Hrvatska
Jonjić o omikronu: “Trebamo biti oprezni, ali nema dovoljno podataka za paniku”
Prof. dr. sc. Stipan Jonjić, dr. med., imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, rekao je u HTV-ovom središnjem Dnevniku kako trebamo biti oprezni oko nove varijante koronavirusa omikron, ali da za sada nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku. Rekao je i da čak postoje indicije da omikron nije puno više patogen nego delta varijanta. Jonjić je također izrazio uvjerenje da bi kraj pandemiji mogao doći iduće godine.
- Ja mislim da se trebamo pribojavati, ili bolje reći – trebamo biti oprezni, ali mislim da za sada nema dovoljno podataka za bilo kakvu paniku. To je vrlo važna stvar jer nakon današnjeg buma informacija imam dojam da se stvara panika, rekao je Jonjić.
Jonjić je rekao da izgleda da mutacije u slučaju omikrona poboljšavaju širenje virusa.
- Ako je to točno, možemo očekivati nešto poput delte ili možda gore od delte. To moramo tek vidjeti, rekao je Jonjić.
Dodao je da ne znamo što se dogodilo s drugim silnim mutacijama i koliko će one utjecati na patogenezu virusa i bolest koju virus izaziva.
AIDS potencijalni razlog
Upitan o tome kako je nastao soj s toliko puno mutacija, Jonjić je objasnio da virus, kad replicira u imunodeficitnoj osobi – osobi koja nije u mogućnosti razviti imuni sustav – nije izložen selekcijskom tlaku i sve što uspije replicirati ostaje.
- I to se događa ako je veliki bazen necijepljenih, a još gore ako je taj veliki bazen imunodeficitnih. Kao što znamo, u tom dijelu Afrike (omikron je najprije identificiran u Južnoafričkoj Republici, op. a.) ima jako puno ljudi koji boluju od AIDS-a i to bi mogao biti jedan potencijalni razlog, rekao je Jonjić.
Jonjić je također objasnio da, ako je šiljati protein doživio dovoljno značajne strukturne promjene, može doći do narušavanja kvalitete vezanja antitijela stvorenih cjepivom, što može poništiti učinak cjepiva.
- Ja se nadam da to neće biti slučaj, kao što to nije slučaj i kod delte. Ipak, treba biti oprezan jer je puno više mutacija i moguće je da će zapravo, ako to bude tako, zbog ovih mutacija, ovaj virus biti puno zarazniji i u cijepljenih, rekao je Jonjić.
“Želim vjerovati da ćemo cijepljenjem i dalje imati zaštitu i od ovog soja virusa”
Jonjić je naglasio da nismo ostali nezaštićeni ako protutijela i ne budu tako efikasna.
- Mi, naime, imamo drugi dio imunog sustava, to je stanična imunost, koja potpuno drukčije prepoznaje te virusne proteine, dijametralno suprotno, nema blage veze s ovim, i virusu je puno teže izbjeći imunu kontrolu posredovanu staničnom imunošću. Tako da sam ja skoro siguran, odnosno želim vjerovati da ćemo cijepljenjem i dalje imati zaštitu i od ovog soja virusa, rekao je Jonjić, dodavši da treba vidjeti što se događa s drugim dijelovima virusnog genoma, koliko su druge mutacije utjecale na njegovu patogenost.
- Jer to može biti eventualno i u korist ljudi, odnosno, možda se takav virus ne pokaže toliko patogenim, čak ima indicija da nije puno više patogen nego što je to delta, rekao je Jonjić.
Rekao je i da, iako je ljetos zagovarao da mladi ne idu na cijepljenje booster dozom, podaci iz Izraela pokazuju da da doza ima veliki učinak u smislu povećanja titra antitijela.
“Vjerujem da bi se kraj mogao dogoditi tijekom iduće godine”
Odgovarajući na pitanje ima li kraja pandemiji i novim varijantama, Jonjić je rekao da nećemo brzo dočekati kraj “u smislu – škarama ćemo presjeći i nestat će virus” te da ćemo biti sretni ako dočekamo mogućnost proglašavanja pandemije i uspostave endemije.
- Virus će perzistirati, ali mi ćemo kroz cijepljenje i druge modalitete, naravno, i kroz lijekove koji dolaze i koji će doći, moći se štititi, moći imati normalan život. Tako da ja vjerujem da bi se taj kraj mogao dogoditi tijekom iduće godine, rekao je Jonjić.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







