Connect with us

Hrvatska

NOVO ISTRAŽIVANJE / HDZ-u blago porasla podrška, a evo tko je gubitnik mjeseca

Objavljeno

-

foto: arhiva Z NET

Objavljeno je novo istraživanje rejtinga stranaka i političara CRO Demoskop, koji agencija Promocija plus provodi za RTL

Istraživanje se provodi na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika.

Da su izbori provedeni protekli tjedan HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja SDP-a, pokazao je novi CRO Demoskop proveden za RTL Danas.

U ovomjesečnom mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 30. srpnja i 2. kolovoza HDZ je zabilježio izbor od 29,4 posto (u srpnju 29,3 posto).

SDP zaostaje na drugom mjestu, sada s izborom od 22,9 posto (prema 22,7 posto iz srpnja). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 10,9 posto (prema prošlomjesečnih 10,3 posto).

Most je na četvrtom mjestu s ovomjesečnom podrškom od 6 posto (prema 5,8 posto iz srpnja).

Na petom je mjestu stranka Centar s podrškom od 1,8 posto (prema 1,3 posto iz srpnja), a slijedi Nezavisna lista Marije Selak Raspudić s 1,7 posto (u srpnju 1,8 posto). Na 1,6 posto su dvije „sestrinske“ stranke, DP i Domino.

Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio uzimaju HDZ i SDP.

Ostatak političkih stranaka biraču su pozicionirali na 1 posto (IDS) ili manje od toga: Pravo i pravda (0,9 posto), NP Sjever i HSLS (po 0,7 posto), HSS i Radnička fronta (po 0,6 posto), Fokus, HSU, Hrvatski suverenisti i HNS (po 0,5 posto).

Manje od pola posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,3 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 16,3 posto neodlučnih (u usporedbi s 16,7 posto iz srpnja).

Najpozitivniji i najnegativniji političar

Najutjecajniji hrvatski politički dvojac na vrhu ljestvica najpozitivnijih ali i najnegativnijih političkih osoba u zemlji

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 27,5 posto ispitanika (u odnosu na 24,9 posto iz srpnja).

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 17,3 posto (prema 17 posto iz prošlog mjerenja u srpnju).

Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 4,1 posto (prema srpanjskih 3,5 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 3,8 posto drži Ivan Anušić (u srpnju 2,1 posto).

Na petom je mjestu Dalija Orešković s izborom od 1,7 posto (u srpnju 1,4 posto).

Dalje slijede Marija Selak Raspudić s izborom od 1,6 posto (u srpnju 1,5 posto), te Božo Petrov s izborom od 1,3 posto (prema srpanjskih 1,6 posto).

Među 10 top političara još su četiri političara s istim rezultatom (1,2 posto): Ivana KekinBiljana BorzanSandra Benčić Siniša Hajdaš Dončić.

U posljednjih mjesec dana „dobitnici“ na ljestvici pozitivnih političara su Zoran Milanović (+2,61 postotni bod), Ivan Anušić (+1,71), Tomislav Tomašević (+0,60).

Najnegativniji i dalje Plenković

Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 31,8 posto (u odnosu na 31,3 posto iz srpnja). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 9 posto (u srpnju 8,6 posto).

Na trećem je mjestu Milorad Pupovac s izborom od 6,5 posto (u srpnju 6,1 posto).

Slijedi Ivan Penava s izborom od 5,9 posto (prema srpanjskih 5,4 posto). Peti izbor na ovoj ljestvici je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković s izborom od 2,9 posto (u srpnju 1,8 posto), a za ovratnik mu puše zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 2,8 posto (u srpnju 3,7 posto).

Dalje slijede Siniša Hajdaš Dončić s 2,2 posto (u srpnju 2 posto) i Vili Beroš s 1,2 posto (prije mjesec dana 0,7 posto).

U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić, Zlatko Hasanbegović i Gordan Grlić Radman (sve troje po 1 posto izbora). Najveći „gubitnik“ na ljestvici „negativaca“ u promatranom razdoblju je Gordan Jandroković (+1,1 postotni bod).

Smjer kretanja zemlje i ocjena rada Predsjednika, Sabora i Vlade

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom kolovoza podupire 28,8 posto građana (prema 29,8 posto iz srpnja).

Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 60,3 posto (prema 58,9 posto u srpnju).

Kakav je smjer zemlje ne zna 10,9 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 66,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 18 posto. Glasači oporbenih stranaka su znatno kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 16,1 posto; Most 12,6 posto; Možemo 9,1 posto).

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,28 (prema 3,22 iz prethodnog mjerenja u srpnju).

Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,89), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,22), Domovinskog pokreta (3,22) i Mosta (3,21), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,92).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,22 (u srpnju ta je ocjena iznosila 2,27). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 3,00 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Mosta i iznosi 1,72.

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,38 (prema prošlih 2,33).

Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,70), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,32; SDP 1,87; Most 1,85; Možemo 1,77). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u petnaestom mjesecu trećeg mandata podržava 34,7 posto ispitanika (prije mjesec dana 32,2).

A koliko ste optimistični oko smjera kretanja zemlje?

Da idemo u dobrom smjeru smatra vas 29 posto. Da je izbor pogrešan kaže njih 60 posto, i to je više nego u srpnju!

A najvažniji događaj prošlog mjeseca za ispitanike bio je vojni mimohod u Zagrebu – povodom 30. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu