Connect with us

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE/TAJNI KUPCI Bosna i Hercegovina vodi u kvaliteti usluge u regiji, Hrvatska je ove godine na drugom mjestu

Objavljeno

-

U vremenskom periodu od 15. lipnja. do 15. srpnja 2021., dok se još uvijek polako prilagođavamo „novom normalnom“, Heraklea je već trinaesti put za redom u suradnji s agencijama za tajnu kupnju iz regije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija.), provela istraživanje kvalitete usluge mjereći osnovne elemente kvalitetne usluge. U posjetima su se mjerili sljedeći elementi kvalitete usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda te zahvala na posjetu, prema akronimu engleske riječi GUEST (gost) za Greet, Understand, Explain, Suggest, Thank.

Tajni kupci posjetili su ukupno 800 prodajnih mjesta iz različitih djelatnosti: autosaloni, banke, benzinske postaje, maloprodaja, supermarketi, prodajna mjesta telekomunikacijskih tvrtki, turističko-ugostiteljski objekti, objekti uslužnih djelatnosti.

U ovogodišnjem istraživanju Hrvatska se, s prošlogodišnjeg trećeg, popela na drugo mjesto (76,48%) i ostvarila poboljšanje od 1,36 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. S najboljom uslugom u regiji i ove se godine istaknula Bosna i Hercegovina ostvarivši rezultat od 77,46%, iako je zabilježila pad od 9,19 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. S najviše područja za unapređenje ove se godine istaknula Makedonija ostvarivši rezultat od 68,51% te je zabilježila najveći pad u odnosu na prethodnu godinu (82,47%) uspoređujući rezultate po državama, odnosno za 13,96 postotnih bodova.

Već nekoliko godina za redom, kategorija Poznavanje proizvoda ističe se kao najbolja u ovom istraživanju pa se tako i ove godine ostvarivši rezultat od 93,22%. S druge se strane, isto tako niz godina za redom, kategorija Nuđenje dodatnog proizvoda ističe s najviše područja za unapređenje. Ove je godine ostvarila rezultat od samo 35,54% te je zabilježila pad od 3,93 postotnih bodova u odnosu na 2020. godinu. U Hrvatskoj je situacija ista kao i u regiji, u kategoriji Poznavanja proizvoda (92,13%) ostvarili smo najbolji rezultat, a najviše područja za unapređenje imali smo u kategoriji Nuđenje dodatnog proizvoda (40,88%).

Ove je godine Hrvatska zauzela drugo mjesto s rezultatom od 76,48%.

Bosna i Hercegovina je ostvarila najbolji rezultat, odnosno 77,46%, iako je odnosu na prethodnu godinu zabilježila pad od 9,19 postotnih bodova. Na trećem mjestu je ove godine Slovenija s rezultatom od 75,84% i porastom od 1,32 postotna boda u odnosu na 2020. godinu. Hrvatska je zajedno s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom iznad ovogodišnjeg prosjeka koji iznosi 73,03%.

Na četvrtom je mjestu s rezultatom od 72,26% Crna Gora, iako je zabilježila najveći porast u odnosu na prethodnu godinu i to za 9,26 postotnih bodova. Srbija je kao i prošle godine s rezultatom od 69,27% na petom mjestu te je ostvarila porast od 0,01 postotni bod. S najvećim padom u odnosu na 2020. godinu od čak 13,96 postotnih bodova, Makedonija se ove godine s rezultatom od 68,51% istaknula s najviše područja za unapređenje.

Kategorija Poznavanje proizvoda je, kao i prethodnih godina, ostvarila najbolji ukupni rezultat
od 93,22%, iako bilježi pad od 2,04 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. S
najboljim se rezultatom u ovoj kategoriji istaknula Crna Gora (97,96%), koja je zabilježila i
najveći porast u ovoj kategoriji u odnosu na 2020. godinu, za čak 15,96 postotnih bodova.
Makedonija s rezultatom od 87,76% u ovoj kategoriji zabilježila najviše područja za unapređenje.

Kategorija Pozdrav je i ove godine na drugom mjestu, s rezultatom od 83,61% i s padom od 3,93 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. U kategoriji pozdrava, Bosna i Hercegovina je s rezultatom od 91,07% na prvom mjestu, dok se s najviše područja za unapređenje istaknula
Crna Gora s rezultatom od 75,79%, iako je ostvarila najveći porast u ovoj kategoriji, za 3,79
postotnih bodova.

Kategorija Zahvala na posjetu je zabilježila najveći pad u odnosu na prethodnu godinu, za 10,14 postotnih bodova, a ostvarila je ukupan rezultat od 67,83%. Slovenija se ove godine vratila na vodeću poziciju u ovoj kategoriji ostvarivši najbolji rezultat (94,00%) i najveći porast (4,0 postotnih bodova). Na začelju ljestvice ove se godine smjestila Makedonija s rezultatom od 51,52%.

U kategoriji Utvrđivanja potreba/želja kupaca ostvaren je rezultat od 74,71% i najveći porast
u odnosu na prethodnu godinu, i to za 7,04 postotnih bodova. S najboljim se rezultatom u ovoj
kategoriji, istaknula se Crna Gora koja je ostvarila rezultat od 81,63%, dok se s najviše područja
za unapređenje istaknula Hrvatska koja je ostvarila rezultat od 67,39%, iako je zabilježila porast u odnosu na 2020. godinu, za 1,39 postotnih bodova.

Kao i prethodnih godina, najlošije rangirana kategorija je Nuđenje dodatnog proizvoda, koja je ostvarila rezultat od samo 35,54% te je zabilježila pad u odnosu na prethodnu godinu za 3,93
postotnih bodova. Na prvom mjestu u ovoj kategoriji i s rezultatom od 42,86% istaknula se Crna Gora te je ujedno zabilježila i najveći porast u ovoj kategoriji a koji iznosi 18,86 postotnih
bodova. S najviše područja za unapređenje i ove je godine imala Srbija, budući da je ostvarila
rezultat od svega 30,58%, iako je zabilježila porast u odnosu na prethodnu godinu za 6,98
postotnih bodova.

Prvorangirana Bosna i Hercegovina ostvarila je vodeću poziciju u kategoriji Pozdrav (91,07%).

Crna Gora je, iako tek na četvrtom mjestu u ovogodišnjem istraživanju, vodeću poziciju je ostvarila u čak tri kategorije: Utvrđivanje želja/potreba kupca, Poznavanje proizvoda te Nuđenje dodatnih proizvoda, ali je imala najviše područja za unapređenje u kategoriji Pozdrava (75,79%).

Slovenija je ostvarila najbolji rezultat u kategoriji Zahvale na posjetu (94,00%).

Promatrajući rezultate po djelatnostima, možemo zaključiti da su se i ove godine najviše istaknuli autosaloni s rezultatom od 91,67%, iako bilježe porast kvalitete usluge za 5,55 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Supermarketi su se, već niz godina za redom, istaknuli kao djelatnost s najviše područja za unapređenje, a ove su godine ostvarili rezultat od 55,11% te pad u kvaliteti usluge u odnosu na prethodnu godinu, za 2,55 postotnih bodova.

Pad u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je kod svih djelatnosti, a najveći na benzinskim postajama, za čak 13,46 postotnih poena, odnosno prošlogodišnji rezultat od 85,07% je ove godine pao na 71,61%.

Hrvatska je u ovogodišnjem istraživanju zauzela drugo mjesto s rezultatom od 76,48% i ostvarila porast od 1,36 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na trećem mjestu.

Poredak po kategorijama je isti kao i prošle godine. Najbolji rezultat ostvarili smo u kategoriji Poznavanja proizvoda (92,13%), a najviše područja za unapređenje imali smo u kategoriji Nuđenja dodatnog proizvoda (40,88%). Kao i prošle godine, kategorija Pozdrava je s rezultatom od 86,73% bila na drugom mjestu, na trećem mjestu kategorija Zahvala (84,00%), a kategorija Utvrđivanje želja/potreba kupaca se s rezultatom od 67,39% smjestila na predzadnjem, četvrtom mjestu.

Uspoređujući ovogodišnje rezultate koje je ostvarila Hrvatska s rezultatima iz prošle godine, možemo primijetiti da je pad zabilježen u tri kategorije. Najveći pad, za 2,08 postotnih bodova zabilježen je u najbolje ocijenjenoj kategoriji, Poznavanje proizvoda.

Najveći je porast u odnosu na prošlu godinu zabilježila kategorija koje se istaknula s najviše područja za unapređenje, Nuđenje dodatnog proizvoda, i to za 5,98 postotnih bodova.

“S obzirom na činjenicu da istraživanja pokazuju da se 75% kupaca vraća upravo zbog prodajnog osoblja i njihovog odnosa prema kupcima, iznimno je važno kontinuirano se posvetiti poboljšanju kvalitete usluge koja je i dalje iznimno važna bez obzira na to što se nalazimo u ovom izazovnom razdoblju. Kvalitetna usluga, koja u stvari podrazumijeva osnovne elemente koje svi očekujemo dolaskom na neko prodajno mjesto i koje mjerimo u ovom istraživanju (pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, poznavanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na posjetu), predstavlja dodatnu vrijednost za kupca i značajno utječe na cjelokupno zadovoljstvo kupnje jer zadovoljan kupac je i lojalan kupac”, stoji u objavi agencije Heraklea.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu