Hrvatska
OTRJEŽNJENJE NAKON BLAGDANA / Evo koje usluge i režije uskoro poskupljuju, jedna već od danas…
Građane Hrvatske sljedećih tjedana i mjeseci očekuje niz poskupljenja, već potvrđenih ili tek najavljenih, a od kojih su neka uistinu drastična.
I dok će većina zaposlenih i umirovljenika predstojećih dana dobiti ili su već dobili božićnice, efekt toga, kao i rasta mirovina i plaća u ovoj godini, u velikoj mjeri već je poništen dosadašnjom inflacijom, a uskoro i nizom novih poskupljenja.
Neka su još u postupku javnih savjetovanja, poput neminovnog poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja, a neka su slijede početkom prosinca ili početkom sljedeće godine.
Poskupljuju dvije usluge Hrvatske pošte
Od ponedjeljka 1. prosinca Hrvatska pošta (HP) povećava cijene dviju svojih usluga: posebne dostave i preuzimanja pošiljaka u prostorijama korisnika te uslugu servisa po pozivu. Izražena postotcima, poskupljenja su drastična. Usluga Servis-posebne dostave i preuzimanja pošiljaka u prostorijama korisnika umjesto dosadašnjih 2,40 eura (bez PDV-a) iznosit će pet eura (bez PDV-a), što je poskupkjenje od 108 posto. A u sklopu usluge Servis, mijenja se cijena preuzimanja te dostave paketa s dosadašnjih 0,62 eura (bez PDV-a), na 1,32 eura (bez PDV-a) po paketu, što je pak poskupljenje od 113 posto.
Podsjetimo da je Hrvatska pošta početkom ove godine već podigla cijenu slanja pisama i preporučenih pošiljaka mase do 50 grama i povratnica. Poskupljenja slanja pisama i preporučenih pošiljki bila su 7 i 12 posto, a za povratnice čak 72 posto.
Novi rast cijene struje nakon rezanja subvencija
Vlada je sredinom rujna predstavila deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu unutar kojega nije ukinula subvencije građanima za plin i električnu energiju, ali ih je srezala što je dovelo do poskupljenja. Subvencije za plin i toplinsku energiju smanjene su od 1. listopada, dok se smanjenje subvencija za struju provodi u dva navrata. Prvi je bio 1. studenoga, a druga slijedi od 1.siječnja.
Prema primjeru izračuna koji je premijer Andrej Plenković u rujnu iznio na Vladi, mjesečni račun za struju koji je dosad iznosio 40,65 eura, porastao je od 1. studenoga na 43,65 eura, a od 1. siječnja će dodatno porasti na 45,61 euro. Prema tom izračunu (neki imaju veće, neki manje račune od spomenutog) umjesto godišnje uštede od 112 eura po kućanstvu, nakon kresanja subvencija godišnja će ušteda biti upola manja – 53 eura.
Računi za struju od 1. siječnja bi u prosjeku trebali biti veći za pet eura.
Dopunsko osiguranje poskupljuje 60 posto?
Mnogi su građani ostali zatečeni kada je prošloga tjedna Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) izvijestio o otpočetom postupku internetskog savjetovanja s javnošću o nacrtu Odluke o izmjeni Odluke o cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja, a koje će trajati do 17. prosinca. Ukratko, predloženo je povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 111,49 eura na 180 eura. To je rast veći od 60 posto! Na mjesečnoj razini dopunsko zdravstveno osiguranje poksupjelo bi sa sadašnjih 9,29 na 15 eura mjesečno.
HZZO ovaj prijedlog, koji će vjerojatno postati i odluka, opravdava time da se iznos police dopunskog osiguranja nije mijenjao od 2013. godine.
Poskupljuje i naknada za uporabu javnih cesta
Drastično će poskupjeti i naknada za upotrebu javnih cesta, koju vozači plaćaju svake godine prilikom tehničkog pregleda, odnosno registracije svojih vozila. Ministarstvo mora, pomorstva i infrastrukture uputilo je prije mjesec dana u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika predloživši da se godišnja osnovna naknada poveća sa sadašnjih propisanih 28,5 eura na 40 eura. Ta se godišnja naknada plaća za sva motorna i priključna vozila, izuzev za mopede.
Kako je ovih dana pisao 24 sata, vlasnici automobila s motorom zapremnine do 1000 kubičnih centimetara ubuduće bi trebali plaćati 38,40 eura umjesto dosadašnja 24 eura, što je poskupljenje za vise od 60 posto. Za vozila s motorom do 1600 kubičnih centimetara naknada će biti 79,60 eura ili 30 eura više nego sada, dok će vlasnici vozila kubikaže do 2000 cm3 plaćati od 59,60 do 95 eura više nego sada.
Za vlasnike lakih teretnih vozila spomenuta naknada za ceste bit će skuplja za oko 28 posto, za kamione i šlepere od 12 do 17 posto veća, a za autobuse od 12 do 19 posto. Obrazloženje glasi da se iznos te naknade nije mijenjao čak 22 gdine.
Podsjetimo da su prošle godine za 15 posto poskupjele naknade za tehnički pregled i eko-test.
U nizu gradova poskupljuje komunalna naknada
No to nije sve.
Od nove godine u mnogim gradovima poskupjet će komunalne naknade, sve uz obrazloženje rasta troškova, pritiska inflacije te dugogodišnjeg, a ponegdje i dvodesetljetnog držanja istih iznosa. Tomu se može dodati i prešutni razlog prema kojemu poskupljenja slijede u prvoj godini nakon lokalnih izbora kada je lokalnim vlastima najbezbolnije donositi takve odluke.
U Karlovcu i Kutini komunalna naknada će rasti za 20 posto, u Osijeku, Slavonskom Brodu i Belom Manastiru za 25 posto, a u Koprivnici i Varaždinu za 30 posto. U Sisku će iznos komunalne naknade biti veći za 35 posto, u Kninu za 43, a u Opatiji za 45 posto. U Ivancu iznos komunalne naknade uskoro raste za 27 posto, a odvoz komunalnog otpada za 51 posto. Gradske vlasti Đurđevca i Šibenika donijele su odluku o 50-postotonom poskupljenju komunalne naknade. U Bjelovaru će ona poskupjeti 58 posto, u Korčuli 65, a u Ludbregu 66 posto. Čazma podiže iznos komunalne naknade za 100 posto, Dugo Selo za 182 posto, a u Makarskoj će komunalna naknada poskupjeti s 0,32 eura po četvornom metru na 1,17 eura, što je povećanje od čak 265 posto. Iako vlasti u Makarskoj tvrde da je to i dalje ispod državnog prosjeka, to znači da bi kućanstva sa 100 četvornih metara stambenog prostora umjesto dosadašnjih 32 eura od sada plaćala komunalnu naknadu 117 eura godišnje.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Marko Škugor & Nipplepeople






