Connect with us

Hrvatska

“Do proljeća bismo trebali imati novo cjepivo koje će vjerojatno trajati duže”

Objavljeno

-

Znanstvenik Ivan Đikić gostovao je u Novom danu.

Da pandemija prijeđe u endemsku bolest najviše ovisi o našem kapacitetu imunološkog odgovora na nove viruse koji se stvaraju, rekao je Ivan Đikić. “Najveći faktor je imunost koju smo stvorili cijepljenjem velikog broja populacije. Na taj način štitimo ljude od teških bolesti i od smrtnosti. Smrtnost u zemljama koje imaju visoku procijepljenost dosta je niska.

“Ovaj virus nas je iznenadio puno puta dosad”

Sa znanstvene strane bili smo pozitivno iznenađeni koliko su cjepiva bila kvalitetna – između 70 i 94 posto učinkovitosti. Za virus gripe učinkovitost varira 25 do maksimalno 60 posto. Ovaj virus nas je iznenadio puno puta dosad – ima sposobnost mijenjanja i to utječe na sposobnost stvaranja protutijela. Imamo igru vremena novih otkrića. Znanstevnici su stvorili potpuno novo cjepivo koje je specifično na sve mutacije i sada se rade kliničke studije”, kazao je.

Vjeruje da ćemo do proljeća imati novo cjepivo koje će vjerojatno trajati duže.

Mnoge zemlje idu u ublažavanje ili ukidanje restrikcija. Ističe da je ukidanje mjera samo jedan dio globalne politike zemalja. “Svaka zemlja mora zaštiti zdravlje ljudi. One koje su uspjele procijepiti preko 80 posto stanovništva, dobro educirati i komunicirati s građanima, zemlje koje su na vrijeme preventivno djelovale, one su uspjele zaštiti stanovništvo”, govori Đikić. Odluke o ukidanju mjera donose na temelju podataka – pojava novih varijanti i procijepljenosti stanovništva.

Trećina ljudi u Hrvatskoj vjerojatno je bila zaražena, a Đikić kaže da je broj ljudi koji je prebolio infekciju sigurno veći. “Broj preboljelih i broj cijepljenih treba staviti u varijablu vremena. Imunološki odgovor počne padati. Ljudi koju su preboljeli bolest do proljeća će biti manje otporni. Najesen moraju razmišljati da i dalje nisu zaštićeni iako su se cijepili ili preboljeli”, kaže.

“S covidom ćemo naučiti živjeti”

Predviđa da ćemo se s covidom naučiti živjeti. “Imat ćemo i gripu i prehladu i omikron, ali ćemo se znati boriti protiv bolesti”, dodao je.

Đikić preporučuje da se maske na rizičnim mjestima i zatvorenim prostorima nose i dalje.

Na pitanje možemo li proglasiti svojevrsnu pobjedu znanosti nad virusom, s obzirom na to da se virus ne spušta na pluća nego ostaje u gornjim dišnim putevima, Đikić kaže da je to evolucijska igra, a ne pobjeda. “To je evolucijska igra gdje virus bira svoj put. Omikron uzrokuje manje simptome, ali ljudi i dalje umiru. Smrtnost nije pala, a virusna sposobnost da uzrokuje teške bolesti je pala. U zimu i proljeće taj virus je još uvijek opasan”, rekao je.

Naveo je da je Hrvatska među deset zemalja s najvećom smrtnošću, a kao razlog zašto imamo veliki broj smrtnih slučajeva navodi nekonzistentnost Stožera i lošu komunikaciju s građanima.

“Moramo se naviknuti da će virusi biti oko nas i da će se stvarati novi virusi te da dolaze novi izazovi u bakterijskim bolestima. Edukacija građana da se reagira na vrijeme, da se ponašanjem može spriječiti 60 posto bolesti – to je budućnost i na tome trebamo raditi”, rekao je Đikić.

“Ovo je bio test za sva buduća događanja”

Kaže da smo danas puno spremniji na novi virus jer je u ove dvije godine znanost veoma napredovala.

“Ovo je bio test za sva buduća događanja. Mogu se pojaviti i bakterije otporne na antibiotike. Ako ne možemo što prije spriječiti njihov razvoj, prepušteni smo trenutku, a to nam se dogodilo s koronavirusom. Kao znanstvenici i WHO upozoravali smo zadnjih deset godina da su koronavirusa jedna od budućih opasnosti, ali vrlo malo se ulagalo”, dodao je.

Istraživanje nadolazećih bolesti

Idući tjedan će se susresti sa suosnivačima tvrtke BioNTech, koji će se u daljnjem znanstvenom radu nastaviti baviti s onkološkim bolesnicima.

Özlem Türeci i Uğur Şahin su već desetak ili čak dvadeset godina radili na glasničkoj RNK tehnologiji, kao tehnologiji na borbi protiv tumora. Zadnje dvije godine uspješno je iskorištena i napravili su prvo cjepivo protiv covida. Njihov cilj je nastaviti stvarati nove vrste terapija protiv tumora… Pokušavamo uspostaviti suradnju i cilj nam borba protiv novopojavnih bolesti uključujući i one koje već znamo, poput tumora, neurodegenerativne bolesti i infektivne bolesti. Željeli bismo koristiti tehnologije i stvoriti pankoronavirus-terapeutike koji mogu biti ili cjepiva ili lijekovi ili različite metode gdje ih možemo brzo detektirati”, kaže.

Istaknuo je da je potrebno obrazovati i mlade znanstvenike i javnost.

Glasnička RNK tehnologija je revolucionarna i danas prihvaćena u znanosti, rekao je Đikić. “Važno je da smo sigurno da nije štetno, što je i dokazano.”

“Ljudi trebaju shvatiti da je prije 20 godina smrtnost kod žena zbog raka dojke bila je 85 posto u pet godina, danas je preživljavanje 90 posto unutar pet godina – to je posljedica borbe ljudi, udruga, ali i znanosti i liječnika. Tumori se i dalje mijenjaju. Ne smijemo se prestati boriti ni prestati davati nadu ljudima koji su oboljeli”, naglasio je znanstvenik.

“Ulaganje u znanost je dokazano temelj prosperiteta zemalja”

Upozorio je da su se u mnogim zemljama ljudi su se obogatili na preprodaji skupih testova, a novac se nije trošio na ulaganje u znanost.

“Ulaganje u znanost je dokazano temelj prosperiteta zemalja. Otvara horizonte za mlade. U Hrvatskoj su mladi izgubili povjerenje i odlaze u zemlje gdje je malo bolje.”

Malo znamo o dugom covidu, rekao je. “Ljudi imaju kronični umor, gubitak koncentracije, pamćenja i druge simptome koji dugo traju. Ti ljudi trebaju biti oprezni jer virus može ostaviti dugotrajne posljedice. Primijete li ljudi simptome, trebaju otići liječniku”, poručio je Đikić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu