Kada je u pitanju biološko starenje, čini se da tijelo tri puta tijekom našeg životnog vijeka mijenja brzinu, sugerira istraživanje iz 2019. godine – s 34 godine, 60 godina i 78 godina

Drugim riječima, postoje dokazi da starenje nije jedan dugačak, kontinuiran proces koji se kreće istom brzinom tijekom našeg života. Otkrića bi nam mogla pomoći da saznamo više o tome kako ljudska tijela počinju propadati dok starimo te kako bi se specifične bolesti povezane s dobi, uključujući Alzheimerovu ili kardiovaskularnu bolest, mogle bolje liječiti, piše Science Alert.

Ista studija također je predložila novi način pouzdanog predviđanja starosti ljudi koristeći razinu proteina (proteoma) u krvi. “Dubinskim kopanjem starenja proteoma u plazmi identificirali smo valovite promjene tijekom ljudskog vijeka”, napisali su istraživači u svom radu objavljenom u prosincu 2019. “Te su promjene rezultat nakupina proteina koji se kreću u različitim obrascima, što je kulminiralo pojavom tri vala starenja.”

Tim je analizirao podatke iz krvne plazme 4263 osobe u dobi od 18 do 95 godina, promatrajući razinu oko 3000 različitih proteina koji se kreću kroz ove biološke sustave i djeluju poput snimke onoga što se događa u tijelu: od toga je 1379 počelo varirati s godinama.

Iako ove razine proteina često ostaju relativno konstantne, istraživači su otkrili da su se dogodili veliki pomaci u očitanju višestrukih proteina u mlađoj odrasloj dobi (34 godine), kasnoj srednjoj dobi (60 godina) i starosti (78 godina).

Zašto se to događa?

Zašto i kako se to događa još nije jasno. No, ako se proteini mogu pratiti do njihovih izvora, to bi moglo omogućiti liječniku da vas, primjerice, upozori da vaša jetra stari brže od jetre prosječne osobe. Također naglašava vezu između starenja i krvi, nešto što je uočeno i u prethodnim studijama.

“Već dugo znamo da mjerenje određenih proteina u krvi može pružiti informacije o zdravstvenom stanju neke osobe – na primjer, lipoproteini za kardiovaskularno zdravlje”, rekao je neurolog Tony Wyss-Coray iz Centra za istraživanje bolesti Alzheimerove bolesti Stanford (ADRC) u to vrijeme. Ali, dodaje nije bilo uzeto u obzir da se toliko različitih razina bjelančevina, otprilike trećina svih onih koje su pregledali, značajno mijenja s godinama.

Istraživači su uspjeli uspostaviti sustav prema kojem se mješavina 373 odabranih proteina u krvi može koristiti za precizno predviđanje nečije starosti, u rasponu od oko tri godine. Zanimljivo je da kada bi sustav zakazao predviđajući dob koja je bila premlada, ispitanik je obično bio vrlo zdrav za svoju dob.

Muškarci i žene različito stare

Još jedno otkriće studije pruža više dokaza da muškarci i žene različito stare. Od 1379 bjelančevina za koje je utvrđeno da se mijenjaju s godinama, 895 (gotovo dvije trećine) bile su znatno prediktivnije za jedan spol u usporedbi s drugim.

To su još uvijek rani nalazi – istraživači kažu da bi bilo koja klinička primjena ipak mogla biti ostvarena tek za pet do deset godina – i trebat će puno više rada kako bi se shvatilo kako su svi ti proteini markeri starenja i doprinose li zapravo tome ili ne. Ipak, povećava mogućnost da jednog dana napravite krvni test koji bi mogao izmjeriti koliko dobro starite, barem na staničnoj razini.

Što više znamo kako starimo, to više možemo učiniti da se tome suprotstavimo. To bi nam moglo pružiti informacije o tome što treba piti i jesti, što bi potencijalno moglo dodati nekoliko godina života, te koji su tretmani adekvatni da bi se izbjegle neke od najgorih problema u staroj dobi.

“Idealno bi bilo da možete znati kako gotovo sve što ste uzeli ili učinili utječe na vašu fiziološku dob”, rekao je Wyss-Coray.

Istraživanje je objavljeno u Nature Medicine.