Connect with us

Hrvatska

‘MASKE NA OTVORENOM NEMAJU SMISLA’; Stručnjakinja tvrdi: ‘Lockdown nije neophodan, treba se pridržavati šest mjera’

Objavljeno

-

Photo by Anna Shvets from Pexels

Epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel smatra da obvezno nošenje maski uvijek i svugdje na otvorenim prostorima ‘ne bi imalo smisla niti opravdanja uvesti’ te je takvu mjeru u konkretnim situacijama nazvala ‘nepotrebnom i neopravdanom’

Hrvatska je definitivno u trećem valu. Govore to liječnici, poput predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića, predsjednice Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivane Šmit te pulmologa KBC-a Zagreb Saše Sriće. I načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović primijetio je “da nam brojke rastu” i da smo ušli u “novi val”.

U petak su zabilježena 2362 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 13.111, a preminulo je 29 osoba. Hospitalizirano je 1464 ljudi, od kojih je 153 na respiratorima. Samo dan ranije zabilježena su 2422 nova slučaja zaraze koronavirusom, a broj aktivnih slučajeva približavao se brojci od 12.500. Umrlo je 20 osoba, a u bolnicama je primljeno 1390 ljudi. “Prije tjedan dana smo imali 1802 oboljela od 8003 testirane osobe, a još tjedan prije imali smo 1112 oboljelih od 6553 testiranih”, iznio je podatke ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.

“Porast broja novozaraženih je očekivan nakon faze popuštanja epidemioloških mjera, odnosno povratkom u redovni način funkcioniranja, kada se događaju brojni bliski nezaštićeni kontakti pri interakciji velikog broja osoba, kada se nedovoljno pazi na fizički razmak među osobama koje ne žive u zajedničkim kućanstvima te se ne nose zaštitne maske za lice”, pojasnila je uzroke trećeg vala epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel.

Moguće i strože mjere

S takvom situacijom sve su glasniji i zahtjevi za uvođenje strožih epidemioloških mjera. I stožer i stručnjaci neprestano naglašavaju kako imamo jedne od najliberalnijih mjera. Unatoč tome, došlo je do blagog zaoštravanja mjera koje će vrijediti do 15. travnja, naravno, uz mogućnost da budu izmijenjene i ranije ili produljene na još dva tjedna, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

“Ne isključujemo mogućnost da i s nacionalne razine donesemo strože mjere. Sve što smo mislili da nam je dovoljno za zaštitu dok je bio samo jedan soj, možda sad nije dovoljno. Možda je danas potrebno manje vremena da s novom varijantom dobijete veću razinu virusa nego jučer”, poručio je Božinović na konferenciji Stožera u petak.

Pomutnja s maskama

No, samo jedna stroža mjera izazvala je revolt u Zagrebu te pravu pomutnju između gradskog i državnog stožera. Naime, u srijedu je ravnatelj zagrebačkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Zvonimir Šostar predstavio prijedlog novih, nešto strožih mjera za područje metropole, među kojima je bilo i nošenje maski na otvorenim površinama, kako je poručio – “bez izuzetaka”.

Svega nekoliko sati kasnije, vršiteljica dužnosti gradonačelnice, Jelena Pavičić Vukičević, u nekoliko je rečenica poništila tu odluku te preuzela gradski stožer. “Želim vas izvijestiti da preuzimam vođenje Stožera Grada Zagreba, ne bježim od odgovornosti. Žao mi je da je došlo do uznemiravanja Zagrepčana objavom o obvezi nošenja maski na otvorenom”, poručila je u srijedu.

Prije toga se oglasio i Capak, koji je kratko poručio da “ako netko šeta psa i sam je, nema nikakve logike da nosi masku”. Sve je komentirao i ustavno-pravni stručnjak Mato Palić poručivši da će “Ustavni sud takvu odluku najvjerojatnije ukinuti”. No, na stranu politikantstvo, za koje se sumnja da je bilo u tom potezu, kao i mogućnost rušenja na Ustavnom sudu.

Nepotrebno i neopravdano

O epidemiološkim mjerama najbolje je pitati epidemiologe. S obzirom na konfuznu situaciju u metropoli, ali i uvedenu obvezu nošenja maski na otvorenim prostorima u Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji, gdje je ona propisana na tržnicama, ispred trgovačkih centara ili vjerskih objekata, bez obzira na razmak među građanima, upitali smo epidemiologe koliko takva mjera ima smisla.

“Epidemiološka struka je tijekom pandemije naglašavala da je nošenje maski na otvorenom potrebno samo u uvjetima gdje se ne može poštovati fizički razmak među osobama od barem 1,5 do dva metra, recimo u uvjetima okupljanja velikog broja ljudi na manjem prostoru, budući da su na otvorenim vanjskim prostorima uvjeti za prijenos aerosolom zanemarivi, jedino se prilikom bliskog kontakta licem u lice na udaljenosti manjoj od 1,5 do dva metra virus može prenijeti kapljičnim putem, primjerice prilikom govora ili pjevanja.

Uvođenje nošenja zaštitnih maski za lice na otvorenom u svakoj prilici kao obvezu ne bi imalo smisla niti opravdanja uvesti. To bi, primjerice, značilo da bi ljudi prilikom svakog izlaska na ulicu ili u park morali obavezno nositi maske za lice, što smatramo potpuno nepotrebnim i neopravdanim”, za Net.hr je pojasnila epidemiologinja Pem Novosel.

Šest bitnih mjera

Ona smatra da “pravi i potpuni lockdown nije neophodan”, već da je dovoljno ograničiti okupljanja većeg broja ljudi, paziti na epidemiološke mjere tijekom privatnih okupljanja te redovito nositi maske u zatvorenim prostorima, držati razmak, održavati higijenu ruku i prostorija, redovito provjetravati, ali i pravovremeno testirati i otkrivati kontakte.

“Najvažnije je pridržavanje mjera i njihovo dosljedno provođenje u svakoj prilici bez obzira što je većina osoba već zasićena dugim trajanjem pandemije. Svima nam je teško, ali nema druge nego izdržati dok se situacija ne poboljša”, zaključuje Pem Novosel, djelomično potvrdivši riječi koje ministar Božinović već neko vrijeme ponavlja na konferencijama za medije.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zbog kolektivnog ugovora rastu minimalne plaće u ugostiteljstvu

Objavljeno

-

By

unsplash

Primjenom novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva od 1. svibnja 2024. minimalne plaće povećavaju se prosječno 17 posto za temeljna ugostiteljska zanimanja i odnosi se na sve poslodavce i radnike u RH u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, izvijestili su u četvrtak iz HUP-a.

To je, ističu iz HUP-a (Hrvatske udruge poslodavaca), najveće povećanje minimalnih plaća kroz kolektivni ugovor ugostiteljstva na godišnjoj razini do sada i rezultat odluke o proširenju primjene novog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva koju je donijelo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Uz plaću, poslodavci u turizmu osiguravaju dodatne beneficije, smještaj, prehranu i drugo, pri čemu i oni i sindikati u turizmu poručuju da je ključno da svi dionici u turizmu razmišljaju kako osigurati što konkurentnije uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

Iza novog ugovora, kao partneri, osim Ministarstva rada, stoje HUP-ova Udruga ugostiteljstva i turizma te Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) i Sindikat Istre, Kvarner i Dalmacije (SIKD).

Povećanja plaća u četiri razreda od 11 do 20 posto važi i za strane i agencijske radnike

Povećanje osnovnih bruto plaća bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u četiri razreda prema složenosti poslova – od najnižeg povećanja od 11 posto do najvišeg od 20 posto.

Tako je za prva dva razreda – jednostavni i manje zahtjevni poslovi poput čistača, spremača, servira, portira, nosača prtljage, odnosno sobarica, pomoćnih konobara, kuhara, recepcionara, slastičara i slično – dogovoreno povećanje bruto plaće za 20 posto te iznosi 840, odnosno 850 eura.

Za konobare, kuhare, slastičare, recepcionare ugovoren je iznos od 880 eura, što je povećanje od 16 posto, a za konobare i kuhare specijaliste povećanje minimalne bruto plaće je za 11 posto, na 980 eura.

Uz povećanje plaća Kolektivnim ugovorom definirana su i druga materijalna prava zaposlenih, kako kažu iz HUP-a “značajno iznad zakonski propisanih, koje turistički sektor prati kroz 20 godina dugu tradiciju uspješnog pregovaranja sindikata i poslodavaca u ovom sektoru”.

Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva u primjeni je od ove godine do kraja 2025., a novost je da je ugovoreno da se primjenjuje i na strane i agencijske radnike te dopune odredbe o rasporedu radnog vremena i odredbe o preraspodjeli.

Povodom proširenja tog Ugovora, predsjednik HUP Udruge ugostiteljstva i turizma Željko Kukurin naglasio je da su ljudi “temelj kvalitetne turističke usluge” te da u Hrvatskoj svi koji rade i odlučuju u turizmu moraju stvarati konkurentne uvjete rada u odnosu na zemlje u okruženju.

“Cijela industrija se trudi kontinuirano unapređivati uvjete rada za zaposlenike, a proširenje Kolektivnog ugovora još je jedan korak u tom smjeru. Sindikati u turizmu važan su partner na tom putu i zato mi je drago da s njima postižemo konsenzus oko važnih pitanja i zajedno unapređujemo sektor u kojem radimo”, zaključio je Kukurin.

Iz HUP-a još ističu da je proširena primjena Kolektivnog ugovora ugostiteljstva posebno važna za ugostitelje poduzetnike jer zbog različitih intenziteta poslovanja i specifičnosti dnevnog i tjednog rasporeda radnog vremena, bez takvog ugovora ne bi mogli koristiti preraspodjele u maksimalnom trajanju od 60 sati unutar 6 mjeseci niti mogućnosti korištenja skraćenog dnevnog odmora od 8 sati, ako nisu članovi HUP-a ili nemaju sklopljen kućni kolektivni ugovor.

Predsjednici sindikata iz sektora Eduard Andrić (STUH) i Marina Cvitić (SIKD) naglašavaju da se novim proširenim ugovorom osiguravaju bolji uvjeti rada i materijalna prava radnicima te da se ugovorenim rastom minimalnih plaća za četiri razreda složenosti poslova sužava prostor za prijavu radnika na niže plaće i isplatu razlike do dogovorene plaće na ruke.

Poručuju i da nastavljaju s poslodavcima pregovarati o povećanju plaća da se približe plaćama u konkurentnim državama EU i zaustavi odljev naših kvalificiranih i iskusnih radnika.

Kažu i da nove plaće još nisu dostatne, ali su zagarantirane, i interes svima mora biti zajednički – zadržavanje kvalitetnih kadrova i povratak onih koji su otišli, što se, po njima, može samo kroz veće plaće i bolje uvjete rada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Mirovine prvi put premašile 500 eura, ali neće ostati na tome

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

U travnju su umirovljenici dobili 4,19 posto veće mirovine zbog siječanskog usklađivanja po rastu potrošačkih cijena i plaća.

No, u realitetu su one veće za 4,16 posto jer se trenutna vrijednost mirovine ne računa na četiri, već na dvije decimale, piše Mirovina.hr.

Tako je mirovina po prvi put prešla 500 eura i sada za svih 1.227.689 korisnika, među kojima ima i onih po posebnim propisima, iznosi 513 eura. Vrijednost mirovine po godini radnog staža iznosi 12,26 eura.

Ako usporedimo s ožujkom, prosječna mirovina rasla je za 18 eura. S obzirom na to rastao je i udio mirovine u prosječnoj plaći s 44,9 na 46,3 posto. Radi se o najvećem udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći u posljednjih osam godina.

No ne treba očekivati da će ostati na tome. Prosječna plaća za veljaču iznosi 1248 eura, pokazuju podaci DZS-a. Prosječna plaća za ožujak vjerojatno će biti veća zbog rasta plaća u državnim i javnim službama pa je u stvarnosti udio mirovine u prosječnog plaću manji od navedenog. Službeni podaci to će osvijetliti tek u svibnju.

Također, povećanje od 18 eura “sažvakala” je inflacija. Naime, od 1. siječnja mirovine se usklađuju prema promjenama indeksa cijena i plaća u drugoj polovici prethodne godine, a u odnosu na prvo lanjsko polugodište. S obzirom da je isplata u travnju, umirovljenicima ta razlika kasni devet mjeseci. Potonje je razlog zbog kojeg umirovljenici traže da se mirovine usklađuju tri do četiri puta godišnje.

Starosne mirovine prima više od polovice umirovljenika. Njih 520.820 je s prosjekom primanja od 581 eura bez isplata u inozemstvo. Dodatnih 176.580 ljudi je u prijevremenoj starosnoj mirovini te primaju 531 euro mjesečno. Prijevremenu mirovinu zbog stečaja poslodavca prima 379 umirovljenika.

Obiteljsku mirovinu prima 160.665 građana koji dobivaju 448 eura mjesečno, dok je u invalidskoj mirovini 87.849 ljudi koji primaju 390 eura mjesečno. Više od 99.600 umirovljenika uz osobnu mirovinu prima i dio obiteljske mirovine, a ukupna primanja iznose im prosječnih 605 eura, piše Mirovina.hr.

Najmanje mirovine prima ukupno 265.930 ljudi, a dobivaju isplate koje se računaju samo po godinama radnog staža. Takvi preživljavaju s tek 365 eura mjesečno. No HZMO navodi kako bi njihova mirovina izračunata na temelju plaća i radnog staža bila svega 246 eura.

Raste i broj korisnika takozvanih dvostupnih mirovina. Ukupno 17.000 ljudi iz prvog stupa dobiva 719 eura osnovne mirovine, na koju im se još pribraja i mirovina iz drugog mirovinskog stupa. Radi se uglavnom o umirovljenicima s većim mirovinama kojima se isplatilo uzeti sredstva iz drugog stupa. Njima su mirovine rasle i kroz povećanje dodatka, a ne samo usklađivanjem.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Povlači se proizvod iz Kauflanda, moguće da sadrži mikroplastiku

Objavljeno

-

By

Iz Kauflanda se povlači jedan proizvod.

Kako je objavljeno na web stranici Kauflanda, radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta se povlači proizvod:

K Classic Sol morska krupna bočica 110g

GTIN 4063367419300

Najbolje upotrijebiti do: 01.2028. i brojem serije: 401017

Razlog povlačenja proizvoda moguća je prisutnost mikroplastike u proizvodu.

Kupci ne bi trebali konzumirati proizvod, a mogu ga vratiti u bilo kojoj poslovnici u kojoj je kupljen te dobiti povrat novca, za što im nije potreban račun.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu