Hrvatska
EUROSTAT / Hrvatska najviše u EU-u o ovisi o iseljenicima: Evo i koliko je novaca otišlo u Nepal, BiH, Srbiju…
Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke, milijardu i 832,5 milijuna eura, zatim iz Irske iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, slijedi Nizozemska s doznačenih 472,8 milijuna eura, Austrija s 371,4 milijuna, dok je iz Slovenije uplaćeno 243,6 milijuna eura.
U prvih devet mjeseci 2025. iz inozemstva poslali 4,8 milijarde eura
Hrvati na radu u inozemstvu u prvih su devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali više od 4 milijarde i 800 milijuna eura, dok su istodobno strani radnici iz Hrvatske u svoje domovine uplatili gotovo milijardu i 576 milijuna eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke, piše Novi list.
Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke, milijardu i 832,5 milijuna eura, zatim iz Irske iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, slijedi Nizozemska s doznačenih 472,8 milijuna eura, Austrija s 371,4 milijuna, dok je iz Slovenije uplaćeno 243,6 milijuna eura.
Među prvih deset zemalja iz kojih Hrvati šalju novac u domovinu nalaze se i Švicarska (195 milijuna eura), Sjedinjene Američke Države iz kojih je hrvatskim kućanstvima doznačeno 145,3 milijuna eura, iz Italije 125 milijuna, iz Ujedinjenog Kraljevstva 82,7 milijuna, a iz Bosne i Heregovine u Hrvatsku je uplaćeno 78,8 milijuna eura.
Na popisu zemalja iz kojih stižu doznake Hrvata nalazi se i Srbija iz koje je doznačeno 22,4 milijuna eura, gotovo kao i iz Kanade (22,3 milijuna), iz Singapura je uplaćeno 17,9 milijuna eura, a iz Rusije 8,5 milijuna eura.
Petina svih stranih radnika iz BiH, slijedi Nepal
Strani su radnici iz Hrvatske najviše novca u prvih devet mjeseci prošle godine poslali u Bosnu i Hercegovinu, 326,6 milijuna eura, što čini petinu svih uplata stranih radnika iz Hrvatske.
Slijedi Nepal u koji je iz Hrvatske doznačeno 221,8 milijuna eura, a na visokom trećem mjestu po doznakama stranih radnika našla se Srbija u koju je uplaćeno 180,8 milijuna eura.
Slijede Filipini na koje je poslano 136,8 milijuna, u Indiju je otišlo 114,5 milijuna, Sjevernu Makedoniju 82,1 milijun, Ukrajinu 58,3 milijuna, a na Kosovo 51,1 milijun eura.
Među prvih deset zemalja s najvećim doznakama iz Hrvatske našao se i Uzbekistan, u koji su strani radnici uplatili 45,7 milijuna eura, i Egipat koji je primio 36,4 milijuna eura doznaka stranih radnika iz Hrvatske.
Visina doznaka stranih radnika iz Hrvatske tako odgovara broju izdanih dozvola za rad i boravak stranim državljanima kojih je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle godine najviše izdano upravo državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije.
U 2025. do 11. mjeseca izdano 160 tisuća dozvola za rad
Podsjetimo, lani je do kraja studenog, prema podacima MUP-a, strancima izdano više od 160 tisuća dozvola za rad i boravak, od čega najviše državljanima BiH (30.188), Nepalcima (29.579), Srbima (23.145), Filipincima (16.195), te Indijcima 14 i pol tisuća dozvola za rad.
Hrvatska je članica Europske unije koja je najviše ovisna o transferima novca koji dolaze od njezinih iseljenika.
Prema podacima Eurostata, najviše stope ovisnosti u EU-u prošle godine zabilježene su za Hrvatsku kojoj doznake iz inozemstva čine čak 7,2 posto BDP-a te Latviju (3,1 posto BDP-a) i Luksemburg (2,7 posto BDP-a), dok je o priljevu novca od iseljeništva najmanje ovisna Irska kojoj takve doznake čine tek 0,1 posto BDP-a, Grčka (0,2 posto) i Finska (0,3 posto).
7,2 BDP-a dolazi od iseljenika
Po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u Srbija je jako blizu Hrvatskoj s udjelom od 7,1 posto, u BiH doznake čine čak 10,26 posto BDP-a, a Crnoj Gori 10,69 posto.
Sporija dinamika
Zanimljivo je da su doznake iz Hrvatske uplaćene i u Njemačku (26,1 milijun eura) te Sjedinjene Države (7 milijuna eura).
Doznake hrvatskih iseljenika rastu iz godine u godinu, pa su tako u 2024. godini iznosile gotovo 6,2 milijarde eura naspram 5,58 milijardi, koliko su iznosile u 2023. godini, odnosno porasle su za 10,8 posto ili za 612 milijuna eura. U 2024. godini smo nadmašili dotad rekordnih 6,08 milijardi dolara doznaka iz 2023. Od 2000. do 2009. doznake su uglavnom bile ujednačene, a značajniji rast počinje 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem granica za hrvatske radnike.
S druge strane, doznake stranih radnika iz Hrvatske rastu od 2017. godine, a prošle su godine iznosile rekordnih milijardu i 816,5 milijuna eura, dok su godinu prije iznosile milijardu i 405,5 milijuna.
Hrvatska je tako postala država primateljica velikih iznosa uplata iz inozemstva, ali istodobno i zemlja iz koje se šalje sve više uplata u inozemstvo. Prema podacima Svjetske banke za 2023.
Hrvatska od zemalja regije tako najviše prima, ali i šalje novca u inozemstvo. Tako je 2023. u Hrvatsku pristiglo 6,08 milijardi dolara doznaka, u Srbiju 5,77 milijardi dolara, a u BiH 2,82 milijarde. Istodobno, iz Hrvatske je otišlo najviše osobnih doznaka stranih radnika u cijeloj regiji, 1,29 milijardi dolara, iz Srbije 900 milijuna, a iz Slovenije 520 milijuna dolara, objavio je Novi list.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže nam vlažniji i nestabilniji zrak, evo gdje se očekuje kiša
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, mjestimice ima i magle.
U nastavku utorka dijelom do pretežno sunčano, s tim da može lokalno pasti malo kiše ili kakav prolazni pljusak u kopnenim krajevima, na sjevernom Jadranu, na otocima i prema otvorenom moru srednjeg Jadrana.
Srijeda će početi većinom sunčano, no poslijepodne i navečer će biti oblačnije, mjestimice s kišom i pljuskovima, češće u Dalmaciji i u kopnenim krajevima. Ujutro će biti svježije, danju razmjerno toplo.
I tijekom noći na četvrtak i u četvrtak prijepodne još mjestimice može biti kiše i pljuskova, osobito u istočnim i južnim krajevima.
Petak će biti pretežno sunčan diljem zemlje, bit će suho. Temperatura zraka iznad prosjeka.
Za vikend stabilno, suho i pretežno sunčano. Čini se da se stabilno vrijeme nastavlja i u nadolazećem tjednu, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / Temperature ostaju iznad prosjeka, ali početak ožujka donosi kišu
I nedjelja će proteći pod utjecajem anticiklone, dok će početkom novog tjedna, osobito u ponedjeljak, preko naših krajeva prolaziti nešto vlažniji zrak u višim slojevima atmosfere. Unatoč tome, zadržat će se temperature više od prosjeka za ovo doba godine.
Ujutro i prijepodne niska naoblaka i magla bit će najizraženije na Jadranu, posebno na sjevernom i srednjem dijelu obale. Kratkotrajne magle mjestimice su moguće i u nizinama te kotlinama unutrašnjosti. Najniža jutarnja temperatura kretat će se od -1 do 3 °C u kopnenim predjelima te između 5 i 10 °C na moru, gdje će se oko podneva ponegdje javiti slab jugoistočni vjetar.
Tijekom poslijepodneva u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadržat će se pretežno sunčano vrijeme, ali će se prema večeri sa zapada postupno povećavati naoblaka. Vjetar će ostati slab, a dnevna temperatura bit će slična današnjoj, oko 17 °C. Na istoku zemlje također pretežno sunčano i neuobičajeno toplo, uz 15 do 17 °C i slab vjetar.
U Dalmaciji će na krajnjem jugu prevladavati sunčano vrijeme, dok će se u ostalim dijelovima još zadržavati niski oblaci, ponegdje ujutro i uz slabiju vidljivost. Puhat će slab do umjeren jugoistočnjak. Temperatura će se kretati od oko 13 °C u područjima s više oblaka do oko 18 °C ondje gdje će prevladavati vedrina.
Na zapadu zemlje očekuje se više oblaka, osobito na sjevernom Jadranu gdje se mjestimice može zadržati i magla. Navečer će se naoblaka proširiti i na gorska područja. U noći na ponedjeljak u Istri i Gorskom kotaru moguće je malo kiše. Dnevne vrijednosti temperature uglavnom između 13 i 15 °C.
Početak tjedna donosi promjenjivije prilike i mjestimice malo kiše, no u nastavku tjedna prevladavat će suho vrijeme. Ujutro će se povremeno javljati kratkotrajna magla, a danju će biti duljih sunčanih razdoblja. Jutra će biti koji stupanj toplija, a dani i dalje neobično topli za dio godine u kojem se nalazimo, uz ugođaj pravog proljeća na samom klimatološkom početku tog godišnjeg doba. Priroda će se ubrzano buditi.
I na Jadranu će u ponedjeljak, uz promjenjivu naoblaku, ponegdje pasti malo kiše ili kratkotrajan pljusak. Od utorka će zapuhati sjeverozapadnjak, uz pretežno ili djelomice sunčano vrijeme. I dalje je moguća pojava magle, osobito na sjevernom dijelu obale. Temperatura će ostati bez veće promjene, pa će se nastaviti razdoblje iznadprosječne topline.
Hrvatska
VAŽAN DAN / U ponedjeljak počinju nacionalni ispiti za osnovnoškolce
Nacionalni ispiti za osnovnoškolce počinju u ponedjeljak, 2. ožujka, kada će 35.599 učenika četvrtih razreda pisati ispiti iz hrvatskog jezika, a prvi ispit za 37.518 osmaša bit će u ponedjeljak, 9. ožujka, također iz hrvatskog jezika.
Ove godine nema nikakvih novosti u vezi pisanja nacionalnih ispita, sva pravila pisanja i kriteriji vrednovanja ostaju isti kao i prethodne godine, kazao je Hini ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.
Prema podatcima Centra, nacionalnim ispitima trebali bi pristupiti učenici četvrtih razreda u 877 matičnih i 894 područne škole te učenici osmih razreda u 883 matične i 113 područnih škola.
Učenici četvrtih razreda nakon hrvatskog jezika pisat će matematiku 4. ožujka, a 6. ožujka na redu je priroda i društvo.
Učenici osmih razreda također će polagati nacionalne ispite iz ukupno osam predmeta. Nakon hrvatskog, pisat će ispit iz prvog stranog jezika, koji će se održati 11. ožujka, a potom i ispit iz matematike 13. ožujka.
Nakon matematike slijedi biologija 16. ožujka, fizika 18. te kemija 20. ožujka. Geografiju će pisati 24. ožujka, a nacionalni ispiti će završiti s povijesti koja će se pisati 26. ožujka.
Također, učenici četvrtog razreda koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, imat će ispit 3. ožujka, dok će ga osmi razredi imati 10. ožujka.
Jezici nacionalne manjine koji će se pisati su češki, mađarski, srpski te talijanski jezik.
“Teško je očekivati da će svi učenici pisati nacionalne ispite”
Pisanje svih ispita počinje u 9 sati.
Nacionalni ispiti najprije su se provodili eksperimentalno u određenim školama za osme razrede u školskoj godini 2021./2022., nakon toga su ih počeli pisati svi učenici osmih razreda u svim školama, a od školske godine 2023./2024. ih pišu i svi četvrtaši.
“Teško je očekivati da će svi učenici pisati nacionalne ispite jer kao što je to uobičajeno dio učenika bit će spriječen zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga kao što je to bilo i prethodnih godina”, zaključio je Filipović.
Nacionalni ispiti ne ocjenjuju se, niti na bilo koji način utječu na ocjene učenika. Rezultati ispita upisuju se u e-Dnevnik i iskazuju brojem bodova i odgovarajućim postotkom.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeDOBRO JE ZNATI / Danas rade samo ove trgovine u Zadru…
-
Hrvatska2 dana prijeMinistarstvo vanjskih poslova poslalo upozorenje svim hrvatskim državljanima: Nove preporuke za putovanja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeKNJIŽICA POBOŽNOSTI KRIŽNOG PUTA / Objavljen Zgrablićev “Križni put trostruke ljubavi u svjedočanstvu Sluge Božjeg Ive Mašine”






