Iz Financijskog inspektorata Ministarstva financija upozoravaju da u posljednje vrijeme sve češće bilježe prijave poruka elektronske pošte u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao taj inspektorat, tzc. phishing poruke, u kojima se primatelja upozorava na navodno “pranje novca” preko off-shore računa.

Pritom se od primatelja traži dostavu podataka o njegovim računima u hrvatskim bankama, uključujući i sigurnosno osjetljive podatke, a u protivnom prijeti blokadom tih računa.

Različite adrese s kojih stižu lažni mailovi slične su stvarnima ili aludiraju na Ministarstvo financija – Financijski inspektorat, pa osoba koja primi takvu poruku treba tome pristupiti s posebnim oprezom, upozoravaju iz Ministarstva financija. Također, napominju da mailovi mogu sadržavati i QR kodove koje primatelj nikako ne bi trebao skenirati.

Kako dodaju, lažni mailovi su često gramatički netočni ili imaju neuobičajen izričaj pa i to može biti dodatni poziv na oprez.

Iz Financijskog inspektorata podsjećaju da u redovitoj komunikaciji sa strankama, a to s uglavnom pravne osobe, koriste isključivo adrese elektronske pošte sa službenom ekstenzijom Ministarstva financija (@mfin.hr) ili pravnih osoba s javnim ovlastima (@fina.hr). Napominju i da nikada neće od korisnika tražiti identifikacijske podatke za pristup njihovim računima (PIN-ovi, kontrolni brojevi, brojevi platnih kartica i sl.).

Phishing (mrežna krađa identiteta) je kriminalna aktivnost kojom se zlonamjerni korisnici služe kako bi zavarali primatelja poruke i naveli ga na dijeljenje osobnih, najčešće financijskih i sigurnosnih podataka i na taj način ostvarili nezakonitu financijsku korist.

Iz PU splitsko-dalmatinske ponovno upozoravaju na računalnu prijevaru putem lažnog SMS-a.

Jučer je zaprimljena kaznena prijava oštećenog muškarca koji je na mobitel zaprimio obavijest putem lažne SMS poruke da mu je pristigao paket, no da preko zaprimljene poveznice internetskog preglednika uplati dodatne troškove dostave kako bi se pošiljka mogla isporučiti.

Preglednik ga je preusmjerio na lažnu stranicu društva koje se bavi dostavom paketa. Na navedenoj stranici unio je podatke sa svoje bankovne kartice i ubrzo nakon toga utvrdio da je s njegovog računa skinut iznos od gotovo 900 eura. Provodi se kriminalističko istraživanje u vezi kaznenog djela Računalne prijevare.

Iz policije upozoravaju građane da budu oprezni ako zaprime ovakve SMS poruke, koje sadržavaju poveznicu na druge internet strance, a u kojima se pod krinkom plaćanja troškova poštarine od nekoliko eura ili centi za dostavu paketa traži da upišu svoje podatke s kartice.

Nemojte davati tražene podatke, pogotovo ne podatke s poleđine svojih debitnih i kreditnih kartica. Uz to, policija savjetuje da zaprimljene lažne SMS-ove odmah obrišete, a poveznice u njima nipošto ne otvarajte.

Poslovni subjekti u Hrvatskoj više ulažu u osiguranje automobila nego u osiguranje svojih zaposlenika, a samo rijetke tvrtke imaju osiguranje od financijskih gubitaka uslijed prekida rada ili cyber osiguranje, pokazuju rezultati istraživanja predstavljeni u HGK.

Istraživanje o poznavanju i korištenju osiguranja kod poslovnih subjekata je za potrebe Hrvatske gospodarske komore (HGK) provela agencija Ipsos u veljači ove godine na uzorku od 202 tvrtke.

“Istraživanje je pokazalo da tvrtke više ulažu u osiguranje auta nego u osiguranje svojih zaposlenika”

Voditeljica odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK Vanja Dominović kaže da su tvrtke su najviše upoznate s vrstama osiguranja koje najviše i koriste, a to su obvezno auto osiguranje, kasko osiguranje i osiguranje imovine. 

Istraživanje je pokazalo da tvrtke više ulažu u osiguranje automobila nego u osiguranje svojih zaposlenika, primjerice putem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja ili kroz osiguranje od financijskih gubitaka uslijed prekida poslovanja, istaknula je Dominović.

Tvrtke smatraju da im je oštećenje imovine potencijalni rizik kojem su izložene

S obzirom da većina ispitanika na prvo mjesto stavlja osiguranje automobila, Dominović napominje da se radi o osiguranju koje je obvezno, dok činjenica da se ugovaraju osiguranja koja su relativno poznata signalizira da ima još dosta prostora za informiranje i podizanje svijesti o drugim oblicima osiguranja.

Što se tiče potencijalnih rizika kojima mogu biti izložene, tvrtke na prvom mjestu navode oštećenje imovine, primjerice zbog potresa, poplave ili požara, a nakon toga slijedi rizik od nemogućnosti naplate potraživanja. 

Dvije trećine tvrtki bez interesa za ugovaranje nove vrste osiguranja u sljedeće dvije godine

Upitani o planovima za nove vrste osiguranja u sljedeće dvije godine, trećina ispitanika je iskazala namjeru da u tom razdoblju ugovori neku novu vrstu osiguranja, a tu je opet na prvom mjestu osiguranje imovine.

Tako, dvije trećine tvrtki ne planira ili još nisu donijele odluku o ugovaranju budućih osiguranja u slijedeće dvije godine, a osam posto ih ni sada ne koristi ijednu vrstu osiguranja, uglavnom smatrajući da za to nema potrebe, pokazalo je istraživanje predstavljeno u sklopu okruglog stola “Osiguranje u gospodarstvu – kako se zaštititi od rizika u poslovanju?”

Iako u posljednje vrijeme sve veći utjecaj na poslovanje imaju klimatski rizici i rizici od kibernetičkih napada, Dominović je istaknula da svega tri posto ispitanika ima ugovoreno osiguranje od cyber rizika, iako jedna četvrtina cyber rizike prepoznaje kao potencijalne izazove u svom poslovanju.

Istraživanje je pokazalo i da, kada je riječ o izloženosti riziku, 30 posto tvrtki ga procjenjuje više puta godišnje, 41 posto njih jednom godišnje, devet posto tvrtki čini to jednom u tri godine, a 20 posto rjeđe od jednom u tri godine. 

“Velik dio poduzetnika još uvijek neosiguran”

Osiguranje od profesionalne odgovornosti prisutno je kod 34 posto ispitanika, no i to je većinom zbog zakona. Naime, nešto više od petine anketiranih, njih 22 posto, reklo je da zbog djelatnosti koju obavlja ima zakonsku obavezu ugovaranja takvog osiguranja.

Predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK Robert Vučković je izjavio da rezultatima istraživanja “nažalost nisu iznenađeni”, istaknuvši da je velik dio poduzetnika još uvijek neosiguran, a onaj dio koji jest, nije osiguran adekvatno.

Smatra da poduzetnike i građane treba u većoj mjeri osvijestiti o prisutnim rizicima, navevši recentne primjere poplava u Koprivnici i Garešnici te tuču u Županji.