Hrvatska
"Internet je moćno sredstvo za revolucije!"

Sve vlasti internetske aktivnosti počinju tretirati iznimno bitnima. To najbolje pokazuje sudska tužba u Švedskoj protiv Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa, čije se podizanje povezuje s objavljivanjem tajnih diplomatskih dokumenata u SAD-u… Jorge Bucay u knjizi „Voljeti se otvorenih očiju“ smatra kako „legija mladih ljudi posvećuju velik dio svojih života za surfanje po internetu“, ulažući beskrajni napor u otkrivanju tajnih kodova, ulaznih šifri, sve s ciljem kako bi zarazili virusom Pentagon i velike kompanije, a kada uspiju, cilj im je „uništiti sve što se nalazi iza njih u znak protesta“ , jer su im te iste strukture moći ograničile „njihovu slobodu…“. Te mlade ljude naziva „kibernetički anarhisti“. Sada su SAD započele „lov na vještice“, izgubivši se u diplomatskoj neprincipjelnosti. Zašto?
Krvave revolucije od početka 2011. započete od Tunisa i Egipta „prelile“ su se i na Bahrein, Libiju, Jemen…, a dovele su SAD u dilemu kako očuvati stabilnost u tom naftom bogatom području, a istovremeno osigurati pravo na prosvjede prosvjednika za (demokratske promjene).
Prvo su su Egipćani masovno koristili Facebookom dok su pripremali prosvjede…
Od 2011. godine u sukobima s vlastima naroda protiv režima u Jemenu, Albaniji, Tunisu, Egiptu do Alžira, Libije i Bahrainu, tamošnje vlasti su panično pokušavali “ugušiti” internet kao sredstvo poticanja i organiziranja revolucija. U Libiji su se ometali ne samo internetski signali, nego i telefonske veze. Tamo je bio najkrvaviji sukob, gdje je samo u jednom danu pobijeno više od dvije stotine ljudi, (i to onih koji su bili u pogrebnoj povorci- 19. veljače 2011). Po istom obrascu kao u Egiptu, Tunisu… i Alžirci su tražili ostavku predsjednika Abdelaziza Bouteflika zbog represivnog vladanja, a iste vlasti su u Alžiru, Egiptu i Libiji blokirale pristup internetu. Internet se u revolucionarnim događanjima pokazao kao važan aspekt organizacije prosvjeda i slobode govora. Podržavanje internetske moći prosvjednika se nije moglo braniti kada su (ti isti) režimi, uzeli “drštvene mreže” kao predmet kontrole. I ovdje se pokazalo kako internet ima „dva lica“. A priorno davanje legitimitet internetu s revolucionarnim aktivistima koji su organizirali prosvjede, od strane svjetskih moćnika pada u vodu kada se napada vlastodršce koji su „gušili“ internetsku komunikaciju, otkrivajući organizatore ili (analogno tome) u slučaju WikiLeaksa u SAD-u.
Na primjerima tzv. Zelene revolucije u Iranu, kao i gašenja internetske veze u Egiptu, internet se istovremeno pokazao kao efikasno oruđe u borbi protiv autokratskih režima, s jedne, te kao moćno sredstvo vladina nadziranja organizacije prosvjeda, s druge strane. Ne može se internet je jednom slučaju prihvaćati kao sjajno sredstvo za prosvjede, a u drugom kao sredstvo rigidnih kontrola režima. Dok su strani diplomati i brojni državnici bili oduševljeni organizacijom (internetske) revolucije u ratom pogođenim područjima, smatrajući internet jamstvom slobode govora, istovremeno su bili zgroženi uskraćivanjem internetske komunikacije u Iranu, Egiptu, Libiji… Komentirajući te sukobe s aspekta internetske revolucije, na internetskom portalu Monitor hr. od 18. veljače 2011., Radoslav Dejanović citira Erica Schmidta koji je kazao da je “Internet stvar koju je čovječanstvo stvorilo ali koju ne može pojmiti, što je najveći eksperiment anarhijom kojeg smo ikad imali”. Schmidt je u Googlu bio predsjednik upravnog odbora od ožujka 2001. godine, a postao je direktor tvrtke u kolovozu 2001., spominjao se kao tajni Obamin savjetnik, (za predsjedničku kampanju od 19. listopada 2008) i najbolje je znao kako se internet može oteti kontroli od svjetskih korporacija, koje sa svime mogu kontrolirati izuzevši „društvenih mreža“.
Sada se Abdelaziz Bouteflik, Ismail Omar Gueleh, Moamer Gadafi i Hosnij Mubarak (odbjegli ex predsjednik Egipta) nazivajuju diktatorima, koji su prosvjede (u)gušili u krvi, a isti su (političari i diplomate) ranije iste izbjegavali nazivati diktatorima. Sada SAD i Zapad strahuju od raspleta krvavih ustanaka, koje su sami iscenirali, poticali ili priželjkivali. Internet je u ovom slučaju dobar primjer razotkrivanja i svjetske diplomacije.
Poznata je činjenica da su studentski prosvjedi kod nas i u svijetu organizirani putem internetskih mreža. I danas se sukobi internetski organiziraju i potiču, kako u Europi tako i kod nas. Naime, istog dana 19. veljače 2011. sukobi su izbili u Dresdenu, tijekom prosvjeda više od deset tisuća aktivista krajnje ljevice protiv neonacističkog skupa, a kod nas se (tog dana) preko poruka na Facebooku počeo širiti poziv za rušenjem Vlade Jadranke Kosor… Prosvjed je najavljen za utorak 22. veljače u 13 sati na Markovom trgu. Nepoznati pošiljatelj(i), slično kao i kod studentskih prosvjeda, koji su se krili iza anonimnosti, putem mailova naglašavaju kako prosvjed nije političko pitanje, nego pitanje opstanka naše zemlje i svih ljudi koji u njoj žive. “Ako ne ustanemo sada, biti ćemo odgovorni pred poviješću, ljudi će gledati unazad i pitati se kako je jedan narod mogao sebi dozvoliti da mu se dogodi ovakva kriminalna vlast i da ga uništi”.
Sve u svemu, Internet nije samo revolucija u učenju nego i moćno sredstvo za revolucije! Braniti ga u jednom, a napadati u drugom slučaju, (paradigmatički) otkriva licemjerstvo (svjetske) diplomacije i/ili (etabliranih) političara. Još malo pa ćemo vidjeti reakciju naše političke elite.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…








crezq
21. veljače 2011. at 16:13
Ajme Miliša dosadan si bogu i narodu.Ko ti daje mista na ovom portalu nije mi jasno