Svijet
Koji Putinov potez će za NATO biti prekoračenje crvene linije?
Koliko daleko je Vladimir Putin spreman ići u Ukrajini i je li spreman upotrijebiti kemijsko i biološko oružje? Ova pitanje se nameću nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Ukrajina ima laboratorije za bojne otrove i zatražio istragu.
Što Putin treba napraviti da NATO intervenira? Lavrov je zatražio je međunarodnu “istragu” zbog navoda vlastite vlade da Ukrajina ima laboratorije za proizvodnju biološkog i kemijskog oružja. Ovakav razvoj situacije nije neočekivan.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg oštro se, na konferenciji za tisak u utorak, osvrnuo na ove “apsurdne tvrdnje Moskve”. “Vidjeli smo kako optužuju Ukrajinu i saveznike u NATO-u za proizvodnju i razvoj kemijskog oružja – to je apsolutna laž”, naglasio je Stoltenberg i dodao: “Stoga nas pomalo brine mogućnost da su oni ti koji to zapravo planiraju učiniti.” On je za njemački list Welt am Sonntag izjavio da bi kemijski napad Rusije na Ukrajinu “bio ratni zločin”.
Bi li to bilo dovoljno da NATO intervenira? Poljski predsjednik Andrzej Duda otvoreno je odgovorio na to pitanje. “Ako ruski predsjednik Vladimir Putin upotrijebi bilo koju vrstu oružja za masovno uništenje, to će promijeniti igru”, rekao je on za BBC 13. ožujka. “Sigurno će Sjevernoatlantski savez i njegovi čelnici, predvođeni Sjedinjenim Državama, morati sjesti za stol i ozbiljno razmisliti što učiniti jer u tom momentu situacija postaje opasna”, dodao je Duda.
Kad je Deutsche Welle u utorak pitao Stoltenberga bi li takva akcija odnosno upotreba kemijskog i biološkog oružja od strane Rusije promijenila stav NATO-a, šef Zapadne vojne alijanse je izjavio: “Predsjednik SAD-a i drugi saveznici su vrlo jasno dali do znanja da će oni, ukoliko upotrijebe kemijsko oružje, platiti visoku cijenu”, odgovorio je Stoltenberg i naglasio: “Neću spekulirati o bilo kakvom vojnom odgovoru od strane NATO-a, osim što ću vrlo jasno reći da je glavna odgovornost NATO-a osigurati obranu i zaštitu svih saveznika”.
Nuklearna nervoza
Osim kemijskog oružja, raste zabrinutost da bi Rusija mogla upotrijebiti i nuklearno oružje ili izazvati nesreću u jednoj od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, što bi dovelo do zračenja. Među te četiri elektrane je i najveća nuklearna elektrana u Europi – Zaporižje, koja je već bila poprište sukoba – na samom početku invazije.
U ponedjeljak je ukrajinska državna kompanija za nuklearnu energiju Energoatom izvijestila da su ruske snage već krenule u takav rizik, dižući u zrak skladište s municijom u okviru kompleksa nuklearne elektrane Zaporižje.
Velika neizvjesnost i nepredvidivost razvoja situacije navela je skupinu međunarodnih stručnjaka i nekadašnjih političara, uključujući bivšeg ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova, da izdaju zajedničko priopćenje, upozoravajući na mogućnost “katastrofalnih posljedica”. Oni naglašavsaju da “vatra i širenje požara u nuklearnoj elektrani Zaporižje pokazuje kako brzo može doći do nuklearne katastrofe u ‘vihoru rata’.” Stručnjaci pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak “dijaloga, diplomacije i pregovora.”
Politika NATO-a
Budući da je svaki državnik ili političar koji je razgovarao s Vladimirom Putinom zaključio da ruski predsjednik ne planira zaustaviti rat, stalno se postavlja pitanje kako bi NATO odgovorio na eskalaciju sukoba i prijetnju koja se odnosi na moguću upotrebu oružja za masovno uništenje unutar i izvan Ukrajine.
Ian Bond iz Centra za europske reforme (Center for European Reform), rekao je za DW da, i pored toga što zvuči nevjerojatno, takav scenarij nije nemoguć. S obzirom na Stoltenbergove izjave, “Rusi vjerovatno rade stvari koje sugeriraju da se ‘nekako’ spremaju pokrenuti takvu vrstu napada”.
“NATO je, s pravom ili ne, povukao ovu žarko crvenu liniju i poručuje: Nećemo braniti teritorij Ukrajine, ali ćemo braniti teritorij NATO-a”, kaže Ian Bond. “To je gotovo pa pozivanje Putina da ide do te ‘crvene linije’. Pretpostavljam da Putin razmišlja ovako: +’OK, ako kažu da to neće učiniti ukoliko mi ne pređemo tu crtu, onda bismo mogli ići do te crte. Možda bismo je čak mogli i malo preći, a da se oni još uvijek ne odluče ulaziti u sukob sa mnom’.
Iako Bond naglašava da Putinova potencijalna upotreba kemijskog oružja – osobito ako bi zahvatila teritorij zemalja članica NATO-a – za sada ostaje nešto što je jako spekulativno, vjeruje da je u interesu Zapadne alijanse ne elaborirati o tome kako će odgovoriti ako do toga dođe. NATO nema kemijsko oružje, napominje Ian Bond, ali bi “mogao ostaviti nejasnim bi li, ako bude napadnut oružjem za masovno uništenje, mogao odgovoriti upotrebom vlastitog oružja za masovno uništenje, koje ne bi bilo kemijsko, već nuklearno”.
Potrebna je jasna prijetnja
Veronika Vichova, zamjenica direktora Centra za europske vrijednosti i sigurnosnu politiku sa sjedištem u Pragu, izjavila je za DW da se ne slaže s tom strategijom – i to ne u smislu provedbe već u smislu komuniciranja. Ona smatra da bi NATO trebao otvoreno priznati da bi moglo doći do napada oružjem za masovno uništenje – ne samo na Ukrajinu, već i na neku od zemalja saveznica.
“Trebali su se već razraditi scenariji i oni su trebali biti iskomunicirani, ne samo interno, već i u pravcu Rusije”, kaže Vichova. “Trebala bi postojati izjava NATO-a u kojoj se kaže: ‘Ako se dogodi to i to, mi ćemo učiniti ovo’.” Vichova ukazuje da Zapad sam sebe zavarava ako vjeruje da prepuštanje nečega imaginaciji može spriječiti eskalaciju sukoba.
“Putin je pokazao da mu ne treba stvarna provokacija”, rekla je. “On će uraditi sve što bude želio”.
Veronika Vichova kaže i da je njena veća briga moral Ukrajinaca koji svaki dan ginu braneći svoju zemlju, piše Deutsche Welle. Jer, NATO im “doslovno samo šalje poruku koja glasi: „Mi zapravo nećemo poduzeti sve što je u našoj moći da vam pomognemo.”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
