Nekategorizirano
"Zbog globalnog zatopljenja moguća migracija ovakvih vrsta u Jadransko more"

Jučer su trojica umirovljenika iz mjesta Zapuntela na otoku Molatu u mreže ulovili kitopsinu dugu deset metara. Sličan slučaj dogodio se u istom ovom akvatoriju prije trideset godina. Janko Kačanić (65) iz mjesta Brgulje na otoku Molatu ulovio je 1981. godine kitopsinu veliku 5,50 metara i tešku 550 kilograma. Iako je prošlo točno trideset godina šjor Janko tada tridesetijednogodišnjak se i danas sjeća trenutka kada je ugledao morsku neman.
– Kada sam ga vukao do porta kisik mu je prolazio kroz škrge i riba je oživjela. To je onda bila prava borba za izvući ga vani. Onda je on počeo vući mene, a ne ja njega. Jedva sam ga uz pomoć još jednog čovjeka izvukao na kraj, priča nam šjor Janko Kačanić koji u Brguljama ima poznati restoran Janko.
– Takve ribe, čitao sam u kuharici, jedu Nijemci dimljene i sušene. Puno teretnih brodova prolazi ovim krajem, pa oni dođu u naše more prateći njih. Tu nađu odgovarajuću hranu, ali je ovo malo more za njih, ispričao nam je šjor Janko.
Često pojavljivanje ovih velikih morskih nemani u zadarskom akvatoriju komentirao je za ZNET Portal i Lav Bavčević, poznati zadarski biolog koji kaže kako je kitopsina vrlo rijetka vrsta za ova područja.

– Pjegava je i ima tupu glavu, lako ju je prepoznati. Recimo psina golema je viđena prije nekoliko godina u Kalima. Ona je već vrsta koja se dosada i lovila i mnogo više sliči na goleme pse od kitopsine ali obe vrste su bezopasne. I jedna i druga filtriraju more i hrane se planktonima tako da mogu sa sigurnošću reći da pojavljivanje takvih vrsta nema veze sa pomorskim prometom. Šteta je što je ova kitopsina ulovljena kod Molata vraćena u more ako je već uginula, bilo bi bolje da ju se prepariralo da se znanstveno utvrdi što joj je, možda je bila bolesna, tko zna, ističe biolog Bavčević ističući kako misli da se neće narednih godina pojavljivati više psina.
– Čak bih rekao da ih je prije bilo i više, jer je riječka luka više radila nego sada, a i više otpada i hrane se bacalo u more, danas je to ipak rigoroznije. Prije bih rekao da će globalno zatopljenje utjecati na pomicanje pomorskih vrsta jer promet neće baš nešto znatno porasti, kaže Bavčević prisjećajući se jednog slučaja pojavljivanja kita kraj Paga.
– Prije nešto više od deset godina je u Paškom kanalu viđen kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) koji je najsličniji plavom kitu i može narasti i do 20 metara. Za takvu vrstu je recimo poznato da živi u Mediteranu. Kao i već spomenute psine, hrani se sitnom ribom koja pliva u jatima i planktonima. To je posljednji put da je takva vrsta viđena u Jadranu ali ni tada kad je snimljena u Paškom kanalu se nije dugo zadržala, zaključio je poznati biolog.
O kitopsini
Kitopsina je vrsta koja pripada morskim psima, ali je od svih svojih srodnika najbezazlenija. Obrisi peraja su joj tipični za srodnike a narastu i do 20 metara. Zoolozi tvrde ta je ta vrsta nastala prije 400 milijuna godina te da se nije mijenjala zadnjih 64 milijuna. Hrane se sitnim ribama, račićima i planktonima. Budući da nemaju mjehur, moraju se stalno kretati da ne bi potonuli. Ne plutaju brže od metra u sekundi. To čine poluotvorenih ralja, koje znaju biti široke do metar i pol, te stalno cijede morsku vodu ostavljajući u utrobi sve što je hranjivo. Ipak, o kitopsinama se zna malo. Gdje se udvaraju, kako se razmnožavaju, jesu li osamljenici ili su društveni.
Nekategorizirano
Nostalgični ste za Alan Fordom? Uskoro dolazi u kazalište! Evo tko igra Grunfa, Bob Rocka…
Satiričko kazalište Kerempuh svoju novu sezonu otvara praizvedbom predstave “Alan Ford” Milana Fošnera, prema stripu Maxa Bunkera (L. Secchi) i Magnusa (R. Raviola), u režiji Marija Kovača, koja će premijerno biti izvedena u petak, 19. rujna.
Deveta umjetnost
Kultni talijanski strip “Alan Ford” već više od pola stoljeća zabavlja i oduševljava ljubitelje devete umjetnosti u Hrvatskoj i svijetu, a crnohumorni i satiričan prikaz djelovanja grupice siromašnih tajnih agenata koji rješavaju bizarne kriminalističke slučajeve idealna je podloga za predstavu koja bi se bavila nelogičnostima i apsurdima suvremenog hrvatskog društva, priopćio je Kerempuhu.
Iako se radnja stripa odvija uglavnom u New Yorku, teme koje obuhvaća su univerzalno prepoznatljive i uvijek aktualne.
Kerempuhova dramatizacija stripa kao centralnu negativnu ličnost smjestila je lik Superhika, karizmatičnog lopova koji ironično otima siromašnima da bi dao bogatima.
Teške teme kroz “lake” doskočice
Kroz odabir super-antiheroja kao direktnog suparnika junacima iz Grupe TNT, predstava obrađuje inače teške teme, poput socijalne nepravde, siromaštva i zakulisnih političkih igara, ali na mladima prihvatljiv način uz zdravu dozu humornog odmaka.
U predstavi nastupaju Luka Petrušić (Alan Ford), Matija Šakoronja (Bob Rock), Tomislav Štriga (Broj 1), Domagoj Ivanković (Grunf), Tarik Filipović (Sir Oliver), Hrvoje Kečkeš (Debeli šef), Filip Detelić (Superhik), Borko Perić (Jeremija), Ana Maras Harmander (Bepa), Ines Bojanić (Margot), Josip Brakus (policajac/Čaruga), Ozren Opačić (inpektor Brock), Karlo Mlinar (Samoubojica), Tomislav Dunđer (bogataš /tamburaš).
Dramaturg predstave je Vid Lež, scenograf Davor Prah, kostimografkinja Nikolina Miletić, autor glazbe Tomislav Babić, autorica maski Marija Bingula, koreograf Branko Banković, a oblikovatelj svjetla Alen Marin.
Nekategorizirano
Župan Bilaver: Uređenje Draženice prioritetni projekt Županije
Župan Zadarske županije Josip Bilaver i njegov zamjenik Robertino Dujela održali su radni sastanak s voditeljem područne konzervatorske službe u Zadru Igorom Miletićem i ravnateljem Županijske lučke uprave Zadar Davorom Škibolom na temu uređenja uvale Draženica i Maestral.
Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata Županije koji uključuje izgradnju novih komunalnih vezova, uređenje plaže, proširenje prometnice te pješačko-biciklističke staze i zelene površine.
Na sastanku je dogovorena daljnja suradnja Konzervatorskog odjela i Županijske lučke uprave u svim fazama pripreme i realizacije projekta, kako bi uređenje uvale Draženica bilo provedeno u skladu s relevantnim smjernicama i standardima.
Župan Bilaver istaknuo je kako projekt Draženica predstavlja prioritet Županije i da će donijeti značajnu dugoročnu korist građanima i razvoju zadarske obale.
magazin
(FOTO) “I JA PUTUJEM” / Zadarska županija i Zadar ponovno uz ljetne radosti potrebitih obitelji
I ovog ljeta more nije ostalo samo san! U sklopu emotivnog i društveno važnog projekta „I ja putujem“, Zaklada „Hrvatska za djecu“ osmu godinu zaredom omogućuje potrebitim obiteljima iz cijele Hrvatske zajedničko ljetovanje, darujući im ono što se često uzima zdravo za gotovo, bezbrižno zajedničko vrijeme, sunce, more i uspomene koje ostaju zauvijek.
Ove godine, korisnici projekta su dvije udomiteljske obitelji, pet velikih šesteročlanih obitelji, kao i obitelji s djecom s teškoćama u rastu i razvoju. Dvije samohrane majke, svaka s troje djece ljetovale su na otoku Murteru, u kampu Rehut i u Golden Haven Campingu. Posebno mjesto među ovogodišnjim korisnicima zauzima obitelj Belančić iz Zagreba, koja po prvi put sudjeluje u projektu. Ova topla obitelj sa četvero djece ljetuje u prekrasnom Falkensteiner Premium Camping Zadar. Hotelski lanac i Zaklada „Hrvatska za djecu“ omogućili su im toliko željeno zajedničko vrijeme, daleko od svakodnevnih izazova, u okruženju gdje je ljubav najjača valuta.

„Mnogo ljudi prolazi kroz naše živote. Puno njih uzme od nas što im je potrebno, a manji dio daje i dijeli nesebično. “Zaklada” je taj jedan mali, ali najveći dio. Ovakve akcije su nešto posebno, nešto što pokazuje kako mi ljudi na kraju najviše brinemo jedni o drugima, dokazuje da je empatija ljubav, a ljubav se nesebično daje i nema definicije ni cijene. Teško je riječima opisati koliko ovako nešto znači djeci, obiteljima. Meni kao roditelju znači SVE jer znam koliko vrijedi, znam koliko se trudim i pokušavam cijelu godinu privrediti svima da im ništa ne fali, ali da nije bilo “Zaklade” i fantastičnih donatora Falkensteinera moja djeca ne bi bila u mogućnosti ovakvo ljetovanje doživjeti. Mir, priroda, luksuz, toplo more, predivni ljudi oko nas koji brinu o svakoj stavci, divno je kad netko brine o vama. Hvala svima na ovolikoj dozi uzbuđenosti i veselja od moje male velike obitelji, zaslužili ste sve pozitivno, pa i moje suze radosnice.“ – istaknula je Jasmina Belančić.

Za obitelj Belančić, ovo je prvo pravo obiteljsko ljetovanje. Dani ispunjeni smijehom, igrom na plaži, šetnjama uz zalazak sunca i što je najvažnije, istinskim povezivanjem. U trenucima kada su Mateo učio sestru Leonu plivati, dok je Elena čitala bajke maloj Emili pod borovima, jasno je da je svaka minuta ovog ljetovanja dragocjena.

“Od prve godine kada me je gospođa Ozrenka kontaktirala i upoznala sa zakladom hrvatska za djecu, bez razmišljanja sam u ime tvrtke prihvatio ovu ideju i potvrdio sudjelovanje našeg kampa u istoj. U ova današnja vremena visokih cijena, luksuza i medijskog pritiska, više nego drago nam je da možemo sudjelovati i osigurati makar jednoj obitelji godišnje boravak u našem kampu koji u razgovoru s njima, svima znači najviše na svijetu. U svakom slučaju stavljamo se na raspolaganje i u budućnosti za sudjelovanje i ovaj mali doprinos zakladi i dajemo punu podršku nastavku akcije.” – istaknuo je Ante Lacić, voditelj Falkensteiner Premium Camping Zadar dok je upraviteljica Zaklade „Hrvatska za djecu“ Renata Gubić zaključila: “Svako dijete ima pravo na bezbrižne uspomene iz djetinjstva i ovim projektom želimo osnažiti obitelji, dati im podršku i osjećaj dostojanstva. Misija Zaklade „Hrvatska za djecu“ kao zaklade Vlade Republike Hrvatske ostaje jasna – biti uz djecu u potrebi i stvoriti uvjete da svako dijete osjeti da je važno i voljeno.“

Projekt „I ja putujem“ ovim je ljudima prilika za stvaranje osjećaja pripadnosti, sigurnosti i prihvaćenosti. U proteklih osam godina, od početka projekta do danas, više od 100 obitelji s ukupno 350 djece osjetilo je radost putovanja zahvaljujući ovoj plemenitoj inicijativi Zaklade koja i ovog ljeta pokazuje svima nama da iza svakog osmijeha stoji priča, borba, ali i nada. Bez velike pompe, ali s puno srca, ova priča vraća vjeru u dobrotu i važnost zajedništva.

-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…









anoniman
25. travnja 2011. at 1:54
Moje osobno mišljenje je da je ulovljeni pas gorostasna psina a ne kitopsina… Psina ima manje jer je manje tune,iako je i teorija s brodovima točna