Hrvatska
Tadić: "Bilo bi idealno kada bi Hrvati i Srbi dijelili zajednički povijesni udžbenik"

‘Imali smo jako tešku zajedničku povijest i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku’, izjavio je Boris Tadić u Zagrebu.
Srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću priređen je u srijedu u Zagrebu svečani državnički doček u povodu njegova dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj, piše portal Danas.net.hr.
Tadićev domaćin, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, dočekao ga je pred Uredom predsjednika na Pantovčaku gdje susret prati veliki broj hrvatskih i srbijanskih novinara i foto reportera. Dvojica predsjednika su razgovarala o brojnim gorućim temama za odnose dviju zemalja, a potom dala izjave.
“Imali smo jako tešku zajedničku povijest, ne samo nesporazume, rat i žrtve. Ispričali smo se i iskazali žaljenje i na taj način učinili važan iskorak za Hrvatsku i Srbiju, ali i za cijelu regiju i na takvim osnovama možemo graditi kvalitetnu politiku”, rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić u Zagrebu dodajući da je Europska unija zajednička budućnost i zajednički dom dviju zemalja.
“Između dvije države učinjen je veliki napredak u međusobnim odnosima”, rekao je predsjednik Josipović, ističući da je hrvatskoj strani prioritet rješavanje sudbine nestalih osoba. Dodao je da je postignut načelan dogovor o rješavanju pitanja povratka izbjeglica, te učinjen pomak na pitanjima povratka kulturnog blaga, a da su ostala otvorena pitanja sukcesije i granice.
“Srbija će učiniti sve kako bi se otvorila dosad neotvorena arhiva i pronašle grobnice nestalih”, kazao je Tadić. Josipović je, pak, istakao kako je bez rješenja tog pitanja daljnja suradnja nemoguća.
“Pitanje pronalaska tijela ubijenih je civilizacijski zahtjev i zahtjev humanosti. Bez njegovog rješavanja proces pune suradnje i pomirenja neće biti moguć”, kazao je hrvatski predsjednik.
Što se tiče tužbe za genocid koju je Hrvatska podnijela Međunarodnom sudu pravde, Tadić je rekao kako Srbija ne inzistira na njenom povlačenju, ali bi htjeli da se taj problem riješi sporazumom koji ne bi imao sudski epilog. Istaknuo je da to nikako ne znači nekažnjavanje počinitelja zločina.
Tadić je rekao da se vode istrage i analize oko logora u Srbiji, ali da u hrvatskoj javnosti postoje nedoumice i dileme koje trebaju biti riješene.
Na Pantovčaku se razgovaralo o unapređenju gospodarskih odnosa između dviju zemalja, te o međusobnoj potpori na putu u Europsku uniju, koja će, kako je rekao Josipović, biti naša zajednička sudbina.
Osvrćući se na potragu za ratnim zločincima Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem, Tadić je kazao kako Srbija čini sve kako bi ih uhitili. Istaknuo je kako to za Srbiju nije važno samo zbog Europske unije, nego prvenstveno kako unutrašnje pitanje i pretpostavka pomirenja u regiji.
“Srbija neće žaliti truda i napora da se uhite Mladić i Hadžić”, rekao je srbijanski predsjednik.
Tadić je u nekoliko navrata ponovio da se zalaže za očuvanje kulture i jezika kako hrvatske nacionalne manjine u Srbiji tako i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Istaknuo je da nije za to da pripadnici srpske nacionalne manjine idu u posebne škole, ali je za to da se program na srpskom jeziku i ćirilici ugradi u postojeći program obrazovnog sustava.
“Trebamo se truditi imati približenu zajedničku poziciju oko mnogih pitanja. Bilo bi idealno kada bi mogli imati zajednički udžbenik povijesti, pa makar nam samo jedan njegov dio bio isti”, rekao je.
O gospodarskoj suradnji srbijanski predsjednik Boris Tadić u Banskim dvorima razgovarao je s premijerkom Jadrankom Kosor.
“Govorili smo i o ekonomiji, a to pitanje je danas pitanje opstanka. Hrvatska je, kao i Srbija, pogođena ekonomskom krizom. Razmijenili smo iskustva oko donošenja proračuna za iduću godinu. To nije lako pitanje i moramo uključiti ostale socijalne partnere’, rekao je Tadić.
Prema Tadićevim riječima, na sastanku je dogovoreno da se na ekonomskom forumu hrvatskih i srpskih gospodarstvenika otvoriti pitanje “zajedničkog računa”, kako bi vidjeli koji su to potencijali za zajednički nastup dviju zemalja na trećim tržištima.
Srbijanski predsjednik vjeruje da će gospodarstvenici dati potporu takvoj suradnji Hrvatske i Srbije.
Tijekom posjeta predsjednika Srbije Hrvatskoj bit će održan i Hrvatsko-srpski gospodarski forum, na kojem će sudjelovati predstavnici čak 120 tvrtki iz dviju zemalja. Prema riječima predsjednika Josipovića, dvojica šefova država pokušat će iznaći nove načine gospodarske suradnje.
Tadić će se nakon susreta s hrvatskim predsjednikom sastati i s premijerkom Jadrankom Kosor, te predsjednikom Sabora Lukom Bebićem.
U društvu Josipovića, Tadić će obići i općine u Lici i Karlovačkoj županiji, gdje će razgovarati s predstavnicima srpske manjine i povratnicima, a potom i otvoriti Hrvatsko-srpski gospodarski forum.
Ovo je peti put u posljednjih godinu dana da se susreću Josipović i Tadić. Dosad su to učinili u Opatiji, Bruxellesu, Pečuhu, Beogradu te Vukovaru.
(Objavio: danas.net.hr)
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…








uhro
25. studenoga 2010. at 11:16
Tadić je što god mi mislili o njemu izvrstan političar koji radi za svoje i njihovo dobro.
Konzekvence posjeta Hrvatskoj i riječi bačenih u vjetar na Ovčari su amnestija od odgovornosti za neizručenje najvećih ratnih zločinaca u europi od WW2,osnivanje fondova dakle novac u đepu srpskih terorista koji su rušili ustavno pravni poredak mlade Hrvatske a danas prozvanih ‘prognanicima’ te osiguranje podrške zapada.
Uz ovakvo podaničko vodstvo koje je rezultat podaničkog mentaliteta naroda može nas spasiti jedino onaj od koga to najmanje očekujemo a to su sami Srbi koji još uvijek u najvećem broju glasuju za radikale,združe ni navijači na stadionima skandiraju kontra Tadića,pale mu sedišnjicu stranke.
Njihova glupost tj sljepilo u kojem ne uviđaju da najveći sin SANU-a radi za njihove interese a sve što utroši su nekoliko slatkih riječi jedina je veća glupost od ove naše hrvatske.