Hrvatska
VIDEO / Država daje do 9000 eura za kupnju novog automobila, evo kako se možete prijaviti
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom kolovoza objavio je uvjete i kriterije za sufinanciranje kupnje novih vozila na alternativna goriva.
Ovaj dugoočekivani natječaj trebao biti raspisan u drugoj polovici rujna, a na njega će se moći prijaviti pravne osobe, odnosno tvrtke. Ove godine, natječaj će se provoditi u nešto drugačijem obliku nego prijašnjih godina.
Kako se prijaviti na natječaj?
“Ove godine je novost što više ne ide prijava preko autosalona, već će se naši prijavitelji javljati direktno preko aplikacije eFZOEU. Aplikacija je vrlo jednostavna za korištenje, a svi detalji i uvjeti će biti objavljeni na našoj web stranici, tako da ljudi obavezno to pogledaju”, rekao je u razgovoru za emisiju Automobiliona Aleksandar Halavanja, voditelj službe za sustavno gospodarenje energijom.
Na web stranici će biti objavljene i upute kako koristiti aplikaciju zajedno s fotografijama.
Halavanja ističe da je sama prijava vrlo jednostavna te da neće biti prevelikih problema oko same prijave.
“Uvjeti i kriteriji objavljeni su 8. kolovoza, od tada vrijede računi koji će se prihvaćati da je netko kupio automobil. Sam poziv se očekuje negdje ovog mjeseca objava”, dodao je.
Koje kategorije vozila će se financirati?
Fond će financirati gotovo sve kategorije vozila – od L1 do L7 (motocikli, skuteri, tricikli, četvorocikli), M1 do M3 (osobni automobili, busevi manji i veći) kao i N1 kategoriju, odnosno gospodarska vozila manja i veća.
Koliki je cjenovni rang za prijavu?
Cjenovni rang, to jest ograničenje za kategorije od L1 do L7 i M1 iznosi 50.000 eura bez PDV.
“U ovom sada natječaju imamo raspolaganju nešto više od 21,2 milijuna eura, a po prijavitelju će se maksimalno moći dobiti 90.000 eura”, dodao je Halavanja.
Tko se sve može prijaviti na natječaj za sufinanciranje?
Osim same prijave, novost ove godine je i ta da se na ovaj natječaj neće moći prijaviti taksi prijevoznici i flote, jer će za njih biti raspisan poseban natječaj. Taj natječaj, kako kaže Halavanja, možemo očekivati još ove godine. U planu je i natječaj za građane, a njega možemo očekivati u narednom razdoblju.
Halavanja se osvrnuo i na česte kritike koje ljudi imaju oko samog koncepta natječaja. Naime, mnogi u Hrvatskoj zagovaraju model kakav postoji u susjednoj Sloveniji, a gdje su poticaji dostupni tijekom cijele godine.
“Svaki novi poziv razmišljamo kako da ga poboljšamo. Postoji kako da bude cijele godine otvoren, imate par varijanti – to je da imate jako puno novaca, što naravno nije baš toliko moguće”, pojašnjava.
“Drugo je da možete prostrožiti kriterije, što mi ne želimo. A treće je da možete smanjiti visinu poticaja, što isto dovodi u problem koliko je zapravo to zanimljivo građanima”, rekao je.
“Za sad što se tiče ovog poziva, ovo je optimalni model, a naravno da ćemo za naredne poticaje opet gledati, razmišljati i pričati sa svim sugovornicima da vidimo što će biti najbolje”, dodao je.
Razlika između poticaja i subvencija
Najavljene poticaje komentirao je i Tomislav Ivanetić, direktor razvoja Qelo, koji ističe da kada država, odnosno zakonodavac najavi potica, onda je to uvijek velika vijest za elektromobilnost.
“Mislim da je jako bitno objasniti sustav poticaja da je jedno i sustav subvencioniranja. Model koji smo mi do sada poznavali i koji smo vidjeli je sustav subvencioniranja. Sustav poticaja je nešto širi i podrazumijeva stvaranje želje za kupnju vozila”, kazao je u razgovoru za Automobilionu.
“Kada imamo ovakav sustav gdje se samo subvencionira dio kupovne cijene novog vozila i to pogotovo ograničen vremenski u jednom periodu, onda je vrlo teško bilo što reći o tome na nekakvom tržišnom nivou, pogotovo koncesionarima koji se moraju prilagoditi takvom ritmu na koji nisu navikli i kupcima koji odluku o kupnji automobila donose kroz cijelu godinu, a ne samo kad su aktualne državne subvencije”, dodaje.
Sustav će se morati mijenjati
Što se tiče razdvajanja natječaja za pravne osobe, odnosno za taksi prijevoznike i flote, Ivanetić pozitivno gleda na to, ističući da budžetno treba razdvojiti te stvari jer su to različiti tipovi vozača, odnosno korisnici poticaja.
“Jako je dobro da ih se strpa u nekakve kutije i da se onda pozivi prilagode tome. Međutim, ako će poziv biti isti, a samo financijska sredstva biti odvojena, onda nećemo opet vidjeti pravi efekt”, dodaje.
“Poticaj bi trebao kod vas stvoriti želju da vi to vozilo imate. Mi smo sad u jednom sustavu gdje, ajmo reći, ne možemo samo zakonodavca, odnosno fond, uperit prstom, i reći oni su krivi za slabu adopciju”, kazao je.
“Još smo u ranoj fazi adopcije kod šireg stanovništva električnih automobila i mislim da su svi zakazali – tvrtke koje rade punionice, zakonodavac koji se bavi poticajima. Čak i neki novinari nisu odradili dobar dio posla s popularizacijom novog i modernog vida prijevoza”, dodaje.
Po njegovom mišljenju, sustav poticaja sigurno će se morati mijenjati, a kao dokaz vidi i to što i sam Fond svake godine nešto mijenja. “Znači da ni Fond nije zadovoljen”, rekao je.
“Ja sam zagovornik da mi ne izmišljamo neki novi model. Mi kao mala država sa skromnim budžetima bi trebali kopirati zemlje ili u blizini ili za one za koje mislimo da su imali najuspješniji model našem modelu. Mislim da je to jedini ispravni put”, zaključio je Ivanetić.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Marko Škugor & Nipplepeople






