Connect with us

Hrvatska

Daleko najviše uzimamo lijekove za srce i tlak. Zadarska županija među prvima u upotrebi lijekova za živce

Objavljeno

-

Svaki građanin Hrvatske u prosjeku dnevno uzme barem jedan lijek, a iz godine u godinu troši se sve više novca na lijekove.

U nedavno objavljenom izvješću HALMED-a (Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode) o potrošnji lijekova u 2024. godini stoji podatak da se u Hrvatskoj dnevno u prosjeku potroši više od 1.600 doza lijekova na tisuću stanovnika (konkretno – 1.638,81) na dan, a na lijekove je potrošeno 1.76 milijardi eura.

Ukupna potrošnja lijekova u 2024. godini bila je 6,37 posto veća nego prethodne 2023. godine, a od 2020. naovamo potrošnja je u prosjeku rasla oko 5,5 posto godišnje. Što se financijskih pokazatelja tiče, te je godine na lijekove potrošeno 13,3 posto više novca nego prethodne, također nešto više od prosječnog godišnjeg rasta u zadnjih pet godina koji je iznosio 12,2 posto.

Tri kritična sustava u nama

Daleko najviše troše se lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (lijekovi za visoki tlak, zatajenje srca, aritmije i visoke masnoće, beta-blokatori, diuretici, antikoagulansi i slični) – u 2024. čak 602,94 doze dnevno na 1000 stanovnika. To je gotovo dvostruko više od drugih najtrošenijih lijekova, onih s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari poput lijekova za dijabetes, protiv nadutosti, mučnine, zatvora, za bolesti jetre i žuči te sličnih, kojih je potrošeno 359,94 dnevnih doza na 1000 stanovnika.

Treći najčešće trošeni su lijekovi koji djeluju na živčani sustav (analgetici, antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici, antiepileptici i slični) čija je potrošnja bila 215,24 dnevnih doza na tisuću stanovnika.

Četvrti najtrošeniji bili su lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe poput lijekova za razrjeđivanje ili zgrušavanje krvi, antitrombocitnih lijekova, lijekova za anemiju, leukemiju i sličnih. Njihova potrošnja bila je 132,43 dnevne doze na tisuću stanovnika.

S druge strane, najmanje se trošilo lijekova za liječenje infekcija izazvanih parazitima (1,05 dnevnih doza na 1000 stanovnika) i lijekova koji djeluju na kožu (0,81 dnevnih doza).

Najviše se koristi – vitamin D

Od ukupno potrošenih 1,76 milijardi eura, najviše – čak 706 milijuna eura, potrošeno je na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatore. Slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (177.9 milijuna eura) te lijekovi za živčani sustav na koje je potrošeno – 149,2 milijuna eura. Najmanje je potrošeno na lijekove za liječenje infekcija izazvanih parazitima, tek nešto više od dva milijuna eura. U 2024. godini, a otprilike isti podaci vrijede već duži niz godina, najkorišteniji lijek u Hrvatskoj bio je kolekalciferol, poznatiji kao vitamin D.

Ovo su deset najkorištenijih lijekova u Hrvatskoj prema dnevnim dozama na tisuću stanovnika:

kolekalciferol (vitamin D) 125,84

atorvastatin (za kolesterol) 79,61

pantoprazol (za želučanu kiselinu) 66,73

rosuvastatin (za kolesterol) 53,32

acetilsalicilna kiselina (analgetik, Aspirin) 52,93

diazepam (za smirenje) 41,53

ramipril (za visoki tlak) 40,05

furosemid (diuretik) 37,76

amlodipin (za visoki tlak) 34,45

ibuprofen (protuupalni lijek) 33,92

Prema podacima HALMED-a, oko 90 posto potrošnje lijekova bilo je na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), a 93 posto ukupne potrošnje činili su lijekovi na recept.

Gdje je ‘visok šećer’, a gdje su ‘slabi živci’

Podaci iz istog izvješća kažu da je u sedam županija (Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Međimurskoj) te u Gradu Zagrebu najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav, dok se u preostalih 13 županija najviše troše lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe. Zanimljivi su i podaci o tome koliko se u kojoj županiji potroši novca na pojedine lijekove.

U 14 županija građani najviše potroše na lijekove s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari. Krajnje pojednostavljeno – tamo je visok šećer.

U pet županija – Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj najviše novca potroši se na lijekove za živčani sustav. U Brodsko-posavskoj najviše se potroši na lijekove koji djeluju na krv i krvotvorne organe, a u Primorsko-goranskoj na lijekove za liječenje zloćudnih bolesti.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže nam vlažniji i nestabilniji zrak, evo gdje se očekuje kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, mjestimice ima i magle.

U nastavku utorka dijelom do pretežno sunčano, s tim da može lokalno pasti malo kiše ili kakav prolazni pljusak u kopnenim krajevima, na sjevernom Jadranu, na otocima i prema otvorenom moru srednjeg Jadrana.

Srijeda će početi većinom sunčano, no poslijepodne i navečer će biti oblačnije, mjestimice s kišom i pljuskovima, češće u Dalmaciji i u kopnenim krajevima. Ujutro će biti svježije, danju razmjerno toplo.

I tijekom noći na četvrtak i u četvrtak prijepodne još mjestimice može biti kiše i pljuskova, osobito u istočnim i južnim krajevima.

Petak će biti pretežno sunčan diljem zemlje, bit će suho. Temperatura zraka iznad prosjeka.

Za vikend stabilno, suho i pretežno sunčano. Čini se da se stabilno vrijeme nastavlja i u nadolazećem tjednu, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali. 

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Temperature ostaju iznad prosjeka, ali početak ožujka donosi kišu

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

I nedjelja će proteći pod utjecajem anticiklone, dok će početkom novog tjedna, osobito u ponedjeljak, preko naših krajeva prolaziti nešto vlažniji zrak u višim slojevima atmosfere. Unatoč tome, zadržat će se temperature više od prosjeka za ovo doba godine.

Ujutro i prijepodne niska naoblaka i magla bit će najizraženije na Jadranu, posebno na sjevernom i srednjem dijelu obale. Kratkotrajne magle mjestimice su moguće i u nizinama te kotlinama unutrašnjosti. Najniža jutarnja temperatura kretat će se od -1 do 3 °C u kopnenim predjelima te između 5 i 10 °C na moru, gdje će se oko podneva ponegdje javiti slab jugoistočni vjetar.

Tijekom poslijepodneva u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadržat će se pretežno sunčano vrijeme, ali će se prema večeri sa zapada postupno povećavati naoblaka. Vjetar će ostati slab, a dnevna temperatura bit će slična današnjoj, oko 17 °C. Na istoku zemlje također pretežno sunčano i neuobičajeno toplo, uz 15 do 17 °C i slab vjetar.

U Dalmaciji će na krajnjem jugu prevladavati sunčano vrijeme, dok će se u ostalim dijelovima još zadržavati niski oblaci, ponegdje ujutro i uz slabiju vidljivost. Puhat će slab do umjeren jugoistočnjak. Temperatura će se kretati od oko 13 °C u područjima s više oblaka do oko 18 °C ondje gdje će prevladavati vedrina.

Na zapadu zemlje očekuje se više oblaka, osobito na sjevernom Jadranu gdje se mjestimice može zadržati i magla. Navečer će se naoblaka proširiti i na gorska područja. U noći na ponedjeljak u Istri i Gorskom kotaru moguće je malo kiše. Dnevne vrijednosti temperature uglavnom između 13 i 15 °C.

Početak tjedna donosi promjenjivije prilike i mjestimice malo kiše, no u nastavku tjedna prevladavat će suho vrijeme. Ujutro će se povremeno javljati kratkotrajna magla, a danju će biti duljih sunčanih razdoblja. Jutra će biti koji stupanj toplija, a dani i dalje neobično topli za dio godine u kojem se nalazimo, uz ugođaj pravog proljeća na samom klimatološkom početku tog godišnjeg doba. Priroda će se ubrzano buditi.

I na Jadranu će u ponedjeljak, uz promjenjivu naoblaku, ponegdje pasti malo kiše ili kratkotrajan pljusak. Od utorka će zapuhati sjeverozapadnjak, uz pretežno ili djelomice sunčano vrijeme. I dalje je moguća pojava magle, osobito na sjevernom dijelu obale. Temperatura će ostati bez veće promjene, pa će se nastaviti razdoblje iznadprosječne topline.

Nastavi čitati

Hrvatska

VAŽAN DAN / U ponedjeljak počinju nacionalni ispiti za osnovnoškolce

Objavljeno

-

By

Nacionalni ispiti za osnovnoškolce počinju u ponedjeljak, 2. ožujka, kada će 35.599 učenika četvrtih razreda pisati ispiti iz hrvatskog jezika, a prvi ispit za 37.518 osmaša bit će u ponedjeljak, 9. ožujka, također iz hrvatskog jezika.

Ove godine nema nikakvih novosti u vezi pisanja nacionalnih ispita, sva pravila pisanja i kriteriji vrednovanja ostaju isti kao i prethodne godine, kazao je Hini ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.

Prema podatcima Centra, nacionalnim ispitima trebali bi pristupiti učenici četvrtih razreda u 877 matičnih i 894 područne škole te učenici osmih razreda u 883 matične i 113 područnih škola.

Učenici četvrtih razreda nakon hrvatskog jezika pisat će matematiku 4. ožujka, a 6. ožujka na redu je priroda i društvo.

Učenici osmih razreda također će polagati nacionalne ispite iz ukupno osam predmeta. Nakon hrvatskog, pisat će ispit iz prvog stranog jezika, koji će se održati 11. ožujka, a potom i ispit iz matematike 13. ožujka.

Nakon matematike slijedi biologija 16. ožujka, fizika 18. te kemija 20. ožujka. Geografiju će pisati 24. ožujka, a nacionalni ispiti će završiti s povijesti koja će se pisati 26. ožujka.

Također, učenici četvrtog razreda koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, imat će ispit 3. ožujka, dok će ga osmi razredi imati 10. ožujka.

Jezici nacionalne manjine koji će se pisati su češki, mađarski, srpski te talijanski jezik.

“Teško je očekivati da će svi učenici pisati nacionalne ispite”

Pisanje svih ispita počinje u 9 sati.

Nacionalni ispiti najprije su se provodili eksperimentalno u određenim školama za osme razrede u školskoj godini 2021./2022., nakon toga su ih počeli pisati svi učenici osmih razreda u svim školama, a od školske godine 2023./2024. ih pišu i svi četvrtaši.

“Teško je očekivati da će svi učenici pisati nacionalne ispite jer kao što je to uobičajeno dio učenika bit će spriječen zbog bolesti ili nekog drugog opravdanog razloga kao što je to bilo i prethodnih godina”, zaključio je Filipović.

Nacionalni ispiti ne ocjenjuju se, niti na bilo koji način utječu na ocjene učenika. Rezultati ispita upisuju se u e-Dnevnik i iskazuju brojem bodova i odgovarajućim postotkom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu