Connect with us

Nekategorizirano

BiH je po broju nepismenih na vrhu europske ljestvice

Objavljeno

-

Ilustracija: pismenost
Jedan od milenijskih razvojnih ciljeva UN-a je omogućiti osnovno obrazovanje za svu djecu svijeta do 2015. godine. BiH nema službenih podataka koliko ljudi nema završeno osnovno obrazovanje, kao ni koliki je broj nepismenih ljudi jer je zadnji popis stanovništva napravljen 1991. godine.
Prema tom popisu, u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.697.000 stanovnika, a 9,9 posto stanovništva je bilo nepismeno.
Zbog nepostojanja službenih podataka postoje različite procjene o broju nepismenih. Točne podatke o broju nepismenih nemamo, kaže službenik Ministarstva prosvjete i kulture tzv. Republike Srpske, Branka Rogač i objašnjava:
“Točan broj nepismenih nije poznat jer popis stanovništva nije napravljen od 1991. godine, ali procjena sa kojom barata Ministarstvo prosvjete i kulture tzv.RS jeste da je to osam posto stanovništva.”
Prema podacima UNDP-a iz 2007. godine, u BiH je bilo 5,4 posto nepismenih. S druge strane, sindikati obrazovanja u BiH smatraju da se nakon rata broj nepismenih u Bosni i Hercegovini povećao.
Važnija infrastruktura nego obrazovanje
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture  Stevan Milić smatra da se nepismenost u BiH, i to ona koja podrazumijeva osnovne vještine čitanja i pisanja, u odnosu na prijeratni broj udvostručila.
“Najveći neprijatelj svakog čovjeka na svijetu je neznanje. I upravo nam se dešava to što se dešava zbog tog  neznanja, nepoznavanja osnovnih stvari, da ne kažem nepismenosti. Tu je podatak da se nepismenost skoro udvostručila. Od 2000. godine kada je Međunarodna internacionala pokrenula akciju “Svi u školu”, tada je na planeti bilo milijardu nepismenih ljudi, a 80 milijuna djece nije bilo obuhvaćeno nikakvim oblikom školovanja”, kaže Milić.
“Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu učinile skoro ništa na opismenjavanju stanovništva iako je osnovno obrazovanje zakonski obavezno”, kaže predsjednik Saveza sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH Selvedin Šatorović.
“Više se obraća pažnja na izgradnju infrastrukture, odnosno na takozvana kapitalna ulaganja u razne ceste, puteve i ostale stvari, a sve manje u obrazovanje. I čini mi se da osnovno obrazovanje nije ustavna kategorija i da država nema obavezu prema evropskim konvencijama i prema svim međunarodnim praksama da financira osnovno obrazovanje, da bi se i tu napravio određeni problem i da bi država pokušala  dignuti ruke i od tih stvari”, navodi Šatorović.
S nepismenima je lakše…

Kako je obrazovanje u BiH u nadležnosti entiteta, prave strategije za borbu protiv nepismenosti u zemlji neposredno nakon rata nije ni bilo. Tek posljednjih godina na ovom planu se počelo nešto i raditi, ali dosta toga je zavisilo i od kantonalnih vlasti u Federaciji ili općinskih u RS. Jedan od pozitivnih primjera je i grad Banja Luka, koji posljednjih šest godina, osim udžbenika za romsku djecu koja idu u osnovne škole, daju i novčanu pomoć za opismenjavanje.
Do sada se pokazalo uspješnim jer djeca koja nisu imala mogućnost, a to su pretežno ona djeca koja su rođena u ratnom i poslijeratnom periodu, sad imaju mogućnost da u nešto kraćem roku završe osnovno obrazovanje“, kaže predsjednica romskog udruženja Veseli brijeg iz Banje Luke, Šaha Ahmetović.
Da vlasti u BiH opismenjavanju stanovništva nisu posvećivali dovoljno pažnje govori i podatak da je tek prošle godine u RS usvojen Zakon o obrazovanju odraslih. Okvirni zakon na nivou BiH još uvijek nije donesen, kao ni zakon u Federaciji BiH. Vršilac dužnosti Zavoda za obrazovanje odraslih tzv.RS Mira Bera kaže da će ovaj zavod početi sa radom tek krajem ove godine.
“Zavod za obrazovanje odraslih trenutno je u fazi izrade podzakoskih akata, odnosno u pitanju je sedam pravilnika koji proizilaze iz ovog zakona, a završetak izrade istih očekuje se u drugoj polovini 2010. godine”, kaže Bera.
Prema službenim statistikama, u Europi je nepismeno 1,8 posto populacije. UNESCO-ovi podaci, koji čak nisu ni obuhvatili BiH, pokazuju da su sve zemlje u regiji  po broju nepismenih daleko ispred BiH. Pa tako Albanija ima 2,2 posto nepismenih, Rumunjska 0,4 posto, Bugarska 0,3 posto, a Hrvatska 0,2 posto. Iz svega ovoga može se zaključiti jedino da svim vlastima u BiH ovakvo stanje odgovara – jer sa nepismenim ljudima je daleko lakše manipulirati nego stvarati ljude koji će misliti svojom glavom.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Haićanski autor Makenzy Orcel 24. svibnja u zadarskog Gradskoj knjižnici 

Objavljeno

-

By

Makenzy Orcel, haićanski autor s pariškom adresom, boravit će u Hrvatskoj od 21. do 26. svibnja u sklopu programa Književne frankofonije Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, a održava se u suradnji s Francuskim institutom, Veleposlanstvom Republike Francuske, Sveučilištem u Zadru, književnim festivalom LITaf, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Kulturno-informativnim centrom, Gradskom knjižnicom Zadar, Francuskom alijansom Split, Veleposlanstvom Republike Slovenije i knjižarom Kutak knjiga.

https://web.facebook.com/profile.php?id=61557697403593&locale=hr_HR

Rođen 1983. u Port-au-Princeu, na Haitiju, gdje se i školovao, Makenzy Orcel prvu je zbirku pjesama La douleur de l’étreinte objavio 2007., dok mu je prvi roman, Les Immortelles,koji je kritika odmah zapazila, izišao 2010. u Montrealu. Dosad je objavio devet pjesničkih zbirki i sedam romana, od kojih je zadnji, Une somme humaine (2022.), dospio u finale francuske književne nagrade Goncourt, dok je u deset zemalja, među kojima je i Hrvatska, izabran za najbolji roman među finalistima te prestižne nagrade. Za svoja je djela višestruko nagrađivan, a 2023. ovjenčan je i nagradom Anna Seghers za cijeli svoj dosadašnji opus. Godine 2017. od Republike Francuske dobio je orden reda viteza umjetnosti i književnosti.

Makenzy Orcel gostovat će u zagrebačkom KIC-u (Preradovićeva 5) u srijedu, 22. svibnja, u 14:30. Nakon razgovora s autorom koji će voditi Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić, bit će dodijeljen hrvatski Goncourt. Makenzy Orcel predsjedavat će povjerenstvom sastavljenim od zagrebačkih i zadarskih studenata francuskog jezika i književnosti koji svake godine biraju najbolji roman u prošlogodišnjem užem izboru Akademije Goncourt. Projekt Nagrada Goncourt – hrvatski izbor prije tri godine pokrenuo je Francuski institut, a izvodi se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

U petak, 24. svibnja, u 18:30 u atriju zadarske Gradske knjižnice (Ulica Stjepana Radića 11b) Makenzy Orcel predstavit će se u sklopu festivala LITaf koji organiziraju studenti zadarskog Sveučilišta. S njim će razgovarati Maja Zorica Vukušić i Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić. Tom će prilikom autor uručiti nagradu za najbolji studentski prijevod ulomka iz njegova romana Une somme humaine. Na ovogodišnjem natječaju u organizaciji Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru nagrađena je Katarina Baršun, studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

https://web.facebook.com/profile.php?id=100091608264526&locale=hr_HR

Splitska će se publika imati priliku susresti s Makenzyjem Orcelom u subotu, 25. svibnja, u 18:30 u Francuskoj alijansi (Marmontova 3). S njim će razgovarati Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Fani Marđokić.

Autorov boravak kamerom će pratiti Sebastijan Borovčak koji u sklopu programa snima dokumentarni film o književnoj frankofoniji u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu