Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Kakvo vrijeme donosi listopad? Dolazi veliko zahlađenje!
Nad sjeverom Europe je blokirajuća anticiklona koja omogućuje masama zraka putovati s istoka prema zapadu i jugu. Stoga, s početkom listopada, zapadni, zonalni i topliji tok će prestati, što će dovesti do promjene temperature, a već ovaj tjedan većinu europskog kontinenta očekuje prvo značajnije zahlađenje.
Neobično intenzivan prodor hladnoće razvija se nakon sredine tjedna, zahvaljujući velikom hladnom bazenu koji se širi s istoka u srednju Europu, Balkan i Sredozemlje. To će donijeti snažan vjetar uz zapadni Balkan, snježne oborine u planinama te prvi mraz sezone u nekim regijama. Meteogram koji predstavlja prognozu temperature i oborina za Zagreb sugerira pad temperature ispod prosjeka.
Kako se hladni bazen iz istočne Europe produbljuje i širi prema zapadu, temperature će do četvrtka i petka pasti ispod nule na 850 mbar razini, što je otprilike 1250 metara nadmorske visine.
To je oko 10 °C ispod normale za početak listopada, a ove će temperature biti najniže dosad za velik dio kontinenta ove meteorološke jeseni 2025.
Nakon toga, uočen je nagli porast temperatura koji se očekuje idućeg vikenda. Povećavaju se izgledi da će ovaj snažni hladni bazen biti zamijenjen toplijim zrakom sredinom listopada, navodi Severe Weather. To postaje moguće kada se nad sjevernim Atlantikom ponovno uspostavi zonalni tok, a duboke ciklone povuku mnogo topliju masu zraka na kontinent nakon što hladni bazen oslabi. No, to je dalja prognoza…
Razvoj vremenskih obrazaca
Krajem rujna uspostavio se klasični primjer tzv. Rex blokirajućeg obrasca nad Europom. Ovaj obrazac nastaje kada se veliko gornje grebenasto polje nalazi sjeverno od gornje ciklone. Od ponedjeljka, opsežna anticiklona je centrirana nad sjevernom Europom, dok je gornji val smješten južnije, iznad zapadne Ukrajine. Ova ciklona se postupno pomiče prema jugozapadu, kao odgovor na obrnuti tok oko bloka.
Karta prizemnog tlaka nad Europom i sjevernim Atlantikom pokazuje da snažan sustav visokog tlaka dominira europskim kontinentom ovog tjedna, dok duboke ciklone ostaju nad dalekim sjevernim i sjeverozapadnim Atlantskim oceanom.
Opći tok zraka obično ide od visokog prema niskom tlaku, što znači da su vjetrovi nad Europom skrenuli na istok-sjeveroistok, donoseći hladniji zrak iz Rusije u istočnu Europu, a zatim dalje na zapad i jug.

Hladni bazen se gradi, postupno intenzivira i širi sredinom tjedna dok sustav visokog tlaka ostaje stabilan, s tlakom u središtu oko 1040 mbar. Tijekom idućih nekoliko dana, hladniji zrak će se postupno širiti na zapad prema srednjoj Europi i na jug preko Balkanskog poluotoka.
Do petka, blokirajuće anticiklone premjestit će se iz sjeverne u istočnu Europu, a zapadna Rusija uspostavit će snažan hladni tok prema Europi. Tada će se najznačajniji prodor hladnoće razviti – masa zraka hladnija za osam do 12 °C širit će se iz istočne Europe u Balkan, srednju Europu i srednje Sredozemlje, što je prilično neuobičajeno za početak listopada.
Hladni bazen ostat će intenzivan od četvrtka do subote, s najizraženijim anomalijama nad zapadnim Balkanom, Jadranom i središnjom Italijom. Velik dio kontinenta bit će zahvaćen hladnim zrakom, a petak će biti znatno hladniji nego uobičajeno za Njemačku, Češku, Slovačku, Poljsku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i sve zemlje zapadnog Balkana.
Na početku listopada, temperature će biti više od 15 °C hladnije od uobičajenih. Prvi put ove jeseni, mnoge će zemlje imati temperature blizu ili ispod nule.
Jaki udari vjetra
Intenzivan kontrast tlaka i temperature između Balkanskog poluotoka i Sredozemlja uspostavit će postojan sjeveroistočni tok duž Jadranske obale s Dinarida i s Apenina prema Tirenskoj obali. Udarni vjetrovi lokalno će prelaziti 120 km/h.
Hladni bazen će se zadržati do sljedećeg vikenda. Potom će promjena vremenskih obrazaca donijeti temperature bliže normalnim za početak listopada i topliji zrak sa zapada. Prodor hladnoće proširit će se na srednju Europu nakon srijede i doseći vrhunac u petak. Najniže temperature očekuju se u četvrtak i petak nad Njemačkom, Češkom, Slovačkom, Austrijom, Mađarskom i Slovenijom.
Temperature će se spustiti oko nule ili stupanj-dva ispod nje, a vjerojatno će se pojaviti i prvi mraz ove jeseni. U višim Alpama temperature će biti vrlo niske za početak listopada, oko -10 °C na 2500 m nadmorske visine, a još niže na većim visinama.
Kako hladna jezgra u petak bude dosezala vrhunac i pomicala se prema jugu, najhladniji zrak stići će do zapadnog i južnog Balkana tijekom vikenda. Hladna masa zraka proširit će se i duboko na jug i zapad u Sredozemlje, gurajući viša područja središnje Italije ispod nule.
Najhladnije temperature vjerojatno će biti nad Balkanom – od minus dva do minus četiri u Gorskom kotaru do oko minus pet u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. U subotu će južna Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i zapadna Bugarska imati jutarnje temperature od minus dva do minus šest.
Oborine i snijeg u višim područjima
Ovo je izrazito hladno razdoblje s vrlo niskim temperaturama za početak listopada. Neke lokacije doživjet će hladnoću kakvu nisu imale desetljećima u ovom dijelu godine. Snažni sjeveroistočni vjetrovi dodatno će sniziti osjet temperature, pa će s vjetrom osjet biti blizu ili ispod -10 °C.
Položaj hladne jezgre iznad zapadnog Balkana i Jadrana obično donosi obilne oborine južnom Balkanu, kada se topliji zrak iz južnog Sredozemlja susreće s hladnim i stvara kišu i oluje nad Grčkom.
S obzirom na ovako hladnu masu zraka, očekuje se i snijeg u višim područjima južne Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, sjeveroistočne Albanije, Sjeverne Makedonije i zapadne Bugarske. Moguć je i snijeg u višim Alpama te Karpatskim planinama u Rumunjskoj.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






