Connect with us

Hrvatska

Palijativnu skrb treba 20 do 40 tisuća osoba, ostvari je manje od pola: “Pacijenti bez potrebne njege, a obitelji bez predaha”

Objavljeno

-

Svake godine između 20 i 40 tisuća ljudi treba neki oblik palijativne skrbi, a manje od polovice ga dobije. Prema Mreži javne zdravstvene službe u idućoj godini bi trebalo doći do povećanje stacionarnih palijativnih postelja, te biti usvojen novi Nacionalnog programa razvoja palijative.

U Hrvatskoj postoje opća i specijalistička palijativna skrb. Opću provode liječnici obiteljske medicine i patronažne sestre, dok specijalističku pružaju koordinator i mobilni timovi s liječnicima i medicinskim sestrama ili ustanove s palijativnim odjelima.

“Mreža iz 2024. omogućila je bolnicama da udvostruče broj palijativnih kreveta, s oko 350 na više od 730, no stvarni kapaciteti i dalje su ograničeni”, rekla je Hini ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravstva Ivana Portolan Pajić.

Jaz između predviđenog i stvarnog stanja
Mreža predviđa 130 palijativnih postelja i 73 mobilna tima, ali ih je zasad ugovoreno 63, odnosno 46. Najviše pacijenata zbrinjava bolnica u Novom Marofu, u sklopu Opće bolnice Varaždin.

Prema Europskom udruženju za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi obuhvaća između 50 i 89 posto svih umirućih pacijenata, dok specijalističku palijativnu skrb u posljednjih godinu dana njihova života treba najmanje 20 posto pacijenata oboljelih od tumora i oko pet posto neonkoloških pacijenata, kaže Portolan Pajić.

Koristeći metodu uzroka smrti ili procjenu prema udjelu stanovništva, navela je da palijativnu skrb godišnje u Hrvatskoj treba između 20 i 40 tisuća osoba. “Pomoć stvarno dobije oko 10 do 15 tisuća pacijenata, dok oko 20 tisuća, ostaje izvan sustava i oslanja se na obitelj, kućne liječnike ili domove za starije”.

U Hrvatskoj trenutačno djeluje samo jedan hospicij – “Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci, s 14 palijativnih postelja. Uz njega, u stacionarima domova zdravlja ugovorene su ukupno 63 postelje, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji 44 (uključujući šest dječjih), zatim u Istarskoj 16 i Primorsko-goranskoj tri, što znači da je sada dostupno 77 palijativnih postelja.

Novi Nacionalni program do prvog kvartala iduće godine
“Nova Mreža javne zdravstvene službe predviđa povećanje broja palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja na 130 postelja. To uključuje i ugovaranje palijativnih postelja u domovima zdravlja koji do sada nisu imali palijativne postelje u stacionarima te će tako krajem ove ili najkasnije u prvom kvartalu 2026. godine biti ugovoreno 20 palijativnih postelja u stacionaru Doma zdravlja Zadarske županije, a predviđeno je i ugovaranje 14 palijativnih postelja u Ustanovi za palijativnu skrb Hospicij ‘Blaženi Miroslav Bulešić’ u Istri”, navodi Portolan Pajić.

Ističe da će Vlada sufinancirati izgradnju palijativnih centara u OB Čakovec i u OB Koprivnici. “U Koprivnici je predviđeno 30 palijativnih postelja, a u Čakovcu 25. To su dva palijativna centra koja se počinju graditi sljedeće godine. Najavljen je i palijativni centar u Virovitičko podravskoj županiji”, dodala je.

U tijeku je i izrada novog Nacionalnog programa razvoja palijative, čije je usvajanje planirano do prvog kvartala iduće godine. Ključna poboljšanja uključivat će bolju koordinaciju i integraciju svih razina skrbi, ubrzanje razvoja informatičkog sustava, standardizaciju protokola i smjernica te uspostavu nacionalnog registra palijativnih bolesnika.

Jasnije će se definirati uloga volontera, neformalnih njegovatelja i organizacija civilnog društva u sustavu palijative. Veliki izazov ostaje medicinski kadar – povećanje koeficijenata donekle je smanjilo odlazak liječnika specijalista, no medicinske sestre i dalje odlaze.

“Palijativna skrb je zahtjevna i emocionalno teška, a za poboljšanje je nužno osigurati bolje uvjete rada, edukaciju i poticaje lokalne samouprave”, kaže Portolan Pajić.

Zbog obnove bolnica u Zagrebu manje kapaciteta za palijativu
U Gradu Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske postoje problemi u pružanju palijativne skrbi. Bolnice kojima je osnivač Grad Zagreb raspolažu s 81 palijativnom posteljom a dodatno je predviđeno 66 palijativnih postelja u drugim bolnicama, odgovaraju iz Grada.

No, kapaciteti su trenutno manji jer je većina ustanova u obnovi, pa je zbog obnove zgrade Specijalna bolnica za plućne bolesti trenutačno ima oko 15 postelja. Navode i da je u planu povećanje kapaciteta na 51 nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja i izrade studije proširenja.

Novom Mežom predviđeno je i povećanje koordinatora palijativne skrbi i mobilnih timova na razini primarne zdravstvene zaštite sa sadašnjih devet na 13 te zapošljavanje stručnog kadra za popunjavanje ugovornih kapaciteta, odnosno četiri koordinatora i četiri tima.

Kažu da Grad financira i niz integriranih usluga, poput projekta Bolnica u kući, kućne fizikalne terapije, rehabilitacija osoba s invaliditetom, posudbe pomagala, te podržavaju volontere u palijativnoj skrbi, savjetovališta za podršku onima koji trebaju takvu vrstu skrbi i podršku u žalovanju članovima obitelji.

Udruga volontera: “Mnogi pacijenti bez potrebne njege, a njihove obitelji bez predaha”
Iz udruge volontera u palijativnoj skrbi La Verna kažu da, unatoč napretku posljednjih godina, resursi za palijativnu skrb u Hrvatskoj i dalje nisu dostatni, ni u domovima ni u kući. Zbog toga teško bolesni pacijenti često ne dobivaju potrebnu stručnu i suosjećajnu njegu, a njihove obitelji ostaju bez podrške i predaha.

Naglašavaju da 75 posto ljudi želi posljednje dane provesti kod kuće, ali mobilni palijativni timovi nisu sveobuhvatni ni dostupni u svim područjima. Timovi pri domovima zdravlja najčešće uključuju samo liječnika i medicinsku sestru, rade u jednoj smjeni i često su jedini u županiji, što otežava skrb noću, vikendom te u udaljenim i otočnim krajevima. Sustavna psihološka, socijalna i duhovna podrška ne postoji, a volonteri su uključeni samo u nekoliko županija.

Volonteri La Verne godišnje pomognu oko 800 osoba, posude 180 pomagala i odrade oko pet tisuća sati volontiranja. Unatoč tome, ističu da bi i s dvostruko više zaposlenih i volontera potrebe i dalje bile veće od kapaciteta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu