Svijet
AMERIČKA ATLANTIDA: Nekada velik kao London, misteriozni grad uz Mississippi nestao je bez traga
Najveći grad pretkolumbijske Sjeverne Amerike, koji je u svoje zlatno doba bio velik kao London, iznenada je napušten, a do danas nitko ne zna zašto.
Cahokia, osam milja sjeverno od današnjeg St. Louisa, bio je najveći grad sjeverno od Meksika, prenosi Guardian.
Sagradilo ga je narod Mississippi, plemenski savez čiji se teritorij protezao diljem današnjih jugoistočnih SAD-a, od moćne rijeke koja je po njima dobila ime do obala Atlantika. No grad, je odjednom napušten oko 1350.
Za svoje doba, grad je bio pravo kozmopolitsko središte i sudeći po artefaktima i arhitekturi, utjecao na mnoga središta diljem današnjih jugoističnih SAD-a.
No osim toga, većina Amerikanaca ne zna ništa o prilično razvijenoj kulturi , a ostatak svijeta vjerojatno nije ni čuo za nekada moćnu civilizaciju.
“Većina i dalje razmišljao sjeverno američkim Indijancima u sferi kauboja i Indijanaca, perjanica i tipija” komentira etnolog Thomas Emerson, dodajući kako je takva slika usađena čitavim stoljećem kinematografije i knjiga.
Urbanizam od samog početka
No stvarna slika je daleko od toga. Niti su svi Indijanci bili nomadi, niti su živjeli u šatorima niti u malim plemenima.
“Oko 1000. godine naše ere, grad se zida po točno određenom planu. Ne kao da se razvija i izraste u isplanirani uređeni grad nego se od početka gradi po planu” ističe Emerson.
Po raznolikosti, Cahokia podsjeća na današnji New York, London, Amsterdam… U gradu su živjeli brojni narodi sa područja koje su kontrolirali Mississippijci – Pensakole, Choctawi, Natchezi, Ofoji.. Mjerenja stroncija u zubima pokazala su kako trećina pokopanih nije iz Cahokije. “I tako je bilo tijekom čitavog postojanja grada” ističe Emerson.
Pučanstvo Chanoike obrađivalo je polja, lovilo i trgovalo. Za urbanističko planiranje grada od 10 – 20 tisuća ljudi koristili su astronomske mjere, a metropola je imala i prostrane trgove. Ključne građevine bile su smještene na prostranim humcima izgrađenima rukom. Najveći je bio visok 40-ak metara i prostirao se na 56.000 četvornih metara. Taj brežuljak je jedino što je danas ostalo od nekad živahnog grada.
No umjesto da se razvio u modernu metropolu, Cahokija je sličnija mitskoj Atlantidi. Nakon što je postala važno središte 1050, nakon tristo godina je napuštena. Zašto, nitko ne zna sa sigurnošću. Grad nisu poharale ni bolest, ni rat ni Europljani – prvi zapadnjak, konkvistador Hernando de Soto došao je do napuštene Cahokie tek 1540.
Vjerski grad
Humci koje su Mississippijci gradili dominirali su krajolikom današnjeg jugoistoka SAD-a. Sela i gradiće su gradili uz trgovačke putove ili izvore hode i hrane. No Cahokia je bila potpuno dugačija. Iako je smještena na dijelu koje je obilovalo drvom, divljači i ribom iz Mississippija i Misourija, poplave su bile česte pa je naseljavanje bilo u najmanju ruku teško.
Emerson pretpostavlja kako je grad trebao služiti i kao mjesto za hodočašće, mjesto na kojem bi se svi Mississippijanci okupili za svetkovine.
“To je bilo dobro mjesto za okupljanje, ali ne i za život. No onda se nešto primijenilo oko 1000. godine i mjesto postaje važno središte. Ekonomija uglavnom nema veze s tom promjenom, glavni pokretač bila je religija, u najširem shvaćaju tog pojma” pojašnjava Emerson.
Baš kao i drugi planirani gradovi – od Karlovca do Brazilije, Mississippijanci su planirali grad uspješno predviđajući kako će se stanovništvo uskoro nahrupiti u grad.
Sazidali su grad koji se prostirao na 20-ak četvornih kilometara, sa 120 humaka. Gradnja tih brda bila je uistinu težak posao – kamenim lopatama iskopali su, te potom prenijeli u pletenim košarama više milijun i pol kubnih metara zemlje.
Najveće brdo služilo je kao gradsko središte. Na njemu je bila velika zgrada gdje se sastajalo gradsko poglavarstvo. Brdo je bilo građeno palisadom dugom gotovo tri kilometra. Unutar te citadele odvijale su se i svetkovine zbog kojih je grad sagrađen.
Ne spominju ga ni Indijanci
Većina je živjela izvan palisade, u čevrtastim kućicama velikima 4,5 sa 4 metra. No nisu u pitanju jednostavne “nabacane” kolibe – kućice su tvorile mrežu ulica i dvorišta.
No nakon vrhunca oko 1100., stanovništvo je počelo opadati, a do 1350. Cahokia je napuštena. Neki znanstvenici procjenjuju kako su iscrpili prirodna bogatstva. Drugi misle da su Cahokiu uništili društveni nemiri, treći misle da je problem u klimatskim promjenama, dugim sušnim razdobljima. No arheloških dokaza za bilo koju od tih teza nema.
No što god da je bio razlog, mora da je bio je prilično dramatičan jer niti usmena predaja niti folklor sjevernoameričkih Indijanaca ne spominju nekada velebni grad.
“Očito, ono što je okončalo Chanokiu je ostavilo gorak okus ljudima” zaključuje Emerson.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
BLAGDANI / Sve više trgovina otvoreno i nedjeljom. Donosimo radno vrijeme za 7. prosinca…
OVOG VIKENDA / Advent u Kampo Kaštelu i vlakić za najmlađe Zadranke i Zadrane
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Promocija prvostupnika Odjela za psihologiju
UDRUGA 3. DOB I HNK ZADAR / Izlet u Zagreb za umirovljenike uz posjet mjuziklu “Ljepotica i zvijer”
NABAVKA NOVOG UREĐAJA / OB Zadar nastavlja s vrhunskom dijagnostikom jetrenih bolesti!
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin5 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…