Connect with us

Svijet

Kasparov: Putin ima puno veći cilj. Bio bih jako zabrinut za budućnost Balkana

Objavljeno

-

Šahovski prvak Gari Kasparov gostovao je u Newsroomu gdje je komentirao rusku invaziju u Ukrajini. Osvrnuo se i na predsjednika Rusije Vladimira Putina navodeći da on ima puno veći cilj od osvajanja Ukrajine.

Mnogi stručnjaci nisu očekivali da će Putin doista započeti rat.

“Trebali biste pitati te stručnjake koji nisu vjerovali vlastitim očima i govorili da se to neće dogoditi, a popis onoga što se moglo učiniti je vrlo dug. Možete samo pogledati koja je povijest njegovih činova. On je ovaj rat pripremao pred očima cijelog svijeta, doveo je ratne brodove iz Pacifika u Crno more, a svijet je govorio o diplomatskim rješenjima dok je Putinov cilj oduvijek bio da uništi neovisnu samostalnu državu”, kazao je Kasparov pa nastavio:

“On nikad nije vjerovao da je to suverena država i vrlo je dosljedan u svom planu koji je proglasio još prije 15 godina u Munchenu kada je govorio o povratu svog utjecaja na određenu sferu i kad je govorio o tome da velike države moraju nametati svoju volju malim državama. Dosljedno je radio na razvoju te straegje i koristio je silu kad je mislio da može postići svoje ciljeve – i to nažalost bez ikakvih posljedica.”

“Putin vjeruje da može promijeniti globalni poredak”

Komentirao je koji je sada cilj ruskog predsjednika, navodeći da Putin želi podijeliti Ukrajinu i uvesti marionetsku vladu.

“Ali, on ima i puno veći cilj. To nije samo Ukrajina. Njegov je cilj kraj svijeta kakvog smo znali od kraja Drugog svjetskog rata- Putin uništava sigurnosnu infrastrukturu i to je poruka svim drugim državama i nacijama, malim državama poput Estonije, Latvije, Litve i drugim istočnoeuropskim državama. To je poruka da ih nitko ne može braniti”, rekao je i dodao:

“Da, u NATO savezu ste ali postoji vrlo malo nade da će Amerikanci i zapadnoeuropske zemlje biti spremne podnijeti žrtve sa svojim vojnicima ako danas nisu spremne podnijeti financijsku žrtvu kako bi naštetili Rusiji. Putin vjeruje da može promijeniti globalni poredak. Šalje signal ne samo zapadnoj Europi nego i Kini koja sada promatra Tajvan. Šalje poruku i svakom drugom teroristu u svijetu i bio bih jako zabrinut za budućnost Balkana. Elementi na Balkanu, što se tiče srpske strane, gorljivo žele osvetu.”

“NATO ne djeluje odlučno”

Kasparov se ponovno osvrnuo na ulogu NATO saveza u krizi na istoku Europe.

“I sad vidimo da NATO ne djeluje odlučno. Diktatori i Putin uvijek testiraju i pitaju – zašto ne? Nesposobnost i nevoljkost da se naoruža Ukrajina dokazuju da su države NATO-a, osobito Njemačka, spremne nastaviti poslovati s Rusijom kao i obično, unatoč sankcijama”, istaknuo je šahovski prvak.

Ističe da su nametnute sankcije mogle biti dobre prije osam godina, ali da danas nisu dovoljne. Navodi da su sada potrebne puno strože gospodarske sankcije “koje bi uništile ruski gospodarski sustav”.

“To znači zamrzavanje cjelokupne imovine njihovih banaka, a to se nažalost nije dogodilo. Ukrajini treba moderno naoružanje, a Zapad je imao barem šest mjeseci da naoruža Ukrajinu sofisticiranim oružjem i to se još uvijek može učiniti”, naglasio je.

“Što god Putin kaže je zakon u Rusiji”

Dodao je i da treba pomoći Ukrajini u obrani od kibernetičkih napada, ali i da Europa ne smije biti toliko ovisna o ruskom plinu.

“Izbacite ruske oligarhe natrag u Rusiju, pokažite da im postoji cijena za taj rat koji se vodi. Pokušajte njegov ratni stroj odvesti u stečaj jer sve ovo što se radi nije ni blizu dovoljno da se zaustavi Putinova agresija”, poručio je Kasparov.

Ponovno se osvrnuo na ruskog predsjednika. “Putin je svemoćni diktator koji ima totalnu kontrolu nad svime. Što god Putin kaže je zapravo zakon u Rusiji. Mi govorimo o paranoidnom diktatoru koji je spreman nametnuti svoju volju cijelom svijetu i to je rezultat 20 godina nevoljkosti da se slušaju upozorenja koje smo davali i ja i mnogi moji prijatelji i saveznici”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu