Proizvod nije u skladu s Uredbom Europske agencije za sigurnost hrane o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Leslie Clover Chips BBQ 85g i 145g, svih važećih rokova trajanja, zbog neodobrenog aditiva E110 i neoznačenog alergena glutena u sadržaju istoga.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pružanju informacija o hrani potrošačima.

Leslie Clover Chips BBQ proizvođača je filipinska tvrtka Leslie Corporation.

Kod nas je u maloprodaji dostupan u FIL-AVSO Air-Tech, Čakovec (Asian Grocery Store Kabayan Asian Store, Čakovec.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na početku lipnja i turističke sezone u Hrvatskoj otvoreno je nešto više od 22 tisuće radnih mjesta. Među njima najtraženiji su niže kvalificirani poslovi poput prodavač(ic)a, konobar(ic)a i čistač(ic)a.

Trgovci i skladištari

Po nekim procjenama za sektor u kojem se, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, nalazi trenutačno najtraženije zanimanje na tržištu rada, trgovaca nedostaje oko deset tisuća.

Taj sektor, kako je za N1 još u veljači kazala Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovaca, drže umirovljenici, studenti, agencijski radnici i stranci.

Medicinski djelatnici

Na popisu traženih zanimanja su i medicinske sestre i tehničari, a na te bi pozicije mnoge zdravstvene ustanove angažirale i umirovljenike/ce.

Vozači i dostavljači

Vozači/ce su na sedmom mjestu najpoželjnijih radnika/ca. Vrlo traženi su vozači/ce kamiona i buseva, ne samo kod nas, već u čitavoj Europi. Goran Brumnjak za N1 je otkrio da nedostaje oko pet tisuća profesionalnih vozača.

Manjak vozača rezultiralo je time da ih “uvozimo” i iz Austrije, ali i prorjeđivanju voznih redova nekih gradskih prijevoznika. Razlog tome je, kako su se vozači žalili, plaće vozača znatno ispod dostojanstvenih.

Što se tiče dostavljača i oni su se traže i među već umirovljenim stanovništvom. Velik broj dostavljača se i dalje zapošljava iz trećih zemalja jer strani radnici iz primjerice Nepala, Pakistana i Filipina pristaju raditi i za mizernu naknadu. Cijena rada u tom sektoru drastično se smanjila upravo zbog nekontroliranog uvoza stranih radnika na što je najviše upozoravala Radnička fronta.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je nedavno da je u prva dva mjeseca 2024. izdano 43 tisuće dozvola za rad i boravak stranaca, 46 posto više nego u istom razdoblju lani. Sustavom izdavanja dozvola za boravak i rad na temelju tzv. testa tržišta rada HZZ-a od 2021. omogućeno je zapošljavanje stranaca i u zanimanjima gdje ne postoji manjak radne snage, sukladno želji poslodavaca, kako su pisale Novosti.

Sezonski radnici i ugostiteljstvo

Diljem obale kao i u mjestima i gradovima u unutrašnjosti traže se kuhari/ce. Iako su rijetki poslovi koji ističu cijenu rada, radnici s otprilike dvije do tri godine iskustva u ugostiteljstvu mogu biti plaćeni i do 1600 eura neto.

Kao i konobar(ic)a, koji su drugo najtraženije zanimanje trenutačno, nedostaje i kuhar(ic)a.

Budući da turistička sezona uvelike ovisi o uslužnim djelatnostima, vapimo za dodatnom radnom snagom pa stoga nimalo ne čudi što je u ugostiteljstvu najveća naknada za rad. Unazad nekoliko godina sezona ovisi o stranim sezonskim radnicima od kojih većina dolazi iz susjednih zemalja poput Srbije i BiH.

Ukupan broj nezaposlenih prema podacima HZZ-a otprilike je četiri puta veći od broja ponuđenih radnih mjesta – 88 050 osoba.

 Iz Financijskog inspektorata Ministarstva financija upozoravaju da u posljednje vrijeme sve češće bilježe prijave poruka elektronske pošte u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao taj inspektorat, tzc. phishing poruke, u kojima se primatelja upozorava na navodno “pranje novca” preko off-shore računa.

Pritom se od primatelja traži dostavu podataka o njegovim računima u hrvatskim bankama, uključujući i sigurnosno osjetljive podatke, a u protivnom prijeti blokadom tih računa.

Različite adrese s kojih stižu lažni mailovi slične su stvarnima ili aludiraju na Ministarstvo financija – Financijski inspektorat, pa osoba koja primi takvu poruku treba tome pristupiti s posebnim oprezom, upozoravaju iz Ministarstva financija. Također, napominju da mailovi mogu sadržavati i QR kodove koje primatelj nikako ne bi trebao skenirati.

Kako dodaju, lažni mailovi su često gramatički netočni ili imaju neuobičajen izričaj pa i to može biti dodatni poziv na oprez.

Iz Financijskog inspektorata podsjećaju da u redovitoj komunikaciji sa strankama, a to s uglavnom pravne osobe, koriste isključivo adrese elektronske pošte sa službenom ekstenzijom Ministarstva financija (@mfin.hr) ili pravnih osoba s javnim ovlastima (@fina.hr). Napominju i da nikada neće od korisnika tražiti identifikacijske podatke za pristup njihovim računima (PIN-ovi, kontrolni brojevi, brojevi platnih kartica i sl.).

Phishing (mrežna krađa identiteta) je kriminalna aktivnost kojom se zlonamjerni korisnici služe kako bi zavarali primatelja poruke i naveli ga na dijeljenje osobnih, najčešće financijskih i sigurnosnih podataka i na taj način ostvarili nezakonitu financijsku korist.