Svijet
NAJVAŽNIJI ‘TIMELINE’ NA SVIJETU: Stručnjaci otkrili kako će izgledati povratak u normalu i što sve možete očekivati ove godine
Većina stručnjaka slaže se u jednom: Život u toplijim mjesecima 2022. trebao bi biti normalan
Kraj pandemije je blizu, no vremenski okvir za ono što čeka cijeli svijet mijenja se svakodnevno. Nove informacije o sojevima virusa, problemi s cijepljenjem i druge važna varijable stalno pomiču taj cilj. Mnogi se pitaju kada ćemo konačno normalno živjeti.
Tijek pandemija teško je točno predvidjeti, nemamo dovoljno informacija da bi itko, čak i oni najupućeniji, sa samopouzdanjem procijenio kada ćemo opet živjeti u “starom normalnom”, piše net.hr. No, američki stručnjaci su pokušali podijeliti predviđanja sezonu po sezonu, analizirao je The Atlantic.
Ukratko, život se ovog proljeća za Amerikance neće značajnije mijenjati od onoga lani. Zato bi ljeto moglo nalikovati na “normalno”, a jesen i zima koje će slijediti mogle bi donijeti ili kontinuirano poboljšanje ili umjereno nazadovanje pandemije. Tek tada bi mogao uslijediti gotovo siguran povratak u nešto poput predpandemijskog života.
Proljeće 2021.
Svakodnevni život bit će i dalje daleko od normalnog. Ono što niste smjeli proteklih mjeseci, vjerojatno nećete smjeti činiti niti ovog proljeća. Malo je vjerojatno da će se dovoljno ljudi procijepiti da bi se stvari vratile u normalu, piše The Atlantic. Štoviše, stručnjaci strahuju da bi se pandemija u kratkom roku mogla razbuktati, jer su SAD-om već počeli kružiti sojevi koji su zarazniji i otporniji na cjepiva od izvorne verzije virusa.
“Misterij će biti od ožujka do svibnja”, konstatirao je Robinson Meyer.
Dobra vijest je, međutim, da čak i uz ove inačice postojeća cjepiva smanjuju rizik od teških bolesti, što znači da će sve više i više ljudi biti zaštićeno tijekom cijepljenja. Što više budemo ulazili u kasno proljeće, moguće je da će biti dozvoljeni manji skupovi cijepljenih ljudi, kazao je dekan Škole za javno zdravsvo Sveučilišta Brown, Ashish Jha.
Ljeto 2021.
Kako god situacija izgledala u proljeće, ljeto bi trebalo odvesti stvari na višu razinu. James Hamblin kazao je kako bi se “u većini SAD-a ljeto moglo osjećati normalnim, čak oslobađajućim”.
“Ako izuzmemo neku varijantu koja je stvarno luda, očekujem da će ljeto biti slično ljetu 2019.”, kazao je profesor javnog zdravstva na UC Irvnie, Andrew Noymer.
Većina stručnjaka s kojima je autor analize razgovarao bili su nešto manje optimistični, no uglavnom se slžu kako će u nekom trenutku između lipnja i rujna kombinacija široko rasprostranjenih cijepljenja i toplijeg vremena vjerojatno učiniti mnoge aktivnosti mnogo sigurnijima, uključujući druženje s prijateljaima i obitelji u zatvorenom, korištenje javnog prijevoza, rad na radnom mjestu, hranjenje u restoranima te putovanje.
Najsigurniji način za ponovno uvođenje svih tih aktivnosti jest da ljudi postepeno prelaze iz manjih, privatnih okupljanja, u veća, javna. “Ljudi će polako širiti društveni svijet u kojem se bave, gradeći [svoju] ‘mahunu’”, rekla je ekonomistica Emiliy Oster iz Browna, koja analizira svakodnevno donošenje odluka u pandemiji.
Ona vjeruje kako će u lipnju u svojem dvorištu moći ugostiti i 20-ak prijatelja, bez maski. Smatra kako ćemo tijekom ljeta moći jesti i u zatvorenim restoranima, no pod uvjetom da isti nisu krcati i da je ventilacija pristojna.
Ipak će biti ograničenja
Ograničenja će ipak biti. Stručnjaci se ne nadaju povratku koncerata u zatvorenom, puno prisustvo sportskim događanjima ili visok nivo međunarodnih putovanja.
Nova cjepiva trebala bi moći relativno brzo ukloniti prijeteće sojeve koronavirusa. No, čak i kada ove mjere opreza više ne budu strogo potrebne, mnogi će ljudi vjerojatno nastaviti s nekim od njih, odlučivši nositi masku, recimo, u javnom prijevozu ili u trgovini. Oster misli da, iako bi neke aktivnosti tijekom ljeta trebale postati mnogo sigurnije, mnogim ljudima možda neće biti ugodno nastaviti ih sve do kraja godine ili čak kasnije.
Jesen/Zima 2021.-2022.
Svi se nadaju da će kraj ljeta donijeti i kraj pandemije, no moglo bi se ispostaviti da će to biti tek privremeno olakšanje, strahuju znanstvenici.
Većina Amerikanaca trebala bi se cijepiti do jeseni, no moguć je ponovni razvoj virusa koji je vjerojatan u hladnijim mjesecima. “Neće biti tako loše kao ove zime, no još ne znamo što očekivati”, rekao je Noymer.
Ljeto bi moglo biti malo prerano za stvarno velike gužve, no jesen bi mogla biti prekretnica za masovne okupljanja. Moguć je i povratak koncerata i zatvorenom. Scenarij je to koji bi mogao rezultirati izoliranim virusni izljevima, no cjepiva bi trebala tu uskočiti i smanjiti vjerojatnost da zaraženi završe u bolnicama ili dalje šire virus.
“Ne kažem da je povratak maski i rad od kuće i sva sr*** koja mrzimo zajamčeni. Ako ako se to sve vrati, to neće biti na ljeto, već na jesen”, rekao je Noymer.
Pozitivna vijest je to da se zasad pokazalo da nova cjepiva mogu relativno brzo ukrotiti nove varijante koronavirusa. “Prilagođavanje postojećeg recepta cjepiva moglo bi potrajati samo nekoliko mjeseci, što znači da narušavanje svakodnevnog života ne bi bilo tako dugotrajno kao ono što su Amerikanci već proživjeli”.
Proljeće/ljeto 2022.
Većina stručnjaka slaže se u jednom. Život u toplijim mjesecima 2022. trebao bi biti normalan. Virus će i dalje cirkulirati svijetom, no vjerojatno je da će biti manje zarazan. Moguće je da će, poput gripe, cirkulirati u hladnijim mjesecima. No, virus bi bio pod kontrolom.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







