Bila bi to brza cesta od raskrižja Sveti Martin do iznad Pakoštana, a prvi korak ka tom cilju je izrada feasibility studije kako bismo vidjeli koje bi dimenzije imala cesta, koliko traka, koliko bi koštala, kao i njenu isplativost i rokove izgradnje. Nakon toga Hrvatske ceste krenule bi u izradu projektne dokumentacije kao preduvjeta za dobivanje građevinske i lokacijske dozvole kako bi radovi mogli početi, kaže Bilaver

Nakon uloženih 100 milijuna kuna u očuvanje radnih mjesta, Vlada RH pokreće jedan od najvećih cestovnih projekata u Zadarskoj županiji. Iako je podvožnjak u Zemuniku koštao oko 40 milijuna kuna, već se radi na projektu zaobilaznice između Sukošana i Biograda koji bi se financirao sredstvima Europske unije i tek manjim dijelom iz državnog proračuna.

Naime, evo o čemu je riječ. Zbog preopterećenosti Jadranske magistrale (D8) gradila bi se obilaznica iznad Sukošana i ostalih primorskih mjesta kroz koje sada prolazi ta cesta, kako bi se omogućila što veća protočnost vozila i ponajprije veća sigurnost putnika. Poznato je da je D8 cesta, kao jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran, izuzetno opterećena, osobito ljeti kada njome kroz našu županiju prometuje na tisuće turista. Ovom zaobilaznicom rasteretila bi se cesta D8 jer bi promet dobrim dijelom iz ovih priobalnih mjesta usmjerila ka novoj zaobilaznici.

Detalje ovog projekta otkrio nam je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Josip Bilaver, napominjući kako bi se izgradnja zaobilaznice trebala financirati sredstvima Europske unije i tek manjim dijelom nacionalnim sredstvima.

– Što se tiče cestovne infrastrukture, narednim financijskim razdobljem Europske unije planirano je financiranje obilaznice velikih urbanih sredina, uklanjanje takozvanih uskih grla te povećanje sigurnosti na cestama. S tim u skladu, razradili smo projekt koji je već uvršten u prostorni plan Zadarske županije, a to je obilaznica Sukošan – Sveti Filip i Jakov – Biograd – Pakoštane. Bila bi to brza cesta od raskrižja Sveti Martin do iznad Pakoštana, a prvi korak ka tom cilju je izrada feasibility studije kako bismo vidjeli koje bi dimenzije imala cesta, koliko bi imala traka, koliko bi koštala, kao i njenu isplativost i rokove izgradnje. Nakon toga Hrvatske ceste krenule bi u izradu projektne dokumentacije kao preduvjeta za dobivanje građevinske i lokacijske dozvole kako bi radovi mogli početi, kaže Bilaver, iznoseći detalje onoga što je Ministarstvo već pokrenulo za ovaj kapitalni projekt u Zadarskoj županiji.

– Preko tehničke pomoći Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te svjetski renomirane financijske kompanije, Ernst & Young koja izrađuje feasibility studije, pokrenuli smo izradu studije i za nekoliko mjeseci očekujemo rezultate. Nositelj projekta u ovom je trenutku Ministarstvo, a investitor su Hrvatske ceste, no da bi one krenule u izradu projektne dokumentacije moraju dobiti nalog Ministarstva prometa. MI ćemo ga, pak, dati kada vidimo rezultate feasibility studije, ističe državni tajnik, napominjući kako je ovo prvi korak ka realizaciji projekta od izuzetne važnosti za cijeli jug Zadarske županije.

– Osobito u vrijeme turističke sezone dolazi do jako velikog zagušenja prometnica, ali nemogućnosti kretanja lokalnog stanovništva, pa i povećanja prometnih nezgoda te općenito smanjenja sigurnosti prometa na cestama. Postojeća bi prometnica, naravno, ostala u funkciji, ali bi vozači sada imali izbor te, primjerice, ukoliko žele doći iz Zagreba do Biograda, ili iz Zadra do Biograda, sigurno je lakše ići brzom cestom. Dionicu koja se u ljetnim gužvama prijeđe za 45 do 60 minuta treba zamijeniti novom cestom kojom će se na cilj doći za manje do pola sata, pojašnjava Bilaver.

Cijena projekta još nije poznata s obzirom da će to pokazati tek studija isplativosti, no Vlada je odlučna krenuti u ovaj infrastrukturni projekt od velike važnosti za Zadarsku županiju.

– Tome i služi feasibility studija koja će pokazati kolika je vrijednost projekta, kakva je dinamika gradnje te kakve su uopće proporcije buduće ceste. Na temelju svih tih podataka išlo bi se u izradu projektne dokumentacije. Ono što slijedi je mjerenje prometa na sadašnjoj cesti, zatim projekcija budućeg prometa, naravno u skladu s prostornim planom, a treba vidjeti i bi li to bila četverotračna ili dvotračna cesta i koje su njezine karakteristike, kaže državni tajnik, dodajući i detalje financiranja gradnje zaobilaznice iznad Jadranske magistrale:

– Apliciralo bi se na europska sredstva poznatim omjerom 85:15, odnosno 85 posto sredstava dala bi Europska unija, a ovaj manji dio hrvatska Vlada. S obzirom da je naša zemlja jako dobro prošla u pregovorima oko budućeg programskog razvoja, kao i u dijelu sredstava koji se odnosi na covid, to znači da nam se pruža ogromna mogućnost europskim sredstvima financirati ovu cestu. Inicijativa je ovo Zadarske županije i općina Sukošan, Sveti Filip i Jakov te Pakoštane te smatram kako je ovo projekt koji će biti podržan od svih, zaključuje državni tajnik.

Izvor: Zadarski list