Hrvatska
Božinović: “Suočit ćemo se s valom izbjeglica kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata”
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada”.
– Po svemu što vidimo i čujemo, teško je očekivati da će se Rusija u ovom trenutku zaustaviti, po svemu što pratimo, oni pokreću veću eskalaciju poput napada na Kijev, Harkiv, Mariupolj. Pregovori će se održati, ali nisam optimist da će to donijeti nešto, nažalost. Situacija na terenu je sve, samo ne dobra, ističe ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Dodaje da je demokratski svijet uveo vrlo ozbiljne sankcije Rusiji.
– One će sigurno imati dugoročne posljedice, no na kratak rok, sigurno da oni koji su pripremali invaziju na teritorij suverene države, sigurno su s time kalkulirali. Ipak, mislim da nisu računali na takav unisoni stav Zapada, očekivali su da će se podijeliti, no to se nije dogodilo. Europa odavna nije govorila jednim glasom kako govori u ovoj krizi.
Što se tiče Vlade, pozicija je jasna od prvog dana, ističe Božinović.
– Jedan od prvih posjeta Andreja Plenkovića bio je upravo Ukrajini. To je samo jedan znak poznavanja situacije, važnosti Ukrajine i za europsku arhitekturu i za naše bilateralne odnose. Tu je sada i humanitarna pomoć, perspektiva naših odnosa je odlična. Jednom kada ovaj rat dođe svom kraju, a svaki rat prije ili kasnije dođe svom kraju, tu je pozicija Hrvatske vrlo jasna. Pokazala se i u ovoj krizi, mi smo bili među prvim zemljama koje su reagirale.
“Događa se ono što je do prije 10-ak dana bilo nezamislivo”
O statusu Ukrajine kao kandidatkinje za ulazak u EU, Božinović kaže da oni podržavaju europski put Ukrajine.
– Ukrajina vidi gdje je perspektiva za njih i za njihov narod. No, prije nego se to dogodi, mi prolazimo jednu tešku situaciju, a oni prolaze jednu kalvariju.
Dodaje Božinović da je sinoć krenuo prvi konvoj pomoći Ukrajini iz Hrvatske.
– Bitno je da se to radi na sustavan način, kroz institucije. Vlada je osnovala posebnu međuresornu skupinu kada govorimo o pomoći i prihvatu izbjeglica.
Hrvatska će uputiti vojnu pomoć vrijednu 124 milijuna kuna, no Rusija je zaprijetila da svima koji će vojno pomagati Ukrajinu “da će snositi odgovornost”.
– Ukazao bih tu na činjenicu da su se na pomoć odlučile i zemlje, ne samo članice NATO saveza, već države koje su neutralne poput Finske, Švedske… Ono što je do prije 10-ak dana izgledalo nezamislivo, danas je sve to već činjenica. Svjedočimo jednoj promjeni paradigme i jednoj odlučnosti. Europa je uz SAD u zadnjih 70-ak godina postala najrazvijeniji dio svijeta. Područje u kojem se štite ljudska prava, u kojem napreduje tehnologija i životni standard. A ako to netko pokuša ugroziti, a ovo je ugroza, onda se suočiti s jasnim i oštrim europskim odgovorom. Europa nema alternativu nego braniti svoje vrijednosti.
O izbjeglicama
Vijeće ministara unutarnjih poslova sastaje se ponovno sutra.
– Našli smo se u nedjelju, sutra je Vijeće u Bruxellesu. Očekujemo da se dogovorimo oko izbjeglica i humanitarne pomoći. Suočit ćemo se s valom izbjeglica koji nije viđen na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prema zadnjim analizama, više od 600 tisuća Ukrajinaca prešlo je na teritorij EU-a, a ne možemo reći da se radi o velikim valovima. Procjenjuje se da bi oko 5 milijuna ljudi moglo napustiti Ukrajinu. Humanitarna situacija koja poprima elemente dramatičnosti, niti jedna zemlja se sama s time ne može nositi, no možemo svi zajedno. Treba riješiti pitanje statusa tih ljudi. Regule koje su do sada vrijedile, sada ne vrijede, morat ćemo te ljude brzo integrirati. Ovo je jedan takav egzodus na koji će trebati naći adekvatan odgovor. Do jutros je u Hrvatsku stiglo 545 ukrajinskih izbjeglica. Ipak, ponavljam, to još nije krenulo u većem broju, međutim na to se moramo pripremiti. U Mađarsku je ušlo gotovo 100 tisuća ljudi. Sve naše sastavnice sustava se moraju pripremiti kako bi sve prošlo bez poteškoća, a vidimo da su teškoće prisutne u susjednim zemljama. U Bruxellesu raspravljamo o cijelom nizu pitanja, a to uključuje i pitanje kontrole vanjskih granica EU-a, i prije ovoga smo bili suočeni s ilegalnim pokušajima ulaska.
Božinović dodaje da će ljudi iz prihvatnih centara odlaziti prema trajnijim lokacijama za smještaj.
– Postoji cijeli niz objekata u vlasništvu države, a ovisno o brojkama i dinamici ćemo morati kapacitete proširivati. Uključit ćemo i nevladine udruge, tu je i Hrvatski Crveni križ, zatim i Caritas. Bitno nam je da sve to iskoordiniramo kako bismo imali čisti pregled situacije.
“Poslane poruke zemljama u regiji – siguran sam da će dobro razmisliti o njima”
Strahuje se da bi ovu situaciju neki mogli iskoristiti za moguću destabilizaciju na jugoistoku Europe.
– Uvijek postoje oni koji su zainteresirani za destabilizaciju, oni koji imaju jedini adut, ili misle da ga imaju u nekakvoj sili i naoružanju. Njima stabilnost ne odgovara. Što se tiče regije, mislim da su poruke svim zemljama u regiji poslane s bitnih adresa, ja sam siguran da će oni dobro razmisliti o njima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbija uvesti sankcije Rusiji, EU parlament zbog toga je izrazio duboko željenje. Vučić također za pritisak optužuje Hrvatsku, medije, političare…
– To je jedna retorika na koju smo navikli. Ja bih ponovio da je ovo trenutak da države donesu dugoročno dobre odluke za svoju budućnost, za budućnost svojih građana. Biti u Europi, a ne ići prema europskim integracijama, mislim da to nije najpametnija odluka.
Davor Božinović osvrnuo se i na skidanje imuniteta ministru Josipu Aladroviću. Ostaje li on ministar?
– Kao što je rekao glasnogovornik Vlade, Vlada će razmotriti taj zahtjev. To je procedura da Vlada sa svih aspekata razmotri o zahtjevu DORH-a, zaključuje.
Govoreći o koronakrizi, Božinović je rekao da ćemo danas imati oko 2500 novooboljelih što je nekih 33, 34% manje nego prije tjedan dana.
– Trend izrazitog smanjenja se nastavlja. Pratit ćemo dalje situaciju, ako se trendovi nastave, razmotrit ćemo i o daljnjim popuštanjima. Ovaj trend mislim da je dobar, imamo i smanjenje broja hospitaliziranih i umrlih.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







