Hrvatska
Sanader: Savjest mi je čista

Bivši predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader ispitan je videovezom organiziranom između zemaljskog suda u Klagenfurtu i Salzburga, gdje je pritvoren. Sat i četrdeset i pet minuta pred istražnim je povjerenstvom koruškog parlamenta svjedočio o Hypo banci. Bio je s austrijskim odvjetnikom Wernerom Suppanom.
U uvodnoj riječi rekao je da mu je savjest čista te da nikad nije tražio ni primio novac ni ikakvu proviziju. Izjavio je da je žrtva političkog progona te da mu se krše ljudska prava, a hrvatski mediji o njemu objavljuju lažne informacije i unaprijed ga osuđuju.
Sanader je također pročitao izjavu u kojoj tvrdi da se kao predsjednik Vlade, ali i kao političar, zauzimao za ulazak Hrvatske u Europsku uniju te izgradnju Hrvatske kao europske države u kojoj vladaju pravo i tržišno gospodarstvo. Stoga se zalagao i za strana ulaganja pa je za njega bilo dobrodošlo da Hypo banka uđe u Hrvatsku. Rekao je da se tih ratnih godina zauzimao za strana ulaganja i da je bio dobrodošao svaki dolar, pa tako i tadašnji austrijski šiling ulaskom Hypo banke na hrvatsko tržište. Rekao je da se za to zalagao zajedno s tadašnjim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem, ali ne više za neka druga poduzeća koja su tada pokušavala i poslije pokušala ući u Hrvatsku.
Pritvorenog vlasnika Dioki grupe Roberta Ježića ne smatra bliskim prijateljem i političkim saveznikom. Najbližom suradnicom i prijateljicom nazvao je nekadašnju zamjenicu Jadranku Kosor.
Sanader je odbacio tvrdnje da je u slučaju prodaje Hypo banke bavarskoj BayernLB 2007. intervenirao kod Hrvatske narodne banke, prenosi austrijska novinska agencija APA.
U iskazu je potvrdio da ga je tadašnji predsjednik bavarske vlade Edmund Stoiber zamolio da intervenira. Sanader tvrdi kako mu je odgovorio da je Hrvatska narodna banka neovisna i da nema mogućnosti intervencije u njezine odluke.
Predsjednik istražnog povjerenstva, zastupnik Zelenih u koruškom parlamentu Rolf Holub, predočio je potom Sanaderu izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, koju je dobio osobno od njega. Prema toj izjavi, Sanader je tada rekao Rohatinskom da bi bilo u nacionalnom interesu kad se ne bi protivio prodaji.
Sanader je pred povjerenstvom izjavio da se ne sjeća da je to rekao. Prema njegovim riječima, on je jednom spomenuo Rohatinskom Hypo banku i upitao ga kako to izgleda. Loše, navodno mu je odgovorio Rohatinski, dodajući da Bavarcima mora postaviti više zahtjeve te bi u tom slučaju možda moglo sve funkcionirati.
Sanader je također povjerenstvu izjavio da ne vidi povezanost između prodaje Hypo banke Bavarskoj i toga da mu je Stoiber uručio bavarsko odličje. Ustvrdio je da, koliko se sjeća, s austrijske strane nije bilo intervencija kod prodaje Hypo banke te da nije imao nikakvog kontakta s koruškim političarima.
Istražno povjerenstvo zanimalo je i zašto je otišao s premijerske dužnosti. Sanader je ponovio dva već rečena razloga odlaska – da je htio izazvati pozitivan šok političara, napose europskih, jer je zastao napredak pregovora s EU-om zbog blokade Slovenije te umor od dugogodišnje politike.
Povjerenstvo je zanimalo i zašto se vratio u politiku. Rekao je da je aktivirao saborski mandat jer je uvidio da su protiv njega počeli napadi pa se htio zaštititi. Predsjednik povjerenstva Rudolf Holub na kraju je rekao da je Sanader bio samouvjeren, došao je, odgovarao i nije puno rekao.
Zanimanje medija za ispitivanje Sanadera u Klagenfurtu bilo je iznimno veliko, a iz Njemačke i Hrvatske pristiglo je više od 15 televizijskih ekipa. Prema pisanju medija, politika je bila umiješana u poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, kao i u prodaju Hypo grupe 2007. bavarskom Bayernu LB.
Austrijski državni odvjetnik Friedrich Koenig rekao je novinskoj agenciji APA da državno odvjetništvo zaduženo za borbu protiv korupcije namjerava u sklopu istrage o pranju novca saslušati bivšeg hrvatskog premijera Sanadera o tome predmetu putem videokonferencije, ali točan datum saslušanja nije preciziran.
Državni odvjetnik Koenig, koji je i glasnogovornik državnog odvjetništva zaduženog za borbu protiv korupcije, potvrdio je da austrijsko pravosuđe u slučaju Sanader vodi istragu i protiv jednog člana njegove obitelji te protiv još jedne osobe, ali nije otkrio o kome je riječ. Potvrdio je da je povod za istragu sumnja u pranje novca.
Jedna tirolska banka prije tjedan dana podnijela je prijavu protiv Sanadera zbog sumnje u pranje novca. Mediji su pisali o postojanju bankovnog poslovnog računa na ime Ive Sanadera, kao i jednoga na ime njegova pokojnog oca, na kojima se navodno nalazi milijun eura te da je možda riječ o pronevjerenom državnom novcu koji je preko tvrtke Fimi media dospio iz državnih tvrtki, prenosi APA. Sanader je od 10. prosinca, kada je na temelju hrvatske potjernice uhićen u Austriji na putu za Sloveniju, u pritvoru u Salzburgu.
Bošnjaković: Nemamo saznanja da je u Austriji protiv Sanadera pokrenut neki postupak
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da nitko iz Europske unije Hrvatskoj ne postavlja upite glede procesa protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Također je dodao da istragu protiv Sanadera u Bruxellesu baš nitko ne doživljava kao mogući politički progon.
Ministarstvo pravosuđa komunicira s austrijskim ministarstvom, no zasad nema informacija da je protiv Sanadera u Austriji pokrenut bilo kakav formalno-pravni postupak, dakle ni istraga ni optužnica, izjavio je ministar Bošnjaković.
Ustvrdio je da će, podignu li austrijske vlasti optužnicu protiv Sanadera, to sigurno utjecati na postupak njegova izručenja Hrvatskoj, ali i naglasio kako je Hrvatskoj u tom postupku na raspolaganju više instituta, poput međunarodne pravne pomoći ili bilateralnog ugovora s Austrijom, ali i instituta europskog uhidbenog naloga koji, kaže, također propisuje skraćenu proceduru izručenja.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







