Hrvatska
Božićna čestitka kardinala Bozanića: “Bog ulazi u ljudsku svakidašnjicu”
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je u petak božićnu čestitku u kojoj je istaknuo da Bog ulazi u svakidašnjicu čovjeka i utjelovljuje se u njegove životne situacije, pogotovo ondje gdje su žalost i muka, tjeskoba i trpljenje. Kardinal je poželio da njegove božićne čestitke – i sigurnost da je Bog blizu u svim prilikama života – dospiju do svih: do djece, obitelji, posebno onih obitelji koje u radosti očekuju rođenje djeteta.
Božićnu čestitku kardinala Bozanića prenosimo u cijelosti:
Poštovani gledatelji i slušatelji u Domovini i inozemstvu!
Raduje me, što ovim obraćanjem kao predstavnik Crkve ulazim u vaš dom da s vama podijelim nekoliko misli koje su nastale, dok sam u molitvu unosio sve vas, u raznim životnim okolnostima, brigama i nadanjima.
Zahvaljujem Gospodinu na ljudima i putovima koji su nam omogućili da se nađemo zajedno u Riječi koja je tijelom postala, koja povezuje ljudsko i božansko, našu zemaljsku ograničenost i nebesku bezgraničnost, koja nam je darovala nove susrete.
Draga braćo i sestre, prijatelji i miljenici Božji!
U božićnoj noći naviješta se anđeoska vijest betlehemskim pastirima: „Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist Gospodin“ (Lk 2, 10-11).
U betlehemskoj noći te su riječi probudile želju da se krene i vidi veliki događaj. Tako nam opisuje Lukino evanđelje. Stoga „pastiri stanu poticati jedni druge: Hajdemo dakle do Betlehema. Pogledajmo što se to dogodilo, događaj koji nam obznani Gospodin“ (Lk 2,15). I pohite pastiri. Njihovo je divljenje dostiglo vrhunac kada su došli do mjesta koje im je anđeo naznačio, jer su pronašli Mariju, Josipa i Dijete, gdje leži u jaslama.
Braćo i sestre, i mi smo poput pastira, pozvani krenuti na put, da bismo pred jaslicama doživjeli radost Božića.
Bog se nije pojavio kao odrasli čovjek, nego u liku Djeteta, rođena od Žene, kao svatko od nas.
Bog je sišao u ljudsku povijest u nježnosti djeteta, koja privlači blizinom i jednostavnošću.
„Bog je u Isusu postao Dijete i kao takav želio je otkriti veličinu svoje ljubavi koja se očituje u osmjehu i rukama koje se pružaju prema svima“ (Papa Franjo, Admirabile signum, 8).
Božićna je noć obasjana Svjetlom koje je s neba sišlo. Dogodio se bitan događaj našega spasenja: Sin Božji postao je čovjekom. Ušao je na jedinstveni način u našu ljudsku povijest da bi omogućio, svakom muškarcu i svakoj ženi, ulazak u Božje otajstvo.
Na Božić smo pozvani, poput Marije, čuvati i razmatrati Riječ Božju: „Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svom srcu“ (Lk 2, 19).
Slušanje božićnog navještaja i slavlje božićnog Otajstva, ispunja naše srce radošću i divljenjem te pobuđuje zahvalnost i klanjanje Bogu, koji je „tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni“ (Iv 3, 16).
Naša se nada temelji na konkretnom događaju: Krist je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa.
Božić nas podsjeća da Bog ulazi u našu svakidašnjicu i da se utjelovljuje u naše životne situacije, pogotovo tamo gdje su žalost i muka, tjeskoba i trpljenje. Stoga je važno svjedočiti činjenicu da je Gospodin blizu i onda kada smo umorni i ugroženi.
Božić je blagdan Božje vjernosti, Božje blizine, Božje raspoloživosti za nas. Poštujući našu slobodnu volju, Bog nas nikada ne zaboravlja i ne napušta.
Isus, koji se rodio u Betlehemu, otkriva nam Božje lice. Isus nam želi dobro. Isus nas traži. Isus nam dolazi ususret. Isus nas neizmjerno ljubi. Isus nam je blizu u našim teškoćama i problemima.
Braćo i sestre, želim da moje božićne čestitke i sigurnost da nam je Bog blizu u svim prilikama našega života, dospiju do svih vas: do djece, do obitelji, posebno onih obitelji koje u radosti očekuju rođenje djeteta.
Želim da dospiju onamo gdje su vaši osjećaji, vaš rad, nastojanja i nadanja. Želim da dospiju do onih osoba koje su same ili daleko od svojih, do svih onih koji ovih dana ne mogu sudjelovati u zajedničkoj radosti slavlja: zbog bolesti, ili poodmakle dobi, ili zbog spriječenosti radi bilo kojeg razloga.
S posebnim osjećajem duše želim da sigurnost Božje vjernosti, blizine i utjehe dođe do svih osoba u zdravstvu koje ovih dana njeguju teške bolesnike, do svih ožalošćenih koji u tugovanju trpe zbog gubitka najbližih.
Bog je u Božiću pokazao da nas sve ljubi, jer se poistovjetio s ljudima u svemu, osim u grijehu. Božić je, po svojoj naravi, blagdan svih ljudi.
Molimo stoga: Isuse dođi k nama,
dođi u našu domovinu Hrvatsku,
dođi u svijet ljudi.
No, prije svega: dođi u moje srce!
Drage sestre i braćo, dragi ljudi dobre volje:
Sretan vam Božić!
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Hrvatska
Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin4 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin5 dana prije
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…