Ina Grupa je u 2021. godini ostvarila neto dobit pripisivu vlasnicima društva od 1,31 milijardu kuna, ostvarivši tako ponovno pozitivni rezultat nakon godinu ranije zabilježenog gubitka od 1,14 milijarde kuna, pokazuje financijsko izvješće te naftne kompanije objavljeno u četvrtak.

Inin neto prihod od prodaje u 2021. godini dosegnuo je 22,4 milijarde kuna ili 51,5 posto više nego godinu dana ranije, dok je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila 3,03 milijarde kuna te je bila 70 posto viša nego u 2020. godini.

“Makro okruženje za industriju nafte i plina poboljšalo se u 2021. zahvaljujući ublažavanju restriktivnih mjera povezanih s pandemijom i rastućim cijenama ugljikovodika. U takvom okruženju Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno su predvodili oporavljen rezultat, iako se prirodni pad proizvodnje nastavlja u skladu sa zrelim portfeljem. Ostale djelatnosti dodatno su podržale rezultate, prvenstveno maloprodaja zbog poboljšane prodaje goriva i negoriva, a djelomično i zbog turističke sezone, koja je bila bolja od očekivanja”, poručio je predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon.

U izvješću je navedeno da je u odnosu na 2020. došlo do udvostručenja cijena ugljikovodika, pa su Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno bili glavni pokretač rezultata, uz EBITDA-u bez jednokratnih stavki od 2,5 milijarde kuna.

CCS EBITDA Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, dosegnula je pak 0,9 milijardi kuna.

Kako je istaknuto, cjenovno okruženje sa 70 posto višom cijenom barela Brent rezultiralo rastom prihoda od 1,86 milijardi kuna. Prodaja plina imala je pozitivan utjecaj na prihode u iznosu 937 milijuna kuna, dok je prodaja sirove nafte i kondenzata doprinijela sa 798 milijuna kuna, naveli su iz Ine.

Fasimon je u komentaru prošlogodišnjih rezultata apostrofirao da je poboljšanje uglavnom potaknuto vanjskim faktorima i predstavlja dobrodošlo razdoblje olakšanja, koje će Ina iskoristiti za daljnje jačanje pozicije u nadolazećem razdoblju.

Podsjetio je da je u tijeku snažan investicijski program u svim djelatnostima, poručivši da će ga se širiti i na nova područja.

“Izazov prirodnog pada proizvodnje rješava se intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ključan je za dugoročnu održivost Ininih Rafinerija i marketinga, a također pomaže kompaniji da zadrži svoju jaku poziciju na ključnim tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije”, izjavio je Fasimon.

Naime, kako je navedeno u izvješću, ulaganja su povećana u svim djelatnostima u usporedbi s 2020. godinom, s razinom ulaganja od 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike polovina potrošena u Rafinerijama i marketingu. Glavno strateško ulaganje, projekt nadogradnje Rafinerija nafte Rijeka, nastavlja se uz fokus na radove izgradnje i dostavu opreme na lokaciju, navodi se u izvješću.

Kako bi osigurala jaku financijsku poziciju u tako investicijsko intenzivnom razdoblju, podsjetio je Fasimon, Ina je izdala domaću obveznicu u iznosu od dvije milijarde kuna, jednu od najvećih na domaćem korporativnom tržištu.

“U vremenu promjena u energetskom sektoru, Ina je predana diverzificiranju portfelja i podršci zelenoj tranziciji, bez obzira na našu osnovnu djelatnost. U Virju i Sisku izgradit će se dvije nove solarne elektrane, što je važan korak kompanije u zelenoj proizvodnji električne energije”, najavio je predsjednik Uprave Ine.