Svijet
Moderno ropstvo u Libanonu: Što je sustav kafala?
U Libanonu deseci tisuća kućnih pomoćnica iz inozemstva rade u okviru sustava kafala bez djelotvorne zaštite. Organizacije za ljudska prava govore o modernom ropstvu. Sharon je imala 21 godinu kada 24. travnja 2024. iz Kameruna stigla u Libanon. Ima jedan cilj: raditi, zaraditi nešto novca kako bi pomogla svojoj obitelji. Sve je organizirala posrednička agencija. No u jednom videu kasnije sažima svoje iskustvo: „Radila sam u otrovnoj obitelji.“ Bez plaće, bez pouzdanog ugovora, bez zaštite – i uz stalni osjećaj kako joj nitko ne može pomoći, piše Deutsche Welle.
Za njezinog prvog poslodavaca je radila samo jedan dan i to bez ikakve plaće. Druga obitelj zapošljava je dva tjedna, ali posredničkom uredu plaća samo 60 američkih dolara, a Sharon od toga nije vidjela ništa. U trećem kućanstvu izrabljivanje postaje sustavno.
Sustavno izrabljivanje
Od svibnja 2024. ne čisti samo stan, nego dodatno i dva poslovna prostora svojih poslodavaca. Osam mjeseci ne prima nikakvu plaću. Dogovorena mjesečna plaća iznosila je 200 američkih dolara. U globalnim razmjerima malo, za Sharon egzistencijalno. No poslodavci tvrde da su agenciji platili 2000 američkih dolara kako bi je „doveli“ – kao da taj iznos onda nadoknađuje njezino pravo na plaću.
Dok Sharon nastavlja raditi, njezino zdravlje se pogoršava. Govori o bolovima u prsima i čestim krvarenjima iz nosa. Hrana postaje sredstvo pritiska: kada kaže da više ne želi raditi, tvrdi kako joj su uskraćeni obroci.
Tek kada stupa u kontakt s organizacijom „This Is Lebanon”, stvari se počinju pomalo mijenjati. Ta se neprofitna organizacija se od 2017. zalaže za prava stranih radnica i ne ustručava se javno imenovati njihove „jamce“ tj. poslodavce, ako drugačije ne ide. Organizaciji uspijeva vratiti barem dio novca. No, poručuju iz „This Is Lebanon”, potrebne su strukturne reforme i stvarna odgovornost poslodavaca.
Kafala kao sustav
Ono što je Sharon doživjela nije iznimka, već dio poznatog sustava. Kafala je arapska riječ za jamstvo, a kafala-sustav veže migrante uz njihove jamce. Taj sustav čini migrantice pravno ovisnima o poslodavcima. Najviše su pogođene žene iz afričkih i azijskih zemalja koje rade u privatnim kućanstvima. Kućne pomoćnice isključene su iz radnog zakonodavstva, nedostaje im osnovna radno-pravna zaštita, a “jamci” im često oduzimaju pasoše. Kafala-sustav tako u potpunosti predaje “jamcima” svu moć i stvara uvjete u kojima dolazi do izrabljivanja, pa i nasilja.
Ovaj sustav je raširen u mnogim arapskim zemljama gdje je potreba za stranom radnom snagom velika, posebice u bogatim zemljama Arapskog zaljeva.
Samoorganizacija umjesto državne zaštite
Melissa Kouame N’Guessan Epiphanie iz sindikata „UNION fait la force” ovu stvarnost opisuje s vjerodostojnošću koja se temelji na vlastitom iskustvu, jer je i sama prije nekoliko godina iz Obale Bjelokosti došla u Libanon: „Kafala-sustav ima goleme negativne posljedice za žene iz inozemstva. Mnoge doživljavaju da im se oduzimaju pasoši, da ih se ne uopće ne plaća ili sa zakašnjenjem i potpuni gubitak slobode.”
Njezin sindikat osnovan je u kolovozu 2023., a danas okuplja 30 žena iz više zemalja. „Zajedno smo već puno postigle“, kaže ona. Pružaju pomoć u slučajevima nasilja, za djecu, bolesne i beskućnike. Opisuje i kako pomoć često funkcionira: ne preko institucija, nego preko mreža. Kada je neka žena u opasnosti, najprije se obavještava njezina zajednica; potom se ljudi mobiliziraju i alarmiraju sindikalnu mrežu koja organizira pomoć. Uz međunarodne i libanonske inicijative, važnu ulogu ima i organizacija Egna Legna Besidet koja pomaže ponajprije ženama iz afričkih zemalja, osobito iz Etiopije koje su u Libanonu zlostavljane ili zlorabljene.
Pravna stvarnost
Pravnu perspektivu iznosi Mohana Ishak, pravnica u organizaciji Kafa. Ta organizacija je osnovana 2005. i isprva se bavila problemom žena koje su bile žrtve nasilja u obitelji, a od 2010. intenzivnije prati i pitanje kućnih pomoćnica iz migracije. Ishak objašnjava temeljno načelo: kafil, odnosno jamac, plaća novac kako bi „doveo“ kućnu pomoćnicu i to mu, čini se,daje dojam prava vlasništva. Ovisno o zemlji porijekla, plaća se više ili manje. Također imaju ulogu znanje engleskog jezika, obrazovanje, ali i boja kože. Žene u pravilu smiju živjeti samo kod „jamca”, često bez vlastite sobe; neke spavaju u kuhinji ili na balkonu. Neke se čak vode u druga kućanstva obitelji ili rade u tvrtkama – uglavnom bez dodatne naknade, kao u Sharoninom slučaju.
Tko ode, riskira kriminalizaciju. Ako netko napusti jamca, može biti uhićen. Prijete prijave zbog „kršenja ugovora“. Zaključak Mohane Ishak je jasan: „Ono što se ovdje u Libanonu događa jest moderno ropstvo.“
Sustav s ekonomskim interesom
Iako postoji telefonska linija Ministarstva rada za strane kućne pomoćnice, prema navodima organizacija „This Is Lebanon” i Kafa ona u praksi ostaje neučinkovita. Pritužbe često završe bez ikakvog ishoda. Dakle, radi se o formalnoj usluzi države koja ostaje bez posljedica. Još se ne nazire, hoće li se nova vlada ozbiljno pozabaviti tim pitanjem.
Unatoč godinama kampanja migrantskih organizacija i skupina za ljudska prava, kafala-sustav dosad nije ukinut. Jedan od glavnih razloga njegova je ekonomska važnost: samo posredničke agencije, koje se opetovano suočavaju s optužbama za izrabljivanje, prisilni rad i trgovinu ljudima, ostvaruju oko 57,5 milijuna američkih dolara godišnje. 2022. uspješno su blokirale uvođenje jedinstvenog standardnog ugovora o radu za migrantske kućne radnice. Najviši upravni sud presudio je da bi ugovor “štetio interesima agencija” – bez razmatranja obveza o ljudskim pravima.
Pomoć i politički pritisak
Organizacija Kafa stoga djeluje na dvije razine: pruža izravnu pomoć pogođenima i lobira kod politike. Riječ je o zaštiti, smještaju, pravnoj pomoći – ali i o političkom pritisku, jeziku, standardima i odgovornosti. No Ishak svjedoči kako to zapinje: i dalje nedostaje svijest o problemu, a mnogi jamci sebe vide kao žrtve i od žena traže zahvalnost.
Libanon doduše zabranjuje diskriminaciju, ali još uvijek postoje na primjer kupališta u koje kućne pomoćnice zbog rasističkih razloga ne smiju ući i ulaz im je zabranjen. Ishak je takve natpise zabrana vidjela vlastitim očima. Ono što opisuje podudara se s onim što se može vidjeti u svakodnevici: strane kućne radnice i u restoranima sjede odvojeno od ostalih gostiju.
Golem broj slučajeva
Razmjeri su veliki. Kafa procjenjuje da je prije pandemije korone u Libanonu po kućama bilo oko 250.000 stranih radnika. Nakon pandemije broj je pao na oko 60.000, a u međuvremenu ponovno porastao na približno 150.000. Iza tih brojki stoje životne priče poput Sharonine.
U veljači 2025. Sharon se uspijeva vratiti u Kamerun. Napustila je Libanon. U početku se od posrednika uspijeva izboriti se za samo 300 američkih dolara; poslodavci i agenti prebacuju odgovornost jedni na druge. Tek kada je „This Is Lebanon” bila nadomak toga da slučaj učini javnim, posrednik pristaje na nagodbu – vjerojatno kako bi izbjegao negativan publicitet. To što je dobila barem dio novca nije bilo zahvaljujući državnim strukturama, nego privatnim organizacijama, mrežama i javnom pritisku. Ili, kako to „This Is Lebanon” formulira: nedopustivo je da je Sharon ovisila samo o tome hoće li moguća objava na društvenim mrežama zaštititi njezina prava.
Svijet
Stjuardesa otkrila stvari koje će vam olakšati let, a možda ih se ne biste sjetili
Stjuardesa s 14 godina iskustva u zrakoplovnoj industriji, Barbara Bacilieri, u videima na društvenim mrežama često upozorava na sitnice koje putnici rade “automatski”, a koje mogu pokvariti let – vama ili drugima. Njezini savjeti nisu spektakularni trikovi, nego praktične stvari koje se nadovezuju jedna na drugu: krenite od toga kako sjedite i gdje držite tijelo, pa sve do higijene, nereda i pripreme za situacije kad se planovi u letu promijene.
Pazite kako sjedite
Za početak, kaže, sjednite udobno i sigurno – bez pogrbljenog položaja koji vas nakon sat vremena počne boljeti, ali i bez improviziranih “ležajeva” po podu kabine. Podsjeća da je tepih u avionu vrlo prljav, a spavanje na podu znači i da niste vezani sigurnosnim pojasom, što je problem ako dođe do turbulencija.
Kad ste već kod položaja, sljedeći korak je poštovanje prostora drugih: naslon sjedala možete spustiti, ali ne u krivo vrijeme. Bacilieri upozorava da se to posebno odnosi na trenutke kad osoba iza vas jede – nagli pokret može im izbaciti hranu iz ruku jer su stolići zapravo povezani sa sjedalom ispred.
Ako planirate zadrijemati, savjetuje da razmislite i o tome gdje odmarate glavu. Spavanje s glavom u prolazu može završiti tako da vas kabinsko osoblje slučajno udari dok prolazi s kolicima, pogotovo na punim letovima gdje se stalno nešto raznosi i skuplja. U istom tonu upozorava i na “pretjeranu prisnost” – koliko god let bio dug, nije dobra ideja da dvoje ljudi pokušava spavati na jednom sjedalu ili da se “razlijevate” preko reda sjedala. Osim što smeta drugima, u slučaju turbulence postaje i sigurnosni problem.
Pobrinite se da sa sobom imate grickalice
Kad se riješi pitanje prostora i sigurnosti, Bacilieri prelazi na ono što putnici često zaborave – higijenu i nered. Konkretno, apelira da se prljave maramice ne guraju u džep sjedala ispred. Taj džep je teško temeljito očistiti, a navika je, kaže, češća nego što biste mislili. Bolje je maramice spremiti u vrećicu i baciti kasnije. Slično vrijedi i za prolijevanja: ne možete uvijek spriječiti nezgode, ali možete smanjiti šansu da se dogode tako da tekućine u ručnoj prtljazi nosite u prikladnim pakiranjima, primjerice u silikonskim posudicama koje bolje brtve.
Na kraju dolazi dio koji mnogima spašava živce – priprema. Bacilieri preporučuje da ponesete nešto hrane ili barem grickalice jer se posluživanje obroka može otkazati zbog turbulencija, a grickalice dobro dođu i ako let kasni pa satima čekate. Kad je već riječ o čekanju, podsjeća i na zabavu: preuzmite filmove ili serije na mobitel ili tablet prije puta, jer avion možda neće imati ekran ili sustav neće raditi.
Svijet
Švedskom poduzetniku blokiran pristup bankomatu jer je podizao “previše” gotovine
Anders Hallstensson iz švedskog grada Arvike već godinama preferira plaćanje gotovinom, no njegova mu je banka onemogućila pristup bankomatima zbog sumnje u pranje novca. U zemlji koja se kreće prema potpunoj digitalizaciji plaćanja, gotovina u rukama postaje indikacija kriminalnih aktivnosti.
U posljednjih 18 mjeseci Hallstensson je podizao 16.000 švedskih kruna (oko 1500 eura) mjesečno na bankomatima i gotovinom plaćao svakodnevne troškove. No Länsförsäkringar Bank posumnjao je u njegove dobre namjere i na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma od Hallstenssona zatražio račune i potvrde o plaćanjima.
Čuva li itko račune 18 mjeseci?
Budući da to nije mogao učiniti, jer kao ni velika većina građana ne čuva papirnate račune nakon kupnje hrane ili goriva, banka mu je blokirala mogućnost podizanja novca na bankomatima. Hallstensson pak smatra da je reakcija banke pretjerana i da se ne radi o nekim posebno visokim iznosima. “Došao sam do bankomata i dobio poruku da sam prekoračio dopušteni iznos. Ostao sam iznenađen. Rođen sam 1963. godine i za mene je gotovina sigurnost i nešto što se podrazumijeva”, objasnio je švedski poduzetnik za lokalni dnevni list Nya Wermlands-Tidningen te nastavio:
“Zahtjev da dostavim račune smatram nerazumnim. Čuva li itko račune 18 mjeseci? To je nemoguće ispuniti. U situaciji sam da se ne mogu braniti bez obzira na to što ispravno postupam. Trošim svoj novac na koji sam platio porez”.
Čak 90 posto transakcija odvija se bezgotovinski
U Švedskoj se 90 posto svih novčanih transakcija odvija bezgotovinski, bankovnim karticama i aplikacijama, a gotovina će do kraja desetljeća praktički biti iskorijenjena. Neke usluge, poput javnog prijevoza, gotovo je nemoguće platiti u gotovini. Novčanice i kovanice koriste se isključivo za plaćanje manjih iznosa. Sve trgovine preferiraju digitalno plaćanje i obeshrabruju kupce da koriste gotovinu, a s opipljivim novcem ni banke više ne žele imati posla. Zbog takve politike ni pljačke banaka više nemaju smisla, pa takva vrsta kriminaliteta u Švedskoj nije zabilježena već pet godina. Međutim, kritičari ističu da bezgotovinsko društvo postaje strogo nadzirano i ograničava individualne slobode, a manjak gotovine može postati ozbiljan problem za građane u slučaju kibernetičkih i fizičkih napada na energetsku infrastrukturu.
Na upit Nya Wermlands-Tidningena odgovorio je Jörgen Deramond Kronstrand, menadžer u Länsförsäkringar Banku, koji kaže da ne postoje točna ograničenja za podizanje gotovine na bankomatima prije nego što banka reagira.
Postavljamo pitanja zbog porasta kriminala
“Procjenu vršimo na temelju onoga što smatramo normalnim ponašanjem za svakog pojedinog klijenta. Prosječna osoba vjerojatno misli da joj postavljamo više pitanja, ali to je posljedica porasta kriminala”, objasnio je Kronstrand.
Hallstensson je sada u procesu promjene banke: “Kada banke ograničavaju pristup osnovnim financijskim uslugama, to riskira da postane ozbiljna strukturna prijetnja sposobnosti ruralnih područja da funkcioniraju, posluju i razvijaju se”.
Svijet
Diljem njemačke otkazani letovi zbog štrajka radnika Lufthanse
Zbog jednodnevnog štrajka pilota i kabinskog osoblja danas je otkazana većina letova njemačke zrakoplovne kompanije Lufthansa.
“Kratkoročno najavljeni štrajk pogađa naše putnike ekstremnom jačinom i cijela akcija je u potpunosti neprimjerena”, priopćila je uprava Lufthanse.
Mediji javljaju o otkazanih 460 letova čime je pogođeno oko 70.000 putnika.
U zračnoj luci Frankfurt otkazani svi letovi
Najviše je pogođena zračna luka u Frankfurtu gdje su otkazani svi letovi. Slično je i u zračnim lukama Düsseldorf, Hamburg i Berlin. Zračna luka München je ostala pošteđena štrajka i ovdje su, kako javlja uprava zračne luke, svi Lufthansini letovi obavljeni po planu.
Na štrajk su pozvala dva sindikata, Udruga Cockpit koja zastupa pilote te sindikat UFO koji zastupa interese kabinskog osoblja.
Oba sindikata prosvjeduju protiv najave ukidanja Lufthansine podtvrtke City Line te traže bolji socijalni plan, posebice što se tiče dodataka na mirovinu.
-
Svijet4 dana prijeCijene hrane u svijetu padaju već mjesecima
-
Hrvatska4 dana prijeCRO DEMOSKOP / Nova anketa: Skočio rejting HDZ-u i Plenkoviću. Velika promjena na listi najnegativnijih političara
-
Hrvatska4 dana prijePREVRTLJIVA VELJAČA / Najprije stižu južina i obilna kiša, a zatim naglo zahlađenje sa snijegom!
-
magazin3 dana prijeKARNEVALSKO VRIME / U subotnjem spektaklu pod maskama glavne zvijezde postaju – kućni ljubimci






