Connect with us

Hrvatska

Beroš: Britanski soj preuzima dominaciju u Hrvatskoj i u Europi

Objavljeno

-

U posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.342. Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta. Preminulo je osam osoba.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da posljednjih tjedan dana imamo porast od 28,8 posto.

Prosječna incidencija u Hrvatskoj je 198,4. Najnižu ima Istarska županija, a najvišu Dubrovačko-neretvanska.

U usporedbi sa zemljama EU-a, RH je na sedmom mjestu. Nižu incidenciju imaju Finska, Danska, Španjolska, Njemačka, Irska i Portugal, a najlošije stoji Češka.

Istaknuo je da je HALMED zaprimio 1580 prijava nuspojava: 1005 na Pfizerovo, 88 na Modernu, 485 na AstraZenecu i dvije prijave na nepoznato cjepivo. 

Capak je rekao da su u petak kasno popodne došli rezultati sekvencioniranja za 353 uzoraka. Od toga je 204 ili 57 posto je britanski soj, 45 češki i četiri uzorka južnoafrički soj. Dvoje zaraženih južnoafričkom varijantom putovali su iz Meksika preko Turske za Hrvatsku, a dvoje je zaraženo u Hrvatskoj.

Beroš: Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako smo mi jedini koji mogu prekinuti uzlazne brojke. Istaknuo je da je oko nas dovoljno upozorenja, uključujući i dominaciju britanskog soja koji je zarazniji i polako preuzima dominaciju i u RH i u Europi.

– Također, pogoršanje epidemiološke situacije u okruženju dovoljan je element koji mora naglasiti da moramo poraditi na osobnoj odgovornosti, rekao je.

Zadatak Vlade je osigurati sigurno i kvalitetno cjepivo i rade se iznimni napore na tom planu, rekao je. 

– Ne želimo zatvoriti vrata i drugim, alternativnim načinima dobave cjepiva te razgovaramo sa svim faktorima koji su dostupni na svjetskom tržištu, ali pod osnovnim preduvjetom poštovanja domaće i europske legislative. Najveći interes hrvatske Vlade je zdravlje i sigurnost hrvatskih građana, naglasio je. 

Osvrnuo se i na cjepivo AstraZenece.

– Ono je prvo najavljivano kao učinkovito cjepivo. Najveći problemi s tim cjepivom su vezani uz isporuke, ali i oko toga tko se može cijepiti i izaziva li nuspojave. WHO je upozorio da je preko 268 milijuna ljudi cijepljeno AstraZenecinim cjepivom i da nema jasnih pokazatelja da je u većem opsegu od ostalih cjepiva ono povezano s smrtnim ishodima ili određenim poremećajima. Također, AstraZeneca je dostavila svoja istraživanja koje se odnose na 17 milijuna cijepljenih, gdje se ne navodi posebna povezanost s patološkim stanjima, rekao je Beroš.

U vezi problema s tromboembolijskim incidentima, Beroš je rekao kako se dnevno u Hrvatskoj hospitalizira devetoro bolesnika koji imaju trombozu ili plućnu emboliju, a veliki dio njih umre.

– Može doći do povezanosti takvih slučajeva i cijepljenja, no bitno je da struka na jasnim kriterijima isključi ili potvrdi povezanost između cijepljenja i neželjenog događaja, istaknuo je.

Rusko i kinesko cjepivo

Upitani o dokumentaciji koju je ruska strana poslala, Capak je rekao da on sadržaj te dokumentacije ne zna, te da je to u nadležnosti HALMED-a. 

– Tijekom ožujka imamo dogovoreno 23.000 doza tjedno. Pfizer je u petak obećao da će dostaviti nešto veće količine, ali nismo dobili potvrdu niti veće količine. Danas smo primili 23000. Za sve dalje ćemo vidjeti kad nam se jave, rekao je Capak.

Dodao je i da su razgovarali i s predstavnicima kineske farmaceutske kompanije.

– Napravljen je zapisnik i zaključak od strane stručnjaka HZJZ-a i upućeno je ministarstvu zdravstva. Nismo dobili dovoljno informacija o tom cjepivu, oko toga koliko je učinkovito, sigurno i kakve nuspojave ima. To bismo trebali dobiti u nekoj od sljedećih faza razgovora. Zasad smo dobili samo šture informacije, koliki su kapaciteti proizvodnje i kakve je proizvodnje cjepivo. A mi smo zatražili i rezultat treće faze kliničkih ispitivanja i rečeno nam je da se to može dobiti u nekoj drugoj fazi razgovora, rekao je Capak.

Stožer o količini cjepiva

Na pitanje zašto je Hrvatska među najlošijim zemljama članicama Europske unije po količini cjepiva.

– Brojke su različite jer je unutar Europske unije odlučeno da će se pro-rate, ona količina cjepiva po broju stanovnika određivati za pojedine farmaceutske kuće, a ne ukupnu količinu cjepiva koju je EU zakupila. AstraZeneca je trebala biti prvo cjepivo koje će se registrirati i s obzirom na to mi smo odlučili da ćemo uzeti 3,8 milijuna doza tog cjepiva. Međutim, EU nam je smanjila tu količinu na 2,7 milijuna doza za koje smo s EU-om i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su i druga cjepiva uzimali u maksimalnim količinama. Mi nismo u početku tako postupili i uzeli smo milijun doza Pfizer jer smo uzeli AstraZenecu. Kasnije smo to pokušali ispraviti. Prve doze koje su se ugovarale isporučivale su se u prvom kvartalu – AstraZeneca nam je tada trebala isporučiti više od milijun doza, ali to nije učinila i zato smo u relativno lošijem položaju od drugih zemlja koje su od drugih proizvođača naručili maksimalne količine, rekao je Capak.

Na pitanje može li se poništiti ugovor s AstraZenecom i odustati od naručenih doza, rekao je da je to pravno pitanje i da ne zna možemo li se ugovor poništiti bez posljedica.

Ministar unutarnjih poslova te načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović rekao je kako je Europska komisija pregovarala i ugovarala u ime svih država članica sa svim proizvođačima.

– Činjenica je da su sve države članice više ili manje, ali uglavnom su nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Potvrda toga je izjava potpredsjednika EK-a koji je jučer javno rekao da je EU načinila pogreške u osmišljavanju strategija cijepljenja za svoje države članice, rekao je Božinović.

Odbacio je nagađanja kako bi za Hrvatsku bilo bolje da je ušla u pregovore s proizvođačima mimo Europske komisije. Sve države članice su autorizirale EK da pregovara, mislim da je to jedini ispravni put, rekao je Božinović.

Uvjeren je će Europska komisija iz teške situacije izaći s novim iskustvom jer zdravstvena politika nije bila dio integrirane politike EU, a pokazalo se da samo zajedničkim solidarnim pristupom EU može rješavati problem globalne pandemije.

Božinović tvrdi kako se najveći problem pojavio u proizvodnim kapacitetima za cjepiva. Prikupljaju se podaci na razini EU-a kolike kapacitete imaju pojedine države, potrebna su ulaganja u javno zdravstvo, znanost i istraživanje.

Na pitanje koliko je ljudi odbilo cijepiti se s AstraZenecom, Capak je rekao kako je predstavnica KOHOM-a izjavila je da je oko 30 posto ljudi odbilo cijepljenje AstraZenecom, na temelju telefonske ankete s ljudima s kojima je u kontaktu.

– Ne znam točan podatak, ali prema našim procjenama to je puno manje od 30 posto, rekao je.

Značajan pad mortaliteta starijih osoba nakon cijepljenja

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić ukazala je na značaj cijepljenja starijih osoba istaknuvši da je razini EU-a uočen značajan pad mortaliteta od Covida-19 kod starijih osoba nakon cijepljenja.

– Procijepljena skupina od 25 starijih osoba u domu u Belgiji nakon inficiranosti južnoafričkim sojem nije imala teže simptome niti su umrli. Ima puno pozitivnih rezultata nakon cijepljenja starijih ljudi, rekla je Markotić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POČELI UPISI U SREDNJE / Evo koje su najpopularnije, neke lani upisao samo jedan učenik…

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je detaljne statističke podatke o upisu učenika u srednje škole.

Generacija srednjoškolaca u petak je završila svoje srednjoškolsko obrazovanje, a već su u ponedjeljak počeli upisi u srednje škole diljem zemlje. Očekivani broj novoupisanih u školskoj godini 2024/2025. veći je od 48 tisuća, a upis će se u potpunosti obavljati elektronički.

Na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu aplikacije Školski e-Rudnik objavljeni su statistički podaci o upisu učenika u srednje škole za prethodnu školsku godinu.

Od nešto više od 40 tisuća učenika u Hrvatskoj, 39.318 upisano je u srednju školu. Posjek po osnovnoj školi iznosio je 4,20.

Najviše djece upisalo se u strukovne škole, njih oko 70 posto, 27,4 posto učenika upisalo je gimnazijske programe, dok je umjetničke programe upisalo manje od 2 posto učenika.

Početku nastavne godine posebno se moglo veseliti 82 posto učenika koji su uspješno upisali svoj prvi izbor. Broj učenika s teškoćama u razvoju koji su upisali srednju školu iznosio je oko 3500, tj. oko 9 posto ukupnog broja učenika.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih/Screenshot

Gimnazijski sektor kao prvi odabir htjelo je upisati 54,3 posto učenika, dok je najnezanimljiviji sektor mladima bio Geološko-naftno-rudarsko-kemijski koji je prvi na svome popisu imalo nešto više od 13 i pol posto učenika.

Od ukupnog broja pristiglih prijava, najuspješniji su bili umjetnički programi koji su upisali gotovo 40 posto učenika koji su se prijavili. Prag od 20 posto upisanih po broju prijava prešli su i Šumarstvo, prerada i obrada drva, Turizam i ugostiteljstvo, Gimnazije te Promet i logistika.

Najneuspješniji su u tom pogledu bili učenici koji su se htjeli upisati u strukovni sektor Grafičke tehnologije i audio-vizualnog oblikovanja gdje je od ukupnog broja prijava upisano svega 14 posto.

Neke od sednjoškolskih, uglavnom strukovnih programa, prošle je godine upisao po jedan učenik.

Za program autolimara na srpskome jeziku prijavilo se osam učenika, a prihvaćen je jedan. Za program na istome jeziku za automehaničara prijavilo se 14 djece. Bačvarem je htjelo postati 13-ero djece, dok se u waldorfsku alternativnu srednju školu namjeravalo upisati osam učenika.

Što se tiče privlačnih sektora po županijama, ne uzimajući u obzir interes za upis u gimnazijske programe, u 11 županija učenici su najviše upisivali smjerove povezane uz strojarstvo, brodogradnju i metalurgiju.

Radi se o Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Bjelogorsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj te Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

U tri županije učenici su najviše zanimanja pokazali za ekonomsko-trgovačko-poslovni sektor i to u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Zagrebačkoj županiji.

Elektrotehničare i buduće računalne stručnjake najviše su privukle Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska županija te Grad Zagreb.

Najviše turstičkih djelatnika i menagement stručnjaka dolazi iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske te Istarske županije.

Najveći postotak učenika koji su odabrali umjetnički sektor ima Primorsko-goranska županija čijih je nešto manje od četiri posto učenika upisalo neki od umjetničkih programa, piše Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez, povlači se još jedan proizvod!

Objavljeno

-

By

unsplash

Opoziva se Z‘ dežele šunka sendvič od 500 grama s rokom upotrebe do 31. svibnja 2024., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes, izvijestili su u ponedjeljak iz Državnog inspektorata.

Riječ je o šunki slovenskog proizvođača Celjske mesnine d.o.o., lot broja 1413100, a veleprodaju ima zagrebački METRO Cash & Carry d.o.o.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu, a obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod, stoji u priopćenju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Želite ugraditi solarnu elektranu? Možete dobiti poticaj i do 12.000 eura, no postoje određeni uvjeti

Objavljeno

-

By

Sve više ljudi razmišlja o ugradnji solarnih panela, a državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca.

Tportal je provjerio koliki poticaji se mogu dobiti za gradnju kućne fotonaposnke elektrane i koje uvjete treba ispuniti.

O ugradnji solara razmišlja sve više ljudi, Zagreb je prije dvije godine predstavio aplikaciju koja građanima olakšava konačni izračun investicije, a od prošloga tjedna preko nje moguće je i podnijeti zahtjev HEP-u.

Poticaje za solarne elektrane na nacionalnoj razini omogućuje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a postoje različiti modeli subvencija koje nude gradovi i županije putem svojih lokalne ustanova i institucija.

Nacionalni fond raspisuje natječaj jednom godišnje, a ove je godine sufinanciranje ugradnje solarnih panela ponuđeno u sklopu natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Natječaj privremeno zatvoren

Ove godine je za program energetske obnove osigurano 120 milijuna eura. Nakon prijave 12.000 zainteresiranih korisnika natječaj je zatvoren 14. ožujka do završetka obrade zahtjeva.

Iz fonda su izvijestili kako očekuju da će, s obzirom na veliki broj zahtjeva, obrada potrajati nekoliko mjeseci.

Kako je poziv samo privremeno zatvoren, otvorena je mogućnost da će najesen biti i drugi krug prijava, ako ne budu iskorištena sva predviđena sredstva za trenutno prijavljene potencijalne korisnike subvencija.

Bespovratna potpora za 50 posto troškova

(Su)vlasnicima obiteljskih kuća fond sufinancira postavljanje nove fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, mogu dobiti poticaj i za kućnu punionicu.

Bespovratna sredstva dodjeljuju se u visini 50 posto opravdanih troškova. Konkretna subvencija ovisi o snazi elektrane, a iznosi 600 eura po kilovatu odnosno maksimalno 12.000 eura.

Uvjeti za dobivanje poticaja

Da bi kuća bila prihvatljiva za sufinanciranje, više od 50 posto njene površine mora služiti za stanovanje te mora imati do 600 četvornih metara bruto podne površine ili maksimalno tri stambene jedinice.

Vlasnici ili suvlasnici u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan.

Prilikom prijave za sufinanciranje fotonaponske elektrane potrebno je dostaviti glavni projekt i dokaz o mogućnosti priključenja na energetsku mrežu.

Povrat investicije za četiri do pet godina

Prosječno kućanstvo koje se ne grije na struju troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za takvo kućanstvo potrebno je izdvojiti oko 6500 eura za nabavu i postavljanje sunčane elektrane.

Sa subvencijom od 50 posto, povrat sredstava je četiri do pet godina uzimajući u obzir očekivanu uštedu troškova električne energije.

Zagrepčanima na raspolaganju aplikacija za procjenu isplativosti

Građanima Zagreba odnedavno je na raspolaganju aplikacija pomoću koje mogu jednostavno procijeniti isplativost ulaganja u solarnu elektranu. Alat povlači podatke od Državne geodetske uprave koja je 3D mapirala zgrade u Zagrebu te izračunava solarni potencijal krova.

Taj digitalni alat omogućuje i izradu idejnog rješenje za solarnu elektranu te podnošenje dokumentacije HEP-u radi priključenja elektrane.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu