Connect with us

Svijet

Smak svijeta: Kraj su odavno predviđali, ali i dalje smo tu…

Objavljeno

-

Ozonske rupe, ptičja gripa, proročanstvo Maja, El Nino, samo su neke od teorija u kojima neki vide smak svijeta. Boje se i nuklearnog rata, otapanja polova, kometa…

Čak 30 godina bojali smo se ozonskih rupa. Sve do srijede. Tada je UN objavio da je ozonski omotač na dobrom putu da se obnovi. Svi smo odahnuli.

Povodom tog priopćenja UN-a, njemački Bild objavio je tekst u kojem se “prisjetio” raznih teorija o smaku svijeta. Prema jednoj od njih on bi se mogao dogoditi za 866 godina. Tada naime NASA očekuje da će Zemlju udariti asteroid 1950 DA. Promjer mu je kilometar, a šanse da udari zemlju 16. ožujka 2880. godine su 3:1000.

Za šume je opasniji mraz nego kisele kiše

Osamdesetih godina prošlog stoljeća jedna od aktualnih tema bile su kisele kiše. Govorilo se o tome da će one uništiti šume. Godine 1993. tim eksperata je rekao da se ne moramo bojati da će sve šume na Zemlji nestati. Deset godina nakon toga znanstvenici su zaključili da su mraz, suša i orkani za šume puno opasniji nego kisele kiše.

Ni Maje nisu pogodile

Smak svijeta očekivao se u nekoliko navrata zadnjih godina, a najviše se “vjerovalo” Majama. Prema njihovom kalendaru smak svijeta trebao je biti 21. prosinca 2012. godine. Neki su ga pomaknuli i na 5. studeni 2013., a cijelu priču dodatno su raspirili hollywoodski filmovi. S druge pak strane javili su se znanstvenici koji kažu da ništa ne ukazuje na to da će se u bliskoj budućnosti išta promijeniti vezano uz našu Zemlju.

– Ako i postoji neki planet koji bi se mogao sudariti sa Zemljom, sigurno ga astronomi prate već godinama – kažu.

Prijeti oluja El Niño

Jedna od teorija smaka svijeta je i El Niño kojeg prognoziraju za kraj 2014. godine odnosno početkom 2015. Riječ je oluji koja bi inače suhe krajeve trebala potopiti, a onima u kojima inače pada puno kiše poput Indije ili Indonezije, trebala bi donijeti ekstremnu sušu i požare. Govorilo se da će El Niño biti najgora katastrofa nakon Černobila. Činjenica je da se klima mijenja, no mnogi ipak vjeruju da tako velike promjene i ekstremi ipak nisu uskoro mogući.

Ledena površina Arktika povećala se 60 posto

Što se topljenja polova tiče, piše Bild, niti to nam trenutno ne predstavlja preveliku opasnost. Činjenica je da se polovi tope, ali razina mora trenutno raste samo 3,2 milimetara godišnje. Osim toga prošle je godine ledena površina Arktika narasla za 60 posto zbog čega je 20-ak brodova ostalo zarobljeno u ledu.

Ptičju gripu već smo zaboravili

Kao prijetnja ljudskom rodu spominjala se i ptičja gripa. Govorilo se o pandemiji, a 2006. godine Europa je bila na rubu histerije. U međuvremenu se pokazalo da ptičja gripa i nije tako opasna kako se mislilo. Danas o njoj više nitko niti ne priča, a tisuće cjepiva koje su države naručile u strahu od širenja bolesti, su propala jer se nitko više ne cijepi protiv ptičje gripe.

Ubili se zbog Halleyevog kometa

Neki prijetnju vide i u Halleyevu kometu. Najviše panike izazvao je u svibnju 1910. godine. Neki su ga se toliko prestrašili da su počinili samoubojstvo, a neki su prodali sve što su imali. Komet se Zemlji približava svakih 76 godina. Kroz stoljeća su mu “pripisivali” kugu, smrt carice, smrt kraljeva. Neki su pak u njemu vidjeli svoju “sretnu zvijezdu”.

Nuklearni rat: Švicarci u bunkeru otvorili hotel

Godinama se ljudi boje i nuklearnog rata. Najviše panike on je izazvao u Švicarskoj gdje je napravljeno čak 300.000 bunkera u koje se može sakriti 8,6 milijuna ljudi. Prije četiri godine Švicarci su malo popustili te su zaključili da im toliko bunkera možda ipak ne treba. Iste su godine u jednom od njih otvorili hotel.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Golema santa leda se odlomila na Antarktici. Nastala pukotina od 14 kilometara

Objavljeno

-

Velika santa leda odlomila se od ledene ploče Brunt na Antarktici, objavila je istraživačka organizacija British Antarctic Survey (BAS). Santa leda, veličine 380 četvornih kilometara, odvojila se u ponedjeljak, nekoliko tjedana nakon što se u ledu otvorila pukotina od čak 14 kilometara.

Ovakvo odvajanje golemog komada leda od ledenjaka ili od ledene mase treće je u regiji u posljednje četiri godine.

Znanstvenici BAS-a u tom su području uočili nestabilnosti još prije više od deset godina, zbog čega je britanska istraživačka stanice Halley godine 2016. premještena 20 kilometara u unutrašnjost. Istraživač BAS-a Oliver Marsh je rekao da je “ovakvo odvajanje leda bilo očekivano još prije osam godina, zbog čega se sveukupna površina ledene ploče smanjila na najmanju moguću mjeru od početka praćenja.”

U objavi za javnost istraživači BAS-a su istaknuli da događaj nije povezan s klimatskim promjenama. U bazi Halley znanstvenici borave u razdoblju od studenoga do ožujka, odnosno za vrijeme antarktičkog ljeta. Područje se u ostatku godine prati pomoću satelitskih snimaka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Umro Toni Montano

Objavljeno

-

By

Glazbenik Toni Montano preminuo je danas u 62. godini.

Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.

Miljković je započeo karijeru kao pjevač u punk rock bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj glazbenika, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila. Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pjesme punk rock grupe Ramones, ali i svoje. Bend je prestao s radom 1985. godine, a dio materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, piše Nova.rs.

Posljednji studijski album “Srećan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl “Neću da budem šljam“ 2021. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte pale

Objavljeno

-

Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima na 82 dolara budući da se rast zaliha u SAD-u nadovezao na strahovanja ulagača da će oklijevanje američke središnje banke sa snižavanjem troškova zaduživanja zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 87 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,01 dolar. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 77,85 dolara.

Čeka se objava zapisnika sa zadnjeg sastanka FED-a

U fokusu je trgovaca rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Na pragu sezone vožnje zalihe sirove nafte porasle su po njihovim navodima za 2,48 milijuna barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela.

Vlada će objaviti službene podatke tijekom dana. Signal slabije potražnje u vodećem svjetskom potrošaču nadovezao se na strahovanja da će visoki troškovi zaduživanja u SAD-u zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.  

“Trebalo bi pričekati sa sniženjem kamatnih stopa”

Dužnosnici američke središnje banke rekli su u utorak da bi sa sniženjem kamatnih stopa trebalo pričekati još nekoliko mjeseci i uvjeriti se da se inflacija uistinu spušta prema ciljanih dva posto.

Analitičari sada čekaju objavu zapisnika s prošle sjednice Fedovog odbora za otvoreno tržište (FOMC).

“Zapisnici Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) bit će pomno proučeni zbog Fedove procjene o neravnomjernoj inflaciji u prvom tromjesečju i mogućih naznaka o datumu i razmjerima smanjenja kamatnih stopa u 2024.”, objasnili su u izvješću analitičari ANZ-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u utorak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 93 centa, na 83,58 dolara.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu