Connect with us

Hrvatska

CRO DEMOSKOP: Milanović je najpozitivniji političar, Plenković na drugom mjestu. HDZ je prvi izbor

Objavljeno

-

Kako je sve što se događalo u travnju utjecalo na rejting stranaka i političara, pokazuju rezlutati novog CRO Demoskopa. Poredak je manje-više isti, a unatoč specifičnosti lokalnih izbora i iz ovih se rezultata mogu iščitati trendovi.

Rejting stranaka

HDZ je i dalje prvi izbor s potporom od 26,7 posto. Iako uz blaži pad rejtinga, 26,8 posto imali su prije mjesec dana, vladajuća je stranka zadržala značajnu prednost pred SDP-om koji, vidimo, bira svaki peti građanin (19,6 posto). Podsjećamo, u travnju je SDP imao podršku od 19,3 posto. Treću poziciju, uz nešto veću potporu u odnosu na mjesec prije (8,2 posto), zadržala je platforma MOŽEMO! (9,1 posto), piše RTL.

Blizu su im obje desne oporbene opcije. Domovinski pokret, uz rast rejtinga, bira 8,2 posto građana, u odnosu na 7,9 posto prošli mjesec, a Most, uz pad, nešto iznad 7 posto (7,1). Prije mjesec dana imali su podršku od 7,6 posto.

Svi ostali daleko su ispod toga. HSS ima manje od 2 posto (1,6 posto), a isti rejting ima stranka preminulog gradonačelnika Bandića. Slijedi IDS (1,3 posto), pa HNS (1,2 posto)…

I FOKUS i CENTAR su na tek 1 posto (prije mjesec obje stranke su bile na 1,3 posto podrške), svi ostali su ispod toga, a neodlučnih je nezanemarivih 14,6 posto!

Pozitivci

Jedan drugoga optužuju i prozivaju, teško je naći temu oko koje se slažu, a posvađani duo koji vodi državu i dalje drži vrh ljestvice.

Najviše ispitanika, više od petine, bira predsjednika Republike koji u odnosu na travanj bilježi pad rejtinga (21,1 posto). Podsjećamo, prije mjesec dana 22,7 posto građana za najpozitivnijeg političara biralo je Zorana Milanovića.

Slično kao tada, premijera Andreja Plenkovića u svibnju najpozitivnijim smatra 17 posto građana. Nakon dvojice predsjednika na ljestvici je duga praznina jer iako je treći izbor, Tomislava Tomaševića bira manje od 5 posto ispitanika (4,3 posto), što je ipak rast u odnosu na mjesec prije (3,8 posto).

Tek nakon njega je Peđa Grbin (3,8 posto) kojemu je rejting u mjesec dana pao, u travnju je to bilo 4,1 posto.

Slijedi Zdravko Marić (2,8 posto), pa Miroslav Škoro (2,6 posto), u top deset stigla je i SDP-ova Biljana Borzan (1,7 posto), dok ministra Beroša, kojeg oporba želi opozvati, najpozitivcem vidi manje od 2 posto građana (1,5 posto).

Zato je Nitko i dalje popularan, ovoga mjeseca zapravo najpopularniji (21,6 posto).

Negativci

Odlazimo do ljestvice na kojoj se političari ne žele vidjeti, a vrh i ovog mjeseca drži isti dvojac kao i na prestižnoj ljestvici. Samo je redoslijed obrnut.

Najviše ispitanika, više od četvrtine, poručuje Andreju Plenkoviću (26,2 posto) da je najnegativniji političar. Ovo je ujedno premijerov najlošiji rejting u proteklih godinu dana. Podsjećamo, prošloga mjeseca ga je najnegativnijim političarem smatralo 25,3 posto ispitanika.

Blagi pad negativnog doživljaja bilježi predsjednik Milanović, u takvom ga svjetlu u svibnju vidi 16 posto građana. Prije mjesec dana to je bilo 16,4 posto.

Prošlog je mjeseca treći predsjednik u državi, Gordan Jandroković za 4,8 posto građana bio treći izbor, a sada je s 4,7 posto četvrti. Zato su na poziciju trećeg najnegativca građani odabrali Milorada Pupovca (4,9 posto) s kojim predsjednik otvoreno ratuje, a premijer ga brani. Prije mjesec dana, 3,7 posto ispitanika je Pupovca vidjelo kao najnegativnijeg političara.

Slijede Miroslav Škoro (1,9 posto) pa Vili Beroš (1,3 posto) i Peđa Grbin (1,3 posto), a tu je i dalje i Vladimir Šeks (1,2 posto) koji zaziva opoziv predsjednika Milanovića. Da su negativni svi poruka je 12 posto građana.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Stigli smo i do školskih ocjena: slično kao u travnju: trojka Uredu predsjednika i dvije dvojke za Vladu i Sabor. Pantovčaku najbolje ocjene daju birači SDP-a, a Vladi birači HDZ-a, no i kod jednih i kod drugih petice su rijetkost.

I u svibnju među ispitanicima dominira pesimizam oko smjera kretanja zemlje. Petina građana (20 posto) smjer ocjenjuje dobrim dok ih 67,1 posto smatra da idemo u pogrešnom smjeru.Isti ili novi smjer na lokalnoj razini građani, znamo, biraju za točno tjedan dana, a za samu završnicu kampanje pripremili smo i dodatna istraživanja.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 3. do 6. svibnja. Standardna greška uzorka je +/- 2, 7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kreće povrat poreza, evo kad ga možete očekivati

Objavljeno

-

By

Porezna uprava priopćila je da danas počinje isplata povrata poreza na dohodak. Ukupno, dobit će ga 830.112 građana u iznosu od 332.811.592,99 eura.

Visina povrata ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, dobi te olakšicama na koje građani ostvaruju pravo. Podsjetimo, Porezna uprava 22. travnja počela je sa slanjem poreznih rješenja u Korisničke pretince eGrađana, a u svibnju kreće dostava rješenja na adrese prebivališta i boravišta, prenosi Index.

Na stranicama Porezne objavljen je i kalkulator informativnog karaktera u koji je moguće unijeti podatke o bruto primicima, uplaćenim doprinosima, godišnjem osobnom odbitku, uplaćenom porezu i prirezu, te dobiti okvirni iznos povrata poreza.

“Rezultat ovog izračuna isključivo je informativnog karaktera te je moguće da se konačnim godišnjim obračunom poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak od strane Porezne uprave utvrdi različit iznos utemeljen na Zakonu o porezu na dohodak te na odlukama lokalnih tijela samouprave o visini stopa prireza”, upozorili su iz Porezne.

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Istječe rok za prelazak s prešutnog na dopušteno prekoračenje, evo što se isplati

Objavljeno

-

By

Eduardo Soares/Unsplash

Sukladno memorandumu koji su lani potpisale banke, Vlada i HNB, građani imaju još dva mjeseca da svoja skuplja prešutna prekoračenja na tekućim računima, zamijene povoljnijim dopuštenim prekoračenjima.

Koja je razlika između dva pojma i zašto bi bilo dobro ugovoriti dopušteno prekoračenje?

Kad na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (dopušteni minus po računu), piše tportal.

Ako vam je odobreno korištenje dopuštenog prekoračenja, vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja.

Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja na temelju ugovora o tekućem računu sklopljenog u pisanom obliku.

Visina kamatne stope koja se plaća na njegovo korištenje u pravilu je među najvišim kamatnim stopama koje se primjenjuju na kredite odobrene potrošačima, pa se dopuštenim prekoračenjem ne bi trebalo koristiti kao dugoročnim izvorom financiranja potreba.

U slučaju neurednog poslovanja ili smanjenog priljeva sredstava na tekući račun, banka ima pravo smanjiti vam ili ukinuti iznos dopuštenog prekoračenja, ali vas o tome mora izvijestiti najmanje 30 dana prije dana efektivnog umanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja.

Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja.

Za razliku od dopuštenog prekoračenja, prešutno prekoračenje se ne odobrava na vaš zahtjev, već vam ga banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Proces odobravanja prešutnog prekoračenja ne podrazumijeva zasebnu ugovornu obvezu između klijenta i banke.

Uslijed sklapanja Memoranduma o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu, koji su potpisali ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i predstavnici 13 banaka, u tijeku je zamjena odobrenih prešutnih prekoračenja dopuštenim prekoračenjima.

Prema Memorandumu, potrošači imaju rok do godinu dana da razmotre te ponude i ugovore prelazak na dopušteno prekoračenje. Većina je banaka odlučila da će u svojoj ponudi ubuduće imati samo dopuštena prekoračenja, a krajnji rok za prelazak na dopušteno prekoračenje je 30. lipnja ove godine.

Prelaskom na dopuštena prekoračenja, svim potrošačima će biti zajamčena niža cijena korištenja prekoračenja te kvalitetnije informiranje prilikom ugovaranja prekoračenja kao i postupna otplata duga u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HDZ: Novi izbori nisu opcija; Tvrde da će okupiti većinu do 19. svibnja

Objavljeno

-

By

Stranke koje proteklih dana pokušavaju sastaviti parlamentarnu većinu – SDP i HDZ s partnerima – i dalje nisu došle do toga cilja. Ponajprije stoga što Domovinski pokret, ali i stranke koje s njim pregovaraju, ostaju pri svojim početnim stajalištima. Da su pozicije i dalje nepromijenjene, potvrđuju i najnovije izjave.

– Andrej Plenković kaže da pregovori zasad idu jako dobro. U četvrtak će biti odlučeno kada će pregovarački timovi opet za stol, rekao je prilikom javljanja iz središnjice HDZ-a novinar HRT-a Šime Vičević.

Kako kaže, “HDZ kaže da izbori nisu opcija”, a da će “dogovor svakako biti postignut i to unutar roka koji je potreban za sazivanje sjednice Sabora”.

– Kada govorimo o ulozi DP-a, oni i dalje zauzimaju stajalište da neće surađivati ni u kakvom obliku s SDSS-om. Ali, istovremeno Andrej Plenković kaže da će u pregovorima morati biti postignuta određena razina kompromisa dok jedna i druga strana približavaju svoja stajališta, kazao je.

Dodao je kako “Andrej Plenković nije zaobišao ni pitanje zajedničke fotografije koju je objavio glavni tajnik DP-a Josip Dabro na kojoj je zajedno s Ivanom Anušićem“.

– On u tome ne vidi ništa sporno, dodao je da to može biti korisno u ovoj fazi pregovora s DP-om, dodao je.

Premijer se obrušio i na predsjednika Zorana Milanovića te na ostatak lijeve oporbe.

– Kontinuirano ćemo podsjećati na niz koruptivnih primjera i praksi. Na toj kvazi ljevici imate Grbina koji j koristio naknade za odvojeni život, a nije imao pravo i onda govori drugima. Te informacije će dobivati itekako žestok odgovor, predvodnik te politike je Zoran Milanović, sakrio se dva tjedna, ide po svakom sajmu. Netko tko je teško kršio Ustav, doveo izbore na rub regularnosti sada se sakrio kao mali miš.

Sigurno ćemo raditi na tome da se dogovor o sastavljanju većine postigne do 19. svibnja, rekao je premijer Andrej Plenković komentirajući pregovore s DP-om. Optužio je ljevicu i SDP da difamiraju i napadaju HDZ, “umjesto da se povuku, čestitaju i krenu u svoje interne procese” kako bi vidjeli zašto su ostvarili slab rezultat na izborima.

Upitan je li se itko odrekao SDSS- kazao je da se “nitko nikoga ne odriče” te da se “vode razgovori”.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu