Sljedećih sedam do deset dana vjerojatnost snijega u Europi bit će minimalna ili nikakva. Temperature će ostati znatno iznad prosjeka, posebno u višim predjelima i planinama. Nakon ranog poremećaja polarnog vrtloga, jake oluje kreću se prema zapadnoj Europi. Kako prognozira Severe Weather Europe, u utorak se očekuje žestoka oluja s vjetrom koja će proći blizu zapadne obale Irske, Sjeverne Irske i Škotske. Aktivniji sjeverni Atlantik znači povratak zonalnog strujanja, s mnogo toplijim i vlažnijim zračnim masama koje se šire kontinentom. Naime, nad Europom će se razviti značajan toplinski val, prenosi Večernji list. Inače, jedna se oluja nalazi zapadno od Škotske, dok se druga formira blizu Newfoundlanda jer se arktička zračna masa širi iz Kanade prema Atlantiku. Riječ je, naime, o tipičnom razvoju vremenskih obrazaca na sjevernoj polutki – arktički hladni zrak preko Sjeverne Amerike aktivira sjeverni Atlantik i stvara toplinu nad Europom. Oluju koje se očekuje u utorak pratit će još jači sustavi nad sjevernim Atlantikom tijekom tjedna i prema sljedećem vikendu. Obrasci nad Atlantikom ostat će dinamični i snažni, uz trajno zonalno strujanje koje održava toplinski val nad kontinentom. Idućih desetak dana više atlantskih oluja nastavit će se razvijati nad oceanom i juriti prema zapadnoj Europi. Dalje na istoku kontinenta, vladat će toplije i stabilnije vrijeme. Tipična aktivnost sjevernog Atlantika slijedi nakon poremećaja polarnog vrtloga koji šalje hladne zračne mase u Sjevernu Ameriku. Taj arktički zrak širi se nad Atlantik, stvarajući više površinskih ciklona koji putuju prema Europi. Analizirajući sve trenutno poznate parametre, Severe Weather Europe ističe kako će se toplinski val održati barem do sredine prosinca. Temperaturna anomalija bit će 8-12 °C iznad prosjeka za ovo doba godine. Što se tiče oluje koja će ojačati tijekom noći na utorak, očekuje se da će donijeti ekstremne udare vjetra i značajne visine valova uz zapadne obale Irske, Sjeverne Irske i Škotske. Najjači udari vjetra mogu dosegnuti 150-180 km/h. Takvi udari mogu izazvati posljedice na obalnim područjima. Jugozapadno strujanje s Atlantika donijet će raširene oborine, a neka područja mogu očekivati 120 mm ili više oborina u sljedećih pet dana, povećavajući rizik od lokalnih poplava. Najveće količine oborina očekuju se na zapadnim i južnim dijelovima Irske, u Walesu te jugozapadnom i sjevernom dijelu UK-a. Velike količine kiše očekuju se i u južnoj Norveškoj. Sljedećih sedam do deset dana vjerojatnost snijega u Europi bit će minimalna ili nikakva. Temperature će ostati znatno iznad prosjeka, posebno u višim predjelima i planinama. Za nizine se prognozira niska naoblaka i magla.

Hrvatsku je u studenom posjetilo 424 tisuće turista ili 7 posto manje nego u studenom 2023., a ostvarenih gotovo 1,1 milijun noćenja manje je za 4 posto, dok je na razini prvih 11 mjeseci turista bilo 2 posto više, a noćenja 1 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje prenosi Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

Stranih turista došlo je 10 posto manje ili 225 tisuća, a s 683 tisuće noćenja u minusu su od 6 posto u odnosu na lanjski studeni. Domaćih 199 tisuća turista ili 4 posto manje ostvarilo je 407 tisuća noćenja ili 2 posto manje, pokazuju podaci HTZ-a.

Dominacija komercijalnog smještaja
Glavnina ili 90 posto svih noćenja u studenom registrirana je u komercijalnim smještajnim objektima, odnosno ukupno 983,4 tisuće, što je i 6,3 posto manje nego u lanjskom studenom, a od toga je većina ili 600,5 tisuća ostvarena u hotelima, za koje je to 4,2 posto manje.

S 227,5 tisuća noćenja slijede komercijalni objekti u domaćinstvima, koji su također zabilježili pad od 3,8 posto u odnosu na lanjski studeni, a broj noćenja pao je i u drugim vrstama komercijalnog smještaja.

Za razliku od toga, u nekomercijalnom smještaju je s registriranih 98,2 tisuće noćenja u studenom ove godine ostvaren porast od 21,6 posto, dok je sličan postotak, ali s negativnim predznakom ostvaren u nautici s nešto više od 8.700 noćenja.

Domaći turisti prednjače
Prema tržištima/nacijama, u studenom 2024. najveći udio u ukupnim noćenjima u Hrvatskoj od 38 posto, ostvarili su domaći turisti, a slijede ih slovenski s udjelom od 9 posto te njemački sa 7 posto. Austrijanci i turisti iz Bosne i Hercegovine (BiH) imali su po 6 posto udjela u ukupnim noćenjima, iz Srbije 4 posto, Italije i SAD-a po 3 posto, dok su turisti iz kategorije “ostale azijske zemlje” te iz Ujedinjenog Kraljevstva (UK) u studenom imali po 2 posto udjela. Podaci HTZ-a iz eVisitora za studeni 2024. pokazuju i da je po županijama/klasterima najviše noćenja (u apsolutnim brojkama) ostvareno na Kvarneru, u Gradu Zagrebu te Istarskoj županiji, s time da je više ukupnih noćenja u odnosu na studeni 2023. registrirano samo na Kvarneru, u Zadarskoj županiji te Kontinentalnoj Hrvatskoj (koja obuhvaća ukupno 13 županija, bez Grada Zagreba).

Pet odredišta u kojima je u studenom ostvareno najviše noćenja (i komercijalnih i nekomercijalnih) su Zagreb, Dubrovnik, Opatija, Split i Zadar.

U prvih 11 mjeseci zadržan pozitivni trend
U prvih 11 mjeseci 2024. u hrvatskom turizmu je unatoč minusima iz studenoga zadržan pozitivni trend u odnosu na isto razdoblje 2023., i to od 2 posto s ukupnih 21,4 milijuna dolazaka turista i od 1 posto sa 109 milijuna noćenja.

Od toga su većinu ostvarili strani turisti kojih je došlo 18,3 milijuna, ostvarivši 95,6 milijuna noćenja, što je po 1 posto više nego u 11 mjeseci 2023.

Domaćih 3,1 milijuna turista ili 7 posto više u prvih 11 mjeseci 2024. u odnosu na iste 2023. pridonijelo je nešto boljem ukupnom rezultatu dolazaka, a ostvarili su i 3 posto više noćenja odnosno 13,4 milijuna.

Uhićenja i hitne dokazne radnje, po nalogu USKOK-a, provodi PNUSKOK.

“Navedene radnje provode se na području Osijeka i Tenje u odnosu na nekoliko osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela iz oblasti kriminaliteta droga i pranja novca”, izvijestio je USKOK.

Uz to, navodi kako će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.

Uskoro opširnije