Connect with us

Hrvatska

VIR JE NAJOMILJENIJI / Domaćih turista svake godine sve više. Omiljena destinacija im je mjesto bez ijednog hotela

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Ovogodišnja turistička sezona, kako zasad govore brojke, neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti. Lipanj je, doduše, bio znatno lošiji, a i srpanj nešto slabiji no inače, no podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine ipak zabilježen rast od 2 posto i u dolascima i u noćenjima turista.

Od početka godine pa do kraja srpnja bilo je 12,2 milijuna turističkih dolazaka i 58,7 milijuna noćenja, prema podacima HTZ-a. Od toga je stranih turista bilo 10,3 milijuna ili jedan posto vise nego u istom razdoblju lani, dok je domaćih turista bilo 1,86 milijuna, što je čak 8 posto više nego od siječnja do srpnja prošle godine.

Domaći turisti ostvarili su u dosadašnjih sedam mjeseci ove godine 7,3 milijuna noćenja što je također porast od 6 posto u odnosu na lanjsko sedmomjesečje. Brojčano, u prvih sedam mjeseci ove godine domaćih je turista za oko 150 tisuća više i ostvarili su oko 350 tisuća noćenja više u odnosu na 2024. godinu.

Naši ‘popravljaju’ statistiku

Pokazalo se, ne prvi puta, da u godinama kada broj stranih turista stagnira ili značajnije ne raste, domaći turisti popravljaju prosjek, odnosno ‘popunjavaju’ statističke rupe.

Nedavno smo pisali, pozivajući se na podatke Eurostata za 2024. godinu, kako si godišnji odmor izvan vlastitog doma ne može priuštiti 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina i da je po tome od Hrvatske lošije samo pet članica Europske unije. Podatak je taj uvelike određen prihodima zaposlenih građana koji su proteklih godina ipak rasli pa smo, radi usporedbe, u istom tekstu naveli i Eurostatov podatak za 2015. godinu kada čak 65,8 posto stanovnika Hrvatske starijih od 16 godina nije moglo priuštiti si godišnji odmor izvan mjesta stanovanja. Njihov broj u deset godina smanjen je za trećinu, a to s druge strane potvrđuju i podaci HTZ-a i Državnog zavoda za statistiku (DZS) o broju domaćih gostiju u proteklim godinama.

U 20 godina dvaput više domaćih gostiju

Lani su, u odnosu na pretprošlu 2023. godinu, domaći turisti ostvarili 2,9 milijuna dolazaka, što je bio porast za 8,7 posto te 8,7 milijuna noćenja što je bio porast od 7,5 posto.

Pretprošle 2023. godine, pak, u usporedbi s 2022. domaći turisti također su ostvarili 7,6 posto više dolazaka i 4,7 posto više noćenja. Te 2023. u usporedbi s dotad turistički rekordnom 2019. godinom u kojoj je zabilježeno 2,2 milijuna dolazaka i 7 milijuna noćenja domaćih gostiju, povećanje je u postocima bilo dvoznamenkasto – 19,2 posto više dolazaka i 14,4 posto više noćenja.

Usporedimo li podatke s onima od prije 10, 15 pa i 20 godina, lanjskih 2,9 milijuna domaćih gostiju gotovo je dvaput više nego 2005. kada ih je bilo 1,52 milijuna pa i 2015. godine kada je zabilježeno 1,66 milijuna dolazaka domaćih gostiju.

Njihov broj iz godine u godinu raste i u statističkim su tablicama i kolačima odmah iza desetljećima najbrojnijih gostiju iz Njemačke.

Najpopularnije destinacije

Dok je tradicionalno najpopularnije domaće odredište stranih turista i u srpnju bio Rovinj, prema podacima HTZ-a i sustava eVisitor, najpopularnije destinacije domaćih turista također su po tradiciji bili Crikvenica i Vir. U srpnju je u Crikvenici zabilježeno 15.498 dolazaka domaćih gostiju, a u (na) Viru njih 12.582. Dok su u Crikvenici, koja je među domaćim turistima s kontinenta poznata kao destinacija za jednodnevne izlete, u srpnju ostvarili 134 tisuće noćenja, u Viru, poznatom po ogromnom broju vikend-kuća i bez ijednog hotela, domaći su gosti ostvarili čak 425 tisuća noćenja – skoro 34 ‘po glavi’!

Snimka zaslona 2025-08-19 132156
HTZ /eVisitor

Među popularnim destinacijama domaćih turista u srpnju, prema broju dolazaka, bili su još Šibenik, Biograd na Moru, Vodice i Novalja.

I u dosadašnjih sedam mjeseci po broju noćenja domaćih gostiju (više od 637 tisuća) debelo prednjači Vir, dok je po broju dolazaka daleko ispred svih Zagreb (168 tisuća), a slijede Zadar, Rovinj, Šibenik i Crikvenica.

Snimka zaslona 2025-08-19 161709
HTZ / eVisitor

Stranim gostima u prvih sedam mjeseci ove godine najprivlačnija ovdašnja destinacija bio je Dubrovnik koji je prvi i po broju dolazaka i brojem ostvarenih noćenja. Zanimljivo je da su u srpnju, u špici turističke sezone, od ‘top 10’ destinacija stranih gostiju samo dvije u ‘top 10’ destinacija domaćih gostiju – Novalja i Mali Lošinj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu