Connect with us

Hrvatska

Ministarstvo: "Svjesni smo problema na nekim visokim učilištima!"

Objavljeno

-

 Sveučilište u Zadru, Filozofski fakultet (Foto: Ivan Katalinić)
Zadarska studentica koja je svojim jutrošnjim pismom medijima izazvala cijelu buru reakcija svih uključenih strana i natjerala u konačnici i samoga zadarskog rektora da ipak progovori o odluci Sveučilišta koja je izazvala revolt cijele rečene populacije, večeras je sastavila još jedno pismo i poslala ga ovoga puta – samo na adresu redakcije Z NET-a.
“Drago mi je da ste objavili moje pismo i na taj način ponovo pokrenuli određena događanja među studentima. Na taj način uistinu sudjelujete u kreiranju istine o kojoj ste govorili prije i pri otvorenju Vašega portala”, kazati će “razočarana studentica” na početku pisma, dodajući:
“Zahvaljujem vam što ste jedini objavili pismo. Ne znam je li problem u tome što mail adrese redakcija ne funkcioniraju ili mediji zatvaraju oči pred ostalim, senzacionalnijim vijestima?!”
U nastavku pisma, naša “sugovornica” prilaže današnji odgovor Ministarstva znanosti na pismo koje smo i sami jutros objavili i, i sama primjećuje da je Uprava za visoko obrazovanje Ministarstva neuobičajeno promptno odgovorila…
“Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je zaprimilo Vaš upit. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 105/04, 174/04, 02/07 Odluka USRH, 46/07, 45/09) kojim su utemeljeni ‘bolonjski studiji’ ne poznaje status apsolventa, niti termin apsolventska godina. S obzirom da sukladno istom zakonu visoka učilišta autonomno utvrđuju pravila studiranja i upisa studenata, neka su visoka učilišta zadržala mogućnost upisa apsolventske godine koju su imali studenti dodiplomskih (starih) studija, dok neka nisu.
Nadalje, vezano uz besplatne diplomske studije, željeli bi pojasniti da se besplatni studij odnosi na studente koji svoje obveze izvršavaju u roku propisanog trajanja studija.
Žao nam je što ste iskusili ovakve probleme tijekom svojega studija. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj trebaju imati jasna i nedvosmislena pravila studiranja s kojima studenti trebaju biti upoznati na vrijeme.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je svjesno da postoje neka visoka učilišta u Republici Hrvatskoj na kojima postoje problemi prilikom studija. No, bilo koje djelovanje Ministarstva ograničeno je autonomijom sveučilišta, koja otežava provjeru prijava i daljnji postupak. Budući da je odluka o plaćanju dijela školarine donesena na razini Sveučilišta, savjetujemo Vam da se obratite rektoru Sveučilišta u Zadru s molbom za rješavanje navedenog problema.
Upravo s ciljem djelovanja unutar akademske zajednice, Ministarstvo od 2004. godine stalno povećava prava studentskih predstavnika na visokim učilištima. Naime, sukladno gore spomenutom zakonu, studentski predstavnici u Senatu imaju pravo suspenzivnog veta u donošenju odluka Senata i to u pitanjima od posebnog interesa za studente. Studentski predstavnici imenuju studentskog pravobranitelja, koji vas može savjetovati o vašim pravima. Također, studentski predstavnici mogu pokrenuti postupak izvanredne provjere kvalitete studija pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Ovaj postupak je neovisan i uključuje posjetu eksperata izvan vašeg visokog učilišta koji će utvrditi aktualne probleme i moći utjecati na njihovo rješavanje.”

BOLONJA NA ZADARSKI NAČIN
“Razočarana studentica” iz Zadra za Z NET progovara i o drugim problemima s kojima se zadarski studenti susreću… 
“Gube se naše prijavnice u referadi, zbog čega moramo ispunjavati nove, trčati po fakultetu i tražiti nove potpise i ocjene, no profesora nema, pa danima obilazimo faks dok nitko u tajništvu ne zna gdje je;
odbijaju nam se novi potpisi na te nove prijavnice jer se profesorima ne da i ne shvaćaju o čemu se uopće radi;
gubimo rokove zbog tuđih administrativnih pogrešaka;
neravnomjerno je opterećenje ECTS bodova po kolegiju – rezultat čega je da za jedan kolegij, s oproštenjem, mokrimo krv, a za drugi ispit spremamo čavrljajući na kavi s prijateljima, iz skripte od 3 stranice;
donose se odluke koje se kose s odrednicama bolonje, ne održavaju se ispiti ili se održavaju s razmakom manjim od 2 tjedna (nerijetko je da se ispit nakon prvog roka održi nakon jedva tjedan dana), ne funkcionira referada i web stranica Sveučilišta, ne održavaju se  kolokviji…” – kazala nam je.

 

“GDJE ĆEMO DOK SE ONI DOGOVORE?”
“Tržište rada danas uglavnom ne poznaje pojam prvostupnik, pa s diplomom koju dobijemo nakon 3. godine fakulteta možemo napraviti suicid ili nastaviti školovanje još sljedeće dvije godine – jer se nemamo gdje zaposliti! Poslodavac ne zna što smo i koje su nam kompetencije. Iskreno, ne znam ni sama što mi je trogodišnje obrazovanje za prvostupnika donijelo. Kada sam Ministarstvu prije 2 godine poslala mail i pitala gdje se mogu zaposliti s ovom diplomom, nakon više od mjesec dana sam dobila odgovor da Ministarstvo s nekakvom agencijom radi na izradi nomenklature zanimanja, pa će kroz koju godinu to biti riješeno. Postavlja se pitanje – gdje ćemo mi raditi i kako ćemo živjeti sljedećih par godina dok se oni ne dogovore…” – “razočarana studentica”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. zhily

    30. rujna 2010. at 20:25

    Pa napokon da je neko više progovorio o ovome!!

     
  2. critical

    30. rujna 2010. at 21:35

    Ima toga još, ovo su samo grebotine…..

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu