Connect with us

Hrvatska

Policajci vam više neće smjeti prometne prekršaje naplaćivati izravno u – kešu?

Objavljeno

-

Građani, u kontekstu borbe protiv korupcije, najviše povjerenja imaju u organizacije civilnoga društva i medije, a najmanje u sudove, pučkog pravobranitelja i policiju

Hrvatska bi mogla napustiti praksu plaćanja novčanih kazni izravno u gotovini policijskim službenicima, najavljuje to Vlada u Strategiji sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, piše Novi list.

Tek je to jedna od brojnih mjera koje se planiraju u sljedećem desetljeću, a koja bi trebala smanjiti korupciju u policiji, ali se ne navodi kada bi do tih promjena trebalo doći. Uz to se najavljuje i preciziranje u kojim bi slučajevima moglo doći do sukoba interesa kad zdravstveni radnici rade i u javnim ustanovama, ali i privatnim klinikama.

Upravo su to često pacijenti isticali kao prikrivenu korupciju jer određenu uslugu ne mogu dobiti u javnoj ustanovi, ali mogu primjerice u privatnoj klinici kod istog liječnika.

Zdravstvo prioritet
Uz to se planira unapređenje sustava plaćanja HZZO-a bolnicama za obavljene usluge, odnosno transparentno uparivanje računa bolnica s odrađenim terapijama i zahvatima, jer kako stoji u Vladinom dokumentu, postoji opravdana sumnja da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na onome što je doista i odrađeno, pa bolnice koriste situaciju da HZZO-u pošalju i fakture za koje nemaju pokriće.

Kao i u svakoj višegodišnjoj strategiji sprječavanja korupcije, zdravstvo je na vrhu prioriteta kad je u pitanju sprječavanje korupcije, ali ovaj put su u ministarstvu pravosuđa i uprave koje je uputilo tu Strategiju imali i podlogu za svoje prijedloge.

Uglavnom su se antikorupcijske strategije donosile na osnovu domaćih i međunarodnih istraživanja o percepciji korupcije, ali sada se Ministarstvo poziva i na istraživanje koje je samo provelo u prošloj godini.

Tako je u online upitniku gdje su se građani izjašnjavali o tome u kojem su području primorani sudjelovati u korupciji, njih najviše, čak 33,5 posto na prvo mjesto stavilo zdravstvo, na drugom su mjestu lokalne samouprave (15,5 posto), na trećem poduzetništvo (3,4 posto), a na četvrtom pravosuđe (9,4 posto).

Često je u takvim istraživanjima pravosuđe imalo najlošiju percepciju, ali ovdje nije bilo pitanje percepcije, nego situacije u kojoj su građani zbog usluga koje su im nužne, bili prisiljeni sudjelovati u korupciji.

Građani, u kontekstu borbe protiv korupcije, najviše povjerenja imaju u organizacije civilnoga društva, odnosno civilni sektor, 38,2 posto, i medije 25, 4 posto, a najmanje u sudove 4,2 posto, pučkog pravobranitelja 7,9 posto i policiju 9 posto.

Raširenosti korupcije, uvjereni su građani Hrvatske, najviše doprinosi nekažnjavanje korupcije, loš vrijednosni sustav i neučinkovitost specijaliziranih tijela za borbu protiv korupcije. Uz to, u novom strateškom okviru, smatraju građani, prioritet treba imati pravosuđe koje tek 5,4 posto ispitanika ne smatra korumpiranim.

Pogođeni svi
“Uvažavajući činjenicu kako korupcija ipak pogađa sve građane i utječe na njihov svakodnevni život i formiranje mišljenja o stanju u društvu i politici, što je temeljni kamen svake demokracije, ne možemo zanemariti ovako visoke postotke zastupljene u svim ispitivanjima javnog mnijenja. Ovakvi brojevi nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast”, konstatira Ministarstvo pravosuđa i uprave koje najavljuje da bi se u predstojećem razdoblju sprječavanje korupcije trebalo što više koncentrirati na lokalnu samoupravu gdje je kontrola, ali i transparentnost, koja je temelj borbe protiv korupcije, slabija nego li na nacionalnoj razini.

Kad je u pitanju pravosuđe, novi strateški okvir donosi dvije prilično zanimljive novosti.

“S ciljem jačanja kapaciteta USKOK-a u planu je unapređenje odredbi Zakona o USKOK-u u smislu omogućavanja fokusiranja na kaznene postupke za kaznena djela korupcije visokog profila uz odgovarajuće procesne mogućnosti za sudove i državna odvjetništva kako bi se postupci okončali u razumnom roku”, najavljuje Vlada.

O tome kako će se zakonski osigurati da se USKOK bavi samo korupcijom visokog profila, odnosno znači li to da se neće baviti korupcijskim djelima koja su teška, primjerice, sto kuna, pet ili deset tisuća kuna, u Strategiji se ne govori. Kažu da će, s obzirom na to da je dugotrajnost kaznenih postupaka jedan od razloga loše percepcije pravosuđa, prvenstveno unaprijediti Zakon o kaznenom postupku kako bi se povećala efikasnost postupka i kako bi se oni okončali u razumnom roku.

Podizanje svijesti
Još je možda zanimljivija najava koja se tiče stečajnih upravitelja, pa se spominje da treba razmotriti profesionalizaciju obavljanja te službe kao jedinog zanimanja, te uvođenje stečajnih ureda s obzirom na potrebu da u složenijim stečajnim postupcima srednjih i velikih subjekata sudjeluje više stečajnih upravitelja različitih struka uz potrebu specijalizacije pojedinih stečajnoupraviteljskih ureda.

Posljednjih godina u javnosti je bilo nekoliko zvučnih slučajeva u kojima su se istrage vodile protiv stečajnih sudaca i upravitelja.

Posebno važnim Vlada smatra podizanje svijesti o štetnosti korupcije u trgovačkim društvima u vlasništvu države i lokalnih vlasti, pa kažu da je potreban »dodatni angažman novinara i dubinsko istraživanje tema od javnog interesa, jačanje kritičkog kapaciteta i društvenog utjecaja elektroničkih publikacija«.

U fokusu ministri i zastupnici
Najavljuje Vlada i izmjene Zakona o Vladi po kojem bi članovi Vlade trebali izgubiti imunitet za koruptivna kaznena djela za koje je zapriječena kazna zatvora do pet godina jer se za ta djela članovi Vlade ne mogu goniti bez prethodnog odobrenja Vlade. Uz to se najavljuje i izmjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, uz podsjećanje da je izmijenjen zakon o lokalnim izborima, pa da se ne mogu kandidirati oni koji su osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci ili je ona zamijenjena kaznom za opće dobro ili se primjenjuje uvjetna osuda.

Sada se za mjesto u Saboru ne mogu kandidirati samo oni koji su osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu