Zbog zimske oluje koja je donijela obilne snježne oborine otkazane su stotine letova u New Yorku i diljem sjeveroistoka Sjedinjenih Država. Prema FlightAwareu koji prati zračni promet u američkom zračnom prostoru u petak je diljem zemlje otkazano 1659 letova – gotovo 10 puta više nego prethodnog dana.

Upozorenje na zimsku oluju ostalo je na snazi ​​za regiju do subote poslijepodne. Na nekim lokacijama prognozirana je i ledena kiša.

Nevrijeme je pogodilo New York tijekom prometnog razdoblja nakon Božića, kada su milijuni ljudi u pokretu. Nacionalna meteorološka služba prognozirala je da će u gradu snijeg napadati do 13 centimetara, a u područjima sjeverno i sjeveroistočno od grada očekuje se snijeg do 28 centimetara.

Gradski dužnosnici pozvali su stanovnike da izbjegavaju nepotrebna putovanja i ostanu kod kuće kad je to moguće. Prema medijskim izvješćima, oluja bi mogla donijeti najveće snježne oborine u gradu u tri godine.

FlightAware je izvijestio da su tri glavne njujorške zračne luke – John F. Kennedy International, LaGuardia i Newark Liberty International u susjednom New Jerseyju – među najteže pogođenima, s ukupno 886 otkazanih letova u petak.

Vlasti zračne luke savjetovale su putnicima putem platforme X da se obrate svojim zrakoplovnim tvrtkama prije nego što krenu prema zračnoj luci.

Deseci dodatnih otkazivanja prijavljeni su u zračnim lukama u Philadelphiji i Baltimoreu, kao i u Torontu, najvećem kanadskom poslovnom središtu.

Prva indijska genetski uređena ovca, nazvana Tarmeem, nedavno je proslavila svoj prvi rođendan, a znanstvenici koji stoje iza ovog postignuća potvrđuju da se odlično razvija. Tarmeem, čije ime na arapskom znači “modifikacija”, rođena je 16. prosinca prošle godine u Kašmiru, a njezin uspješan razvoj predstavlja važan korak za indijsku znanost, piše BBC.

Kako je stvorena Tarmeem?
Tarmeem živi u posebnom ograđenom prostoru na Poljoprivrednom sveučilištu Sher-e-Kashmir u Srinagaru, zajedno sa svojom sestrom blizankom koja nije genetski uređena. Znanstvenici su za BBC pojasnili kako su koristili revolucionarnu tehnologiju CRISPR, koja funkcionira poput “bioloških škara” za precizno mijenjanje DNK.

“Izvadili smo brojne embrije iz trudnih ovaca i uredili specifičan gen – poznat kao gen miostatin – koji negativno utječe na rast mišića”, objasnio je istraživač dr. Suhail Magray. Nakon uređivanja, embriji su nekoliko dana držani u laboratoriju, a zatim prebačeni u surogat majku. “A onda je preuzela priroda. 150 dana kasnije, janjad je rođena”, rekao je. “Naš cilj je bio povećati mišićnu masu kod ovaca i, izbacivanjem gena miostatin, to smo uspjeli”, dodao je.

Veća mišićna masa i strogi nadzor
Profesor Riaz Shah, dekan Fakulteta veterinarskih znanosti i voditelj projekta, potvrdio je za BBC da Tarmeem napreduje odlično. “Dobro raste, pokazujući normalne fiziološke, biokemijske i fizičke parametre”, izjavio je.

“Tarmeemov rast mišića očekivano je pokazao značajno povećanje – oko 10% – u usporedbi s njezinom neuređenom blizankom. Mislim da će se vjerojatno dodatno povećati s godinama.” Profesor Shah dodao je kako se eksperiment nastavlja kako bi se procijenilo njezino dugoročno zdravlje, zbog čega se ovca drži u sigurnom okruženju pod strogim nadzorom.

Sedmogodišnji put do uspjeha
Iako se ovce genetski modificiraju i uređuju desetljećima, uglavnom u istraživačke i medicinske svrhe, za osmeročlani indijski tim put do ovog uspjeha trajao je punih sedam godina.

“Isprobavali smo više strategija, a proboj je konačno došao u prosincu 2024. Proveli smo sedam postupaka in vitro oplodnje, imali smo pet živorođenih i dva mrtvorođena. Genetsko uređivanje bilo je uspješno samo kod jedne”, rekao je profesor Shah. “Krenuli smo od nule. Ali sada smo standardizirali praksu i mislim da će stopa uspješnosti u budućnosti biti visoka.”

Rješenje za nedostatak mesa?
Znanstvenici su optimistični jer bi ovaj uspjeh mogao pomoći u rješavanju problema nedostatka ovčetine u Kašmirskoj dolini, koja godišnje potroši oko 60.000 tona, a proizvede tek polovicu. “Voda se iscrpljuje, stanovništvo raste, a prostor dostupan za uzgoj hrane se smanjuje”, ističe profesor Nazir Ahmad Ganai, prorektor sveučilišta.

“Naša država ima manjak ovčjeg mesa, ali genetsko uređivanje može povećati tjelesnu težinu ovce za 30%. To bi bilo vrlo korisno za održivu proizvodnju hrane jer bi značilo da manje životinja može osigurati više mesa”, kaže on. Ako vlada odobri primjenu tehnologije, profesor Ganai vjeruje da se ona može koristiti za uzgoj ovaca, a kasnije i drugih životinja.

Globalna rasprava i budućnost tehnologije
Tehnologija genetskog uređivanja, otkrivena 2012. godine, donijela je svojim izumiteljima Nobelovu nagradu 2020., no i dalje je predmet etičkih rasprava. Znanstvenici naglašavaju ključnu razliku: genetsko uređivanje mijenja postojeće gene unutar organizma, dok genetska modifikacija (GM) uključuje umetanje stranih gena.

Stavovi prema ovoj tehnologiji razlikuju se diljem svijeta. Zemlje poput Argentine, Australije, Brazila i Japana tretiraju neke genetski uređene životinje kao prirodne i dopuštaju njihovu konzumaciju.

SAD i Kina koriste tehnologiju za stvaranje otpornijih usjeva i “produktivnijih” životinja, a Velika Britanija će dopustiti genetski uređenu hranu sljedeće godine. S druge strane, u Europskoj uniji ograničenja ostaju stroga, iako je Europski parlament prošle godine izglasao smanjenje nadzora nad usjevima stvorenim ovom metodom.

Ova se tehnologija uspješno primjenjuje i u medicini za liječenje rijetkih genetskih bolesti. U Indiji je ministarstvo poljoprivrede već odobrilo dvije sorte genetski uređene riže, no još uvijek treba vidjeti kako će se tretirati ovce poput Tarmeem. Profesor Ganai je optimističan.

“Indija je postala zemlja s viškom hrane zahvaljujući znanosti, posebno visokoprinosnim usjevima razvijenim 1960-ih. S genetski uređenim ovcama i drugim životinjama, Indija može učiniti isto za mesnu industriju”, zaključuje.

Talijanski vulkan Etna na otoku Siciliji u petak je pokazao ponovne znakove aktivnosti, izbacujući užareni materijal i male količine pepela iz svojeg sjeveroistočnog kratera, priopćio je talijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV). Erupcijski oblak nošen je vjetrom u smjeru sjeveroistoka, a slabije padanje pepela zabilježeno je u obalnom gradu Taormini i u Piano Provenzani, području koje uključuje skijališta, priopćio je institut u izjavi na Facebooku. Sporadične eksplozije uočene su i u krateru Bocca Nuova, gdje je užareni materijal izbačen do nekoliko desetaka metara iznad ruba kratera, dodao je INGV.

Regionalna agencija za civilnu zaštitu privremeno je podigla razinu uzbune kako bi ukazala na veliku vjerojatnost fontana lave. Etna, najaktivniji vulkan u Europi koji se uzdiže do oko 3400 metara, ponekad erumpira nekoliko puta godišnje i pod stalnim je nadzorom. Njegova točna visina često se mijenja jer erupcije i stvaranje stožaca od troske preoblikuju područje vrha. Česta aktivnost vulkana privlači velik broj posjetitelja.