Connect with us

Hrvatska

Zoran Milanović: “Da je dostupno, cjepivo bih kupio i od čečenske mafije”

Objavljeno

-

Prije točno godinu dana Zoran Milanović postao je predsjednik Republike Hrvatske. O svojoj prvoj godini mandata upravo daje intervju za Novu TV.

“Ljudi su jako dobro znali koga biraju”, rekao je Zoran Milanović na početku intervjuu za Novu TV.

Je li Vam dosadno nakon godinu dana na Pantovčaku?

Nije mi dosadno, to je poziv to je posao.

Po čemu ćemo pamtiti ovu godinu vašeg mandata?

To ćete vi morati ocijeniti. Što je najbolje? Ne mogu ja govoriti. Bilo je dobrih, manje dobrih, možda preimpulzivnih stvari.

Jel vam žao zbog nekih stvari?

Samo zbog nekih stvari ako sam nekoga nenamjerno nagazio. Nekada reagiraš defanzivno, ali to je sve u okviru pristojnog dijaloga. To nije uličarski, uličarske su psovke, kletve. Imali smo Mesića, on je bio sličan po tome. Stil Tuđmanov, moj, Mesićev, Josipovićev nije isti. Ljudi su jako dobro znali koga biraju. Nisu se iznenadili.

Kako komentirate odnos s premijerom?

Imao sam razumijevanje i podršku za Andrej Plenkovića oko svih bitnih stvari. Niti sam predbacivao niti zamjerao. Govorio sam neke stvari jer mislimd a je bitno za demokraciju. U Hrvatsku je uvedeno izvanredno stanje, kao da cucku baciš kost. Grupa ljudi godinu dana formalno odlučuje o našim životima. Nekim ustavnim sucima je to jasno, pišu izdvojena mišljenja. Treba za to ima hrabrosti i znanja, većina nije takva.

I vi imate mogućnosti očitovati se ustavnom sudu?

Ja jedino mogu ulaziti u očajničke bitke s Ustavnim sudom i to ne želim raditi. Ja sam građanin Zoran Milanović, sud odlučuje jednako o mom zahtjevu kao o vašem. Imam veto, ali to nije u redu da radim pored oporbe.

Došao vam je prijedlog o imenima za predsjednika Vrhovnog suda? Hoćete li ih prihvatiti?

Neću prihvatiti niti jedno ime. Trebamo pronaći neki kompromis. Ovi su se prijavili kao na muzičkoj stolici. Neću ih odbiti. Gospodin Sessa će se vratiti na staro mjesto. Mog kandidata ćete na vrijeme doznati. Zakonska odredba nameće obaveze predsjedniku a ovlasti nema. Kandidat za kojeg se odlučim može zapeti u Saboru, a može i proći. Ime možemo očekivati brzo, ali ne sigurno kako je bilo prije četiri godine. Ta osoba ne mora biti iz sudačke prakse.

Na pitanje kada ćemo čuti njegove kandidate odgovorio je: “Na vrijeme. Brzo. Neće biti kao prije četiri godine, kada je predsjednik Vrhovnog suda izabran “u zadnju mandatu”.”

Jesmo li, kada je u pitanju nabava cjepiva, izigrani od EU?

Svi su izigrani. Cjepivo dolazi i mislim da ćemo sada po ulici tražiti ljude da se cijepe. Cjepiva će biti. Tu je EU, tu su stvari malo zaškripjele.

Kakav Bruxelles kad je u pitanju cjepivo? Radiš u svim interesu. Problem je što rusko cjepivo ne postoji sad. Rusija nije cijepila tri milijuna svojih ljudi. To znači da oni nemaju cjepiva. Oni da će brinuti o Srbiji i Hrvatskoj, možeš mislit.

Kada cjepiva bude više nego ljudi koji se žele cijepiti, priča je završena, kao recimo u BiH. To su činjenice. Da smo slušali Bruxelles, znate kad bismo donijeli zakon o konverziji kredita sa švicarcima. To nije suverenizam, to je elementarna dužnost države. Ako je dostupno, cjepivo bih kupio i od čečenske mafije. Kakav Bruxelles, kad je frka nema Bruxellesa, radiš u svom interesu. Rusko cjepivo postoji i sad nam treba.

Cijepljenje preko reda je klasično balkanski… Znalo se da će se to događati, ali neću o tome. Da bi netko bio cijepljen preko reda, treba postojati red, a reda nema. U mojoj obitelji cijepljeni smo moja supruga i ja. Masa ljudi je cijepljena. Ljudi čekaju da ih se pozove. Kad pričamo o cjepljenju po redu, moramo znati što je red, ali reda nema. Ona je išla cijepiti na Baniju, bila bi cijepljena i da nije. Ljudi u Zagrebu koji su trebali biti cijepljeni nisu zvani. To je ono što sam rekao, da bi netko bio cijepljen preko reda, treba postojati red. Reda nema.

Aktivni ste na Facebooku?

Ja sam na Facebooku dva puta mjesečno.

Rekli ste svojedobno da seksualno uznemiravanje nije uvijek isto?

Seksualno uznemiravanje nije isto. Nisu sve žrtve iste. Ja sam to usput dometnuo, a onda su me napali neki. Bombaši su otvorili kragujevke i krenuli na kundak, kada sam ja ono izjavio. Spomenuo sam holivudske dive kojima se moraš diviti dok su mlade, a kad su stare su žrtve. Napala me neka udruga. 99 posto ljudi u Hrvatskoj misli kao i ja.

Jesam li se ja promijenio u ovih 15 godina? Udruge me prozivaju kako građani mogu glasati za mene… Nepozvane osobe su me ispsovale. Gospođa čije ime neću spominjati je izbačena s vaše televizije, ruga se Auschwitzu, njome se bavio State Department…

Autonomne kuće za žene… To je sjajna plemenita aktivna uloga, međutim da se netko u svakom trenutku popne na noge…

Nek idu kvragu sa zaštitom holivuskih razmaženih diva koje su kao već planetarne glumice umjesto da udare nogom među noge tog Wiensteina odlučile 20 godina kasnije o tome pričati jer je bila u pitanju gaža od 10 milijuna kuna. To je klasno pitanje, neće kotlovničar uznemiravati predsjednicu uprave, nemoguće.

Zagrebački mitropolit Porfirije izabran za novog patrijarha Srpske pravoslavne crkve

Poznavajući gospodina Perića, on je čovjek koji je iznad standarda prije njega. Na njega će biti veliki pritisak. Ne vidim kako bi on mogao biti most između Hrvatske i Vučića. Njegova uloga tu nije bitna. Kad sam čuo da je izvučen iz šešira moja reakcija je bila super, dobro. Dosta je tu izazova.

Uskoro su lokalni izbori i izbori za gradonačelnika Zagreba. Hoćete li izaći na izbore?

Mene zanima u Zagrebu da Donji grad izgleda nešto što je dostojno Zagreba, a ne da izgleda kao štakornjak. Vjerojatno da neću izaći na izbore. Nećete me vidjeti na biralištu, jer će biti jasno za koga ću glasati.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. haha

    18. veljače 2021. at 23:02

    Jedina osoba na političkoj sceni Hr koja ne kalkulira! Nažalost, bez ovlasti, ali oštar jezik i ne štedi nikoga! Nisam nikad mislio da ću biti simpatizer lijeve opcije, ali Zoran Milanović je prevagnuo!

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu