Nuklearni rat bio bi loš. I to je nešto što svi znaju. Većina ljudi vjerojatno bira ne razmišljati o tome. Ali Anny Jacobsen, autorica sedam knjiga o temama vezanim za nacionalnu sigurnost, objašnjava koliko bi to zapravo bilo loše.

Njena nova knjiga “Nuklearni rat: Scenarij“, skicira globalni nuklearni rat sa preciznošću koja opisuje što bi se, iz minute u minutu, događalo tijekom 72 minute između prvog lansiranja projektila i samog kraja svijeta. Njena knjiga već je bestseler.

Važno je istaknuti da je scenarij izmišljen, iako ovo djelo predstavlja novinarski rad jer je scenarij konstruiran na osnovi desetina intervjua i dokumentacije koji su činjenična baza na osnovu koje se može opisati što bi se moglo dogoditi, piše Politico.

A scenarij izgleda ovako: sjevernokorejski lider lansira interkontinentalnu balističku raketu na Pentagon, a potom sa podmornice balističku raketu na nuklearni reaktor u Kaliforniji, iz razloga koji nisu navedeni u knjizi, s obzirom na to da je autorica samo željela ilustrirati što jedan “Ludi kralj“ može napraviti s nuklearnim oružjem. Uznemireni predsjednik SAD-a ima samo šest minuta da odluči o odgovoru, a istovremeno je evakuiran iz Bijele kuće.

Ujedno, predsjednik je i pod pritiskom vojske da lansira američke interkontinentalne rakete na sve 82 sjevernokorejske mete bitne za nuklearne i vojne snage. Ove rakete moraju letjeti iznad Rusije, čiji ih lideri primjećuju, pretpostave da je njihova zemlja napadnuta, i uzvrate salvom. Tako, 72 minute kasnije, tri nuklearno naoružane države uspijevaju ubiti milijarde ljudi, dok oni koji prežive ostaju da gladovati na zatrovanom planetu gdje sunce više ne sija i hrana više ne raste.

Knjiga dolazi u vrijeme kada se države s najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu– SAD i Rusija, žestoko sukobljavaju u Ukrajini, dok ruski nacionalni TV voditelj naziva sukob Rusije i NATO-a “neizbježnim“, i kada je Iran bliži nuklearnom oružju nego ikada ranije.

“Scenarij koji sam odabrala sastavljen je iz intervjua koje sam napravila s 46 izvora, a ja sam koristila razne varijante kako bih došla do najvjerojatnijeg scenarija koji bi se mogao dogoditi. I do sada, nitko iz NORAD-a (Sjevernoamerička zračna komanda) nije doveo u pitanje izbore koje sam napravila u knjizi i način na koji se priča odvija, što scenarij čini još više zastrašujućim“, kaže autorica knjige u intervjuu za Politico.

Teška odluka u roku od šest minuta

Na pitanje zašto bi SAD riskirao poslati projektile iznad Rusije, ako bi mogli koristiti rakete lansirane s podmornica iz Tihog oceana, Jacobsen kaže:

“To sam isto pitala svoje sugovornike, a najmoćniji odgovor dobila sam od bivšeg tajnika obrane Leona Panete. “Tko bi, dođavola, mogao razmišljati o tome… u takvim trenucima“, rekao je.

Kako dodaje, dio zastrašujuće istine o nuklearnom ratu je “ludi sat“ koji ima veoma važnu ulogu od trenutka kada nukelarno nuklearno lansiranje bude detektirano.

“To je činjenica. I činjenica da predsjednik ima samo šest minuta, a teško je donijeti odluku za tako kratko vrijeme. Tada se otvara i Crna knjiga. Predsjednik mora napraviti izbor s liste izbora za kontranapad unutar Crne knjige. Ti izbori su razmotreni za više scenarija, ali nikako ne možete uzeti u obzir svaku nepredvidivu situaciju u realnom vremenu, što čitateljima pokazuje koliko je istina o razvoju scenarija luda i nepredvidiva“, navodi ona.

S autoricom je razgovarao Ted Postol, bivši pomoćnik šefa pomorskih operacija, jedan od rijetkih ljudi koji je zaista pročitao sadržaj Crne knjige.

“On mi je rekao da je svaka odluka loša“, ističe.

Njena knjiga naišla je na kritike zbog navoda da će predsjednik SAD-a morati donijeti odluku u roku od šest minuta. Kako kaže, to je vrijeme o kojem je govorio i nekadašnji američki predsjednik Ronald Regan, koji je bio na čelu SAD od 1981. do 1989. godine.

“Tajming se nije promijenio. Tehnologija balističkih projektila nije promijenila zakone gravitacije. Bez obzira na to šta radite, tih šest minuta je i dalje taj prozor za lansiranje do cilja“, objašnjava autorka knjige.

“Oružje je neprijatelj, ne druge nacije“

Autorica na kraju izvlači zaključak – “nuklearno oružje bilo nam je neprijatelj sve vrijeme“. Kako kaže, ta rečenica samo je eho izjave Karla Seiganna, američkog astronoma, da neprijatelji nisu druge nacije, već samo oružje.

“Sve ovo je naslijeđeno, zar ne? Svi koji se bave nuklearnom komandom naslijeidli su posao iz koncepta utemeljenog pedesetih godina prošlog stoljeća, koji se zasnivao na pretpostavci da se nuklearni rat može voditi i pobijediti. Ne smijemo to zaboraviti. Onda se pozicija promijenila u ‘okej, to je ludilo, ne možemo se boriti i pobijedimo u nuklearnom ratu, samo ga jednostavno nikada nećemo imati“. Tako da se fundamentalna premisa o nuklearnom ratu promijenila, ali sustav je ostao potpuno isti. To je fundamentalni paradoks, i to je opasno“, objašnjava ona.

Kako dodaje, cijeli svijet se promijenio.

“Svijet je u 2024. toliko drugačiji od onog koji je bio 1960. godine, od tehnologije, do inženjeringa. Tu je i činjenica da postoji devet nacija koje imaju nuklearno oružje s logikom “ludog kralja“ koja je prožeta u cijelom svijetu“, ističe autorica.

Logika “ludog kralja“

Za sam koncept “ludog kralja“ čula je od vjerojatno najvišeg svjetskog stručnjaka za nuklearno oružje – Richarda Garvina.

“Kada sam pitala Garvina, koji je danas u svojim devedesetim, čega se najviše plaši, rekao mi je da je to ludi kralj, netko tko se ponaša prema logici “poslije mene, potop“ – ako umrem, nije bitno. A kada to čujete od nekoga tko je savjetovao svakog predsjednika od Eisenhauera, zaista morate misliti o tome kao o ozbiljnoj prijetnji. Shvatite Garvina ozbiljno. Prema logici ludog kralja, ludost je razum“, naglašava.

Eksperiment dug 79 godina

Na pitanje ulijeva li joj nešto nadu, odgovara:

“Da, preokret u ponašanju Ronalda Regana. Kada sam bila srednjoškolka, 1983. godine, gledala sam film “Dan posle“ (The day after). Izmišljen je nuklearni rat između SAD-a i Sovjetskog Saveza, i bio je apsolutno zastrašujuć. Gledala sam ga sa sto milijuna Amerikanaca, ali je i jedan veoma bitan Amerikanac gledao – predsjednik Ronald Regan. Naveo je da je, poslije gledanja filma, bio “veoma depresivan“. Promijenio je svoj stav o nuklearnoj nadmoći. Došao je do Mihaila Gorbačova, imali su samit u Reykyaviku i kao rezultat toga, svijet je sa 70.000 nuklearnih bojevih glava, što je rekord svih vremena, prešao na otprilike 12.500 koje imamo danas“, navodi.

Neki kažu, dodaje, da se svijet nalazi u 79-godišnjem eksperimentu.

“Kada sam počela pisati knjigu, rat u Ukrajini se još nije dogodio, nije bilo tako nevjerojatno krhkih situacija koje su se odvijale širom svijeta. I zato je ovo nesigurno vrijeme, i nadam se da će moja knjiga “Nuklearni rat: Scenarij“ i ljudi koji ga čitaju doprinijeti sigurnosti budućnosti ovog čudnog 79-godišnjeg eksperimenta“, zaključuje ona.

Nakon što je američka vlada pokušala smanjiti opskrbu fentanilom – jednom od najsmrtonosnijih droga koja se velikom brzinom proširila svijetom – na tržištu se pojavio – nitazen. Riječ je o opioidu koji se na crnom tržištu često pojavljuje s drugim drogama. O jačini te supstancije govori činjenica da mu je teško odrediti minimalnu, sigurnu dozu.

Broj hospitaliziranih zbog trovanja opioidima znatno je porastao u Danskoj. Polovina smrtnih slučajeva kod mladih povezana je s drogom.

– Posebno nas zabrinjava povećana dostupnost opioida. Mogu se kupiti online ili na kioscima, kaže Niels Sandoe iz Nacionalnog odbora za zdravstvo Danske.

Opioidi spadaju u skupinu lijekova protiv bolova koji otupljuju središnji živčani sustav. Najpoznatiji su morfin, metadon, fentanil i tramadol.

– Da, u gradu ima mnogo onih koji ih uzimaju, kaže Kristoffer Madvig.

– Tramadol, kortizon, opioide nalazimo u autobusima, oko stražnjih sjedala. S time se nismo susretali prije ove zime, kaže vozač autobusa Brian Plagborg.

Među konzumentima je i sve više mlađih maloljetnika. 

– Vidim to kao velik problem u Danskoj, posebno ovdje u Esbjergu, kaže student Omar Damić.

No nije Danska iznimka. Više od 100 smrtnih slučajeva u proteklih devet mjeseci prijavljeno je u Velikoj Britaniji i to od uzimanja opioida zvanih nitazen. Lijek je toliko jak da mu je teško odrediti čak i minimalnu sigurnu dozu. U prosjeku svaka tri tjedna nitazen odnese jedan mladi život. Nudi se na raznim društvenim platformama. Liječnici smatraju da vlada presporo reagira na brzo širenje tih opojnih lijekova. 

– Agencija za kriminal kaže da se proizvodi u ilegalnim kineskim laboratorijima odakle stiže u Ujedinjeno Kraljevstvo. Mislim da je stanje gore nego što to pokazuju brojevi, kaže dr. Judith Yates.

Nitazeni su se pojavili kada je vlada pokušavala smanjiti opskrbu fentanilom, koji je izazvao veliki problem u SAD-u. Na tržište nerijetko dolazi pomiješan s drugim drogama.

– 23. kolovoza uzeo sam nitazen… To je najstrašnije što sam ikada doživio, s čim sam se suočio. Ne bih to poželio – ni najgorem neprijatelju. Dilere nije briga za vas. Žele vaš novac. Nemojte im ga dati. Vaš život vrijedi više od vrećice koju plaćate £10 funti, kaže bivši ovisnik Matt Perry.

Jedna od posljedica te nove droge može se vidjeti na ulicama koje su prepune ovisnika, kao što je to bio slučaj i kod fentanila.

– Neke rane idu duboko, sve do kostiju. Ponekad ima i crva i sličnog. Kada si toliko ovisan ne znaš da je to na tebi. Nisi svjestan što se događa s tvojim tijelom, kaže Colleen iz udruge za pomoć ovisnicima “Savage Sisters”.

Proizvodnja opioida je jeftina i jednostavna i lako se transportira u SAD. Američki državni tajnik Antony Blinken ovaj je tjedan u Kini pokušao s kineskim ministrom javne sigurnosti dogovoriti zajedničke mjera kojima bi se zaustavio izvoz narkotika u SAD.

Nestašica tekućeg zlata – maslinova ulja – podigla je njegovu cijenu na rekordnu razinu, potaknula val kriminala i gurnula cijelu industriju u krizu.

Nagli porast cijena maslinova ulja posljednjih mjeseci zaprepastio je potrošače, ali i veterane u toj industriji. Ekstremni vremenski uvjeti kumovali su padu proizvodnje maslinova ulja u južnoj Europi posljednjih godina, posebice u mediteranskim zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke.

Španjolska, koja proizvodi više od 40 posto svjetskog maslinova ulja obično proizvede između 1,3 i 1,5 milijuna tona od svake žetve. Međutim, u 2022./2023. uspjela je uzgojiti samo 666 tisuća tona. Neki tržišni igrači očekuju da je Španjolska u sezoni 2023./2024. proizvesti između 830 i 850 tisuća tona ulja, prenosi tportal.hr.

Cijena ekstradjevičanskog maslinova ulja u španjolskoj Andaluziji od 19. travnja iznosi 7,8 eura po kilogramu (Mintecov referentni indeks), što je mali pad u odnosu na ožujak kad je cijena iznosila nešto više od osam eura. Rekordno visoka cijena zabilježena je pak u siječnju – 9,2 eura – otkad iz mjeseca u mjesec polako pada.

Cijene moraju ići gore

Kiša u ožujku i travnju dala je malo optimizma u proizvodnji španjolskih maslina, ali analitičari kažu da će sve manje rezerve maslinova ulja tržišta vjerojatno držati na rubu zbog iznenadnih skokova cijena u nadolazećim mjesecima.

‘Najviše nas brine ukupna ponuda. Cijene trenutačno padaju, ali na kraju će ljudi morati početi kupovati. A kad kupujete u vremenima smanjene ponude, cijene moraju ići gore’, rekao je analitičar Kyle Holland iz Minteca za CNBC.

Vito Matielli iz Rabobanka pak kaže da u 20 godina praćenja sektora maslinova ulja nije vidio ništa ni blizu recentne volatilnosti cijena. “Ovo nije normalno. No da bismo imali jasniju sliku, trebamo pričekati do kraja lipnja. Ipak, kiša u ožujku bila je pozitivan signal”, rekao je.

Helena Bennett, voditeljica klimatskih politika u nezavisnom think tanku Green Alliance UK, nedvosmisleno je pripisala rekordni skok cijena maslinova ulja klimatskim promjenama.

I drugi usjevi u problemu

“Najveći svjetski izvoznik maslinova ulja, Španjolska, prepolovila je svoju proizvodnju zbog suše i ekstremnih vrućina, povećavajući njegovu cijenu (na njezinu ishodištu!) za 112 posto od 2022.”, rekla je Bennett na X-u.

“To se događa i s drugim usjevima. Maslinovo ulje danas, sve ostalo uskoro”, dodala je.

A s rastom cijena maslinova ulja, Španjolsku je zapljusnuo i val krađa tekućeg zlata.

Supermarketi u Španjolskoj početkom ožujka objavili su da u većinskom dijelu zemlje najčešće krade maslinovo ulje, piše The Financial Times. Glavni krivci su navodno kriminalne skupine koje ciljaju na glavni prehrambeni artikl za preprodaju na crnom tržištu.

U kolovozu prošle godine približno 50.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja ukradeno je iz jedne od španjolskih uljara u regiji Cordoba, prema izvješćima lokalnih medija. Ukradeno maslinovo ulje tada je procijenjeno na više od 420 tisuća eura.