Hrvatska
Policija silom i suzavcem na prosvjednike, više ozlijeđenih!
Policija, kojoj je pristiglo pojačanje, uspjela je prosvjednike rastjerati niz Basaričekovu ulicu do Trga bana Jelačića. Zasad je privedeno 12 osoba, uključujući i organizatora prosvjeda Ivana Pernara nakon što je ponovno pokušao preskočiti barikadu na Markovom trgu, do kojega se uz povike ‘Lopovi! Lopovi’ neuspješno pokušalo probiti i oko tisuću prosvjednika.
Policija je barikadama zatvorila sve prilaze Gornjem gradu što nije omelo prosvjednike u pokušaju probijanja do ‘zabranjenog’ Markovog trga i zgrade Vlade u kojoj je cijelo vrijeme bila i premijerka Jadranka Kosor, čiju ostavku prosvjednici, pored ostaloga, zahtijevaju, no do Markovog trga i Banskih dvora ipak nisu uspjeli doći.
Kosor je oko 19:30 kad su prosvjednici ‘spušteni’ u Donji grad, napustila zgradu Vlade, ali osim pozdrava ‘laku noć’, nije bila raspoložena novinarima išta reći ili komentirati. Ranije je u jednom trenutku iz zgrade Vlade izašao ministar policije Tomislav Karamarko i upitao: ‘Koliko ima tih Indijanaca?’
Do sukoba s policijom došlo je kad su prosvjednici pokušali probiti barikade u Basaričekovoj ulici, no nisu uspjeli jer su se policajci branili štitovima, a oduzeli su im i prometne znakove s dugačkom šipkom koje su prosvjednici strgali i njima pokušali probiti barikadu.
‘Purdu ste prodali! Koga štitite?’ vikali su prosvjednici policajcima, bacajući na njih staklene boce i petarde, na što je policija odgovorila suzavcem, pokušavajući ih rastjerati, a ranije je 12 njih, uključujući Pernara uhićeno pri preskakanju barikada. Nezadovoljnu masu to nikako nije zaustavilo, pa je nastavila vikati ‘Subota! Subota’ što znači da će se vjerojatno opet okupiti i u subotu i pridružiti ranije najavljenim prosvjedima branitelja.
Prosvjednici su noseći transparente uzvikivali: ‘Bojite se naroda’, ‘Mito i korupcija-hrvatska policija’, ‘Bolje grob nego rob’, ‘Jadranka odlazi’, ‘Purdu ste izdali’, ‘Izdaja’.
Oko 1000 prosvjednika krenulo je ranije s Trga bana Jelačića prema Markovom trgu, a netom prije polaska Pernar je poručio Kosor: ‘Ako premijerka Kosor mirno siđe s vlasti zatvorska kazna će joj biti manja, a bude li dalje vršila represiju i slala policiju na narod završit će kao i njezin prethodnik, pa će se ispuniti njene riječi kud Ivo tud i ja, a policijska represija neće zaustaviti prosvjede’.
Prosvjednici su u Mesničkoj ulici naišli na prvu policijsku barikadu na kojoj su zaustavljeni, ali su nastavili ići od punkta do punkta pokušavajući se probiti do Gornjeg grada. Naime, ovaj su put već u Radićevoj i Tkalčićevoj ulici te na Kamenitim vratima postavljene čelične barikade uz policijske kombije.
Na Gornjem gradu bilo je parkirano puno više policijskih marica nego prošli put, a i tamo su za postavljanje bile spremne barikade koje je Pernar i prije dva dana pokušao preskočiti te i zbog tog ‘podviga’ bio priveden, a Markov je trg ovaj put bio ograđen i policijskom trakom.
Osim u Zagrebu, prosvjedi su održani u Splitu, Osijeku Slavonskom Brodu, Virovitici i Rijeci, ali je ovaj u Zagrebu bio ‘najdojmljiviji’ i najuspješniji. Inače, ovo je treći u nizu prosvjeda u Pernarovoj organizaciji. Podsjetimo, na prvom prosvjedu prošlog petka okupilo se troje ljudi koji su neometano stigli pred Banske dvore s transparentima. Policija nije intervenirala jer zabrana javnog okupljanja vrijedi za skupove od 24 osobe pa na više. Prije dva dana za Pernarom je na Gornji grad krenulo dvjestotinjak osoba te su zbog brojnosti protivne zabrani okupljanja na Markovom trgu naišli na policijske barikade.
Dok većina ministara prosvjede i zabranu okupljanja na Markovom trgu prije sjednice Vlade nije htjela komentirati, ministar Božidar Pankretić rekao je da treba ostati zabrana prosvjeda na Markovom trgu. Potpredsjednik Vlade Petar Čobanković rekao je da ne zna kako bi komentirao prosvjede, a na pitanje boji li se da će se obistinti prijetnje prosvjednika i da će srušiti Vladu rekao je: ‘Ne bojim se ničega, nisam se rodio kao ministar, neću umrijeti kao ministar.’
Hrvatska
Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…
Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.
Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.
HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan
U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.
“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.
Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.
Ovo su najtraženija zanimanja?
Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:
zidari
fasaderi
krovopokrivači
vodoinstalateri
električari
podopolagači
automehaničari
automehatroničari
autolakireri
bravari
tokari
strojobravari
mesari
pekari
slastičari
kuhari
konobari
medicinske sestre
medicinski tehničari
laboratorijski tehničari
vozači lakih i teških dostavnih vozila
vozači autobusa
vozači vozila hitnih službi
U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
-
magazin5 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Nedjeljni đir Zadrom
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su danas otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
PRED VRATIMA PROMJENA VREMENA! / Nakon sunčane nedjelje, u ponedjeljak naoblaka, od utorka kiša i pljuskovi s grmljavinom
Jaca
25. veljače 2011. at 7:12
i u Libiji je počelo sa tisuću ljudi