Connect with us

Hrvatska

Beroš: “Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 mlrd. kn”

Objavljeno

-

Foto: Vlada RH

Ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskom saboru podnio je Izvješće o učincima i provedbi mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije COVID-19 za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2021.

Riječ o aktivnostima Vlade, Stožera civilne zaštite RH, državnih tijela, jedinica područne i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima tijekom ljetnog razdoblja u kojem je zabilježen bitno slabiji intenzitet epidemije u Hrvatskoj  u odnosu na prethodno Izvješće.

U ljetnom razdoblju stabilna epidemiološka situacija

– Istodobno su zabilježeni odlični turistički rezultati, Zabilježeno je više od 10,5 milijuna turističkih dolazaka i unatoč kretanju turista uspjeli smo održati mirnu i stabilnu epidemiološku situaciju u zemlji. Štoviše, osigurali smo status najsigurnije turističke destinacije na Mediteranu, kazao je Beroš. Dodao je da je blago pogoršanje epidemiloške situacije zabilježeno tek krajem kolovoza.

– Sve mjere koje su u tom razdoblju donesene bile su usmjerene na zaštitu zdravlja građana i stvaranju uvjeta za održavanje gospodarskih aktivnosti u uvjetima pandemije. Zdravstveni sustav prilagodio je svoje aktivnosti smanjenom broju oboljelih i hospitaliziranih od COVID-19 u tom razdoblju te, što je osobito značajno, povećao je pažnju i pružanje zdravstvene zaštite ostalim pacijentima, naglasio je Beroš među ostalim.

– Glavni cilj Vladinih mjera i svih naših aktivnosti bio je i ostao zaštita zdravlja naših građana. Nastavili smo intenzivno provođenje testiranja te putem mreže epidemioloških timova provođenje nadzora i praćenja zaraženih osoba te njihovih kontakata.  U izvještajnom razdoblju u usporedbi s drugim zemljama EU-a, Hrvatska se uglavnom nalazila u sredini prema stopi potvrđenih slučajeva na 100.000 stanovnika, što govori u prilog stabilnoj epidemiološkoj situaciji, kazao je Beroš.

Praćenje epidemiološke situacije na dnevnoj razini – doneseno 40 odluka

–  Ovisno o epidemiloškoj situaciji doneseno je 40 odluka kojima se uvodilo, ukidalo odnosno ublažavalo epidemiološke mjere. Uvažavano je načelo razmjernosti kako bi se u najmanjoj mogućoj mjeri ograničilo funkcioniranje gospodarstva i drugih segmenata društvenog i privatnog života, osobito vodeći računa kako bi Republika Hrvatska bila prepoznata kao epidemiloški sigurna zemlj, kazao je Beroš.

Tijekom ljeta bolnice reducirale kapacitete za COVID bolesnike

– Tijekom ljeta bolničke su ustanove postupno reducirale kapacitete za COVID-19 bolesnike i usklađivali ih s potrebama svojih drugih pacijenata. KB Dubrava, koja je u proteklom razdoblju zbrinjavala isključivo COVID-19 pacijente, uspostavila je svoje redovne djelatnosti, a od 5. kolovoza otvorila je i hitni prijam. Na taj smo način osigurali dostupniju zdravstvenu zaštitu za sve pacijente istočnog dijela Zagreba, odnosno cjelokupnog gravitirajućeg područja, kazao je Beroš među ostalim.

Početkom 4. vala najviše hospitaliziranih u KBC-u Split

– Početkom 4. vala epidemije bilježi se porast broja COVID bolesnika uz jadransku obalu pa KBC Split prednjači u broju hospitaliziranih te konstantno povećava broj kreveta za COVID-19 bolesnike. Slična je situacija u bolnicama u Puli, Zadru, Rijeci, Šibeniku i Dubrovniku.  U svakom je trenutku bilo dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje svih bolesnika, kazao je Beroš.

Cijepljenje u ljekarnama i liječnici obiteljske medicine

– U proces cijepljenja i izdavanja COVID potvrda tijekom rujna uključene su i ljekarne diljem Hrvatske. Povećane su i aktivnosti liječnika obiteljske medicine. Posebno su u sklopu kućnih posjeta bili angažirani u cijepljenju nepokretnih i teže pokretnih osoba, kazao je ministar.

Ministar Beroš potom je govorio o aktivnostima Vlade i Stožera u izvještavanju javnosti o epidemiloškoj situaciji u zemlji.

Za testiranje i liječenje COVID-a HZZO dosad platio 2,1 milijarde kuna

Hrvatski zavod za zdravstvo osiguranje od početka pandemije do kraja kolovoza za testiranje i liječenje oboljelih od COVID-a iz obveznog zdravstvenog osiguranja platio je ukupno 2,13 milijarde kuna, kazao je Beroš.

Odgovarajući na zabrinutost za zdravstveno stanje nacije ministar je rekao kako je tek za 1,9 posto manje kontakata koje građani uspostavljaju s liječnicima obiteljske medicine, a povećan je broj telefonskih i e-mail kontakata, dok se preventivne mjere, posebno za onkološke bolesnike, odvijaju u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na okolnosti.

Kad je riječ o broju naručenih doza cjepiva pojasnio je da se one odnose ne samo na ovu, već i na 2022. i 2023. godinu.

Na nove varijante virusa cjepivo djeluje u 75 do 80 posto slučajeva

O povezanosti cijepljenja i mortaliteta Beroš je istaknuo kako kao svjetska populacija imamo sreće da cjepivo djeluje na nove varijante virusa. 

–  Moramo biti zahvalni znanosti i struci što je iznjedrila cjepivo koje na nove varijante djeluje u 75 do 80 posto slučajeva. Ovo cjepivo, kao nijedno na svijetu, ne štiti 100 posto, poručio je Beroš zastupnicma.

U tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva

Bedroš je dodao da je od početka lipnja otvoreno 249 punktova, najviše u priobalju, za provođenje brzih antigenskih testiranja i izdavanje COVID potvrda, a u tri mjeseca utrošeno ukupno 1,5 milijuna doza cjepiva.

U tri ljetna mjeseca u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 18.622 slučajeva zaraze.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu