Connect with us

Hrvatska

Kerum u Otvorenom: Ja i moja kolegica sestra smo sve dali siromašnima

Objavljeno

-

U sinoćnjem Otvorenom HRT-a raspravljalo se o izborima u Splitu. Gostovali su kandidati za gradonačelnike tog grada. 

Ivica Puljak (Centar) komentirao je odvajanje otpada u Splitu, rekavši da je Split rekorder po negativnom prikupljanju otpada, oko 3,7 posto. 

“Prikupljanje otpada važno je za moderno društvo. Samo je stvar volje i želje da se to napravi,. Grad treba temeljito očistiti i pozabaviti se prikupljanjem otpada, da Split bude primjer ekološkog grada. U Splitu postoje cijela naselja koja nemaju kanalizaciju, grad nema čistu vodu, poslije svake jače kiše vodu se mora prokuhavati. Split je najgori grad po standardu škola, neke rade u tri smjene, toga nema nigdje u Hrvatskoj, to su bili projekti za 19. stoljeće, ja ću Split uvesti u 21. stoljeće”, rekao je.

Željko Kerum je rekao da je neke stvari napravio dok je bio gradonačelnik, od 2009.-2013. godine i na njih je ponosan. Stanovi POS-a, vrtići, Zapadna obala, nabrajao je. I sad je, kaže napravljen popis svih potreba za dječje vrtiće, sva će djeca biti upisana, poručuje.

“Birači će odlučiti tko će pobijediti, od nas 11 kandidata, jedan će pobijediti. Ako ja pobijedim, riješit ću problem vrtića, škola, dvorane, sportske terene, igrališta. Osam godina gledamo kako se gubi gradski novac. Potraživanje 50-60 milijuna eura za Spaladium Arenu može se otkupiti za 5 milijuna eura i nećemo ući u problem. Napravio sam legalizaciju. Prekomjerne izgradnje nema. Izmjena GUP-a napravljena je nakaradno, treba ga promijeniti i omogućiti investitorima i malim ljudima da rade. Ratna luka Lora ne može biti u Splitu, to mora biti nautička luka pored ulaza u Split”, kaže.

Vuco obećaje da će u Split dovesti Metallicu i AC/DC

Siniša Vuco rekao je kako je ponosan što je HSS, čiji je kandidat, živahna i živa stranka. Najavio je da će u Split za Svetog Duju dovesti najjače.

“Metallicu, AC/DC. Split je i grad glazbenog turizma, kazao je. U Split je po pitanju glazbenih događanja sve bilo sumnjivo,dodao je.

“Na stadionu Poljuda nikada nije bilo ‘high class’ izvođača, a kada bi došla Madonna, Metallica, Split bio centar Europe”, poručuje.

Split je, kaže, za njega prvi grad. 

“Još je aktualna centralizacija Hrvatske. Split je bio ponos 80-ih, 90-ih godina, a kandidirao sam se za gradonačelnika jer sam tu vidio sebe.

HDZ-ovac pokušao objasniti svoj slogan

HDZ-ovog kandidata Vicu Mihanović voditelj je pitao tko je smislio slogan Vice gradonačelnik, što izgleda kao dogradonačelnik.

No HDZ-ovac je rekao da je slogan pogođen i da se po različitim slovima vidi da su to različite riječi.

Mihanović je kao ključne probleme izdvojio promet, novi GUP i prostorni plan, veliki otpad i cijena stanova. Pitanje je kako to riješiti, a u svom programu nudi konkretna rješenja. Riješit ćemo četiri nova ulaza i izlaza u grad, napravit ćemo četiri nove garaže i 2000 novih parkinga uzduž prometnica, imamo 27 definiranih lokacija. Rješenje za otpad je odvajanje od vrata do vrata te je predviđeno 100 lokacija za kontejnere. Uvest ćemo elektronsku evidenciju odvajanja otpada.

HDZ-ov kandidat kao ključne probleme ističe promet, novi GUP i prostorni plan, veliki otpad i cijena stanova

HDZ-ov kandidat Vice Mihanović je kao ključne probleme izdvojio promet, novi GUP i prostorni plan, veliki otpad i cijena stanova. U svom programu nudi konkretna rješenja. 

“Riješit ćemo četiri nova ulaza i izlaza u grad, napravit ćemo četiri nove garaže i 2000 novih parkinga uzduž prometnica, imamo 27 definiranih lokacija. Rješenje za otpad je odvajanje od vrata do vrata te je predviđeno 100 lokacija za kontejnere. Uvest ćemo elektronsku evidenciju odvajanja otpada”, rekao je.

Ima i lokaciju u Kaštelima za kompostanu.

“Dva su modela POS-a za kupnju i dugoročni najam”, naveo je. 

Puljak mu je  rekao da je to sve i aktualni gradonačelnik najavio, a Mihanović mu je odgovorio kako je začuđen što je Puljak uopće tu, i upitao ga može li pokazati ikakav program.

Nezavisna kandidatkinja Branka Ramljak kazala je da je početkom 2017. bila imenovana od strane Vlade povjerenicom za Split, u trajanju od 68 dana. S ponosom je, kaže, radila taj posao, i tada je počela razmišljati da se kandidira za gradonačelnicu. Upoznala je način kako funkcioniraju službe u gradu, no nije imala gradsko vijeće. Želi da zajedno s ljudima koji poznaju funkcioniranje grada dati novi impuls kako bi grad mogao živjeti. Smatra da je puno područja na kojima se može raditi, a želi dati priliku mladim ljudima. 

SDP-ovac najavljuje POS-ove stanove, stanove za mlade ljude, transparentan proračun

Franić je najavio POS-ove stanove, stanove za mlade ljude, transparentan proračun. Gradske firme su prenapučene, a sve će savjetničke i zamjeničke funkcije ukinuti, jer su to mjesta koja služe za uhljebljivanje. Kandidirao se “iz dišpeta”, kaže.

Vertikala vlasti HDZ-a uništava Split, a SDP će pokrenuti grad. 

“Kupit ćemo uređaje za magnetnu rezonancu, jer ih Split sada ima “2 i pol”.

“Odakle lova”, pitao je Kerum Branku Ramljak, referirajući se na jumbo plakate. Ramljak je odgovorila da sve financira iz vlastitih sredstava, a očekuje i donacije. Sve što je stekla, ističe, stekla je na legalan način i ne pada joj na pamet da napravi bilo kakvu pogrešku u tom smislu.

Vuco je kazao da HSS želi prirez svesti na nultu stopu. Pozvao se na primjer Samobora, Svete Nedelje. 

“Komunalnu naknadu sveli bi na minimum, a bogatima bi uzeli i dali bi siromašnima, za preko 300% digli bi komunalne naknade bankama, odvjetnicima, trgovačkim centrima, kladionicama”, rekao je. 

Puljak: Programi većine kandidata svode na to kako će oni nekome nešto dati, a treba stvoriti novce

Puljak ističe da se programi većine kandidata svode na to kako će oni nekome nešto dati, a treba stvoriti novce.

“Mora se stvoriti nova atmosfera u gradu Splitu, Split mora sam sebi postati važan, i to tako da građanima i mladim ljudima omogućimo da stvaraju”, rekao je.

Mihanović je kazao da je Franić bio peti ili šesti izbor za kandidata SDP-a za Split, a Puljku je poručio da njegove tvrdnje zvuče smiješno.

“Izabran sam u Splitu, a nisam položen iz Zagreba, kao što je slučaj u HDZ-u. U Splitu imamo HDZ-ovce koji su poslušnici velikom vođi, ponašaju se kao sekta i uništavaju grad. Ne spominje se turizam, željeznica je u strašnom stanju”, rekao je Franić.

Apelirao je na sadašnju vlast neka već dogovara zračne mostove s aviokompanijama.

Kerum nahvalio Plenkovića

Kerum je istaknuo da, uz Ultru, Split mora imati još barem dva događanja. Potom je, govoreći Franiću, nahvalio Plenkovića.

“Hvala Bogu da imamo takvog čovjeka na čelu države, da je punih godinu dana ljudima davao plaće”, rekao je Kerum.

Ramljak, koja je bila predsjednica NO Hajduk, podržava model i zna kakva je uloga grada što se tiče nogometnog kluba. 

“Grad može ulagati u omladinski pogon. Preko modela ‘Naš Hajduk’ koji se stalno dorađuje nadzire se proces u Hajduku. To i dalje treba prepustiti udruzi, a izbora igrača, trenera, treba prepustiti nogometnom klubu. Bit ću gradonačelnik koji okuplja, ne dijeli, gradonačelnik svih Splićanki i Splićana”, poručuje Ramljak.

“Ja i moja kolegica sestra smo sve dali penzionerima i siromašnima”

“Zalagat ću se da grad bude ‘centar svita’ i da smo svi ponosni na njega”, kazao je Puljak.

“Istina, iskrenost, emocija, pravda i poštenje, poručio je Vuco. Gradonačelnik mora biti dobar dirigent orkestra. Surađivao bih sa svakim kome su ljudi bitni. Siniša Vuco samo s jednom osobom ne bi surađivao za dobrobit Splita, a to je crni vrag”, rekao je Vuco.

“Ostat ću isti, nastavit ću gdje sam stao – vrtići, škole, djeca, studenti, umirovljenici. Split je bogat grad, pametnim vođenjem grada može se doći do prihoda kako bi se pomoglo djeci, penzionerima. Ja i moja kolegica sestra tijekom saborskog mandata sve dali penzionerima i siromašnima. Devet milijuna kuna, rekao je. Bio sam i bit ću volonter”, poručuje Kerum.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu