Connect with us

Hrvatska

Sindikati u prosvjeti pripremaju štrajk: “Potraje li, najvjerojatnije će biti produljenja nastavne godine”

Objavljeno

-

Nakon što je prošloga tjedna propalo mirenje triju obrazovnih sindikata i Vlade, sindikati su počeli pripremati štrajk.

Za danas su najavljeni izvanredni sastanci u sindikalnim podružnicama kako bi se dodatno mobiliziralo članstvo, a bit će pročitan i proglas. U njemu su, među ostalim, pobrojeni i razlozi za štrajk – od povećanja osnovice, korekcije koeficijenata i uvođenja sektorskog dodatka do odustanka od ocjenjivanja zaposlenika i odgode početka modularne nastave. Od tih pet zahtjeva, sindikati traže da se ispune barem tri.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je HRT-u kako mirenje nije dalo rezultate te da definitivno idu u prvi štrajk.

“Spremni smo i za neka iznenadna rješenja u pogledu dogovora, ali spremni smo i za pritisak i štrajk. Spremni smo da ova akcija bude dugotrajna, ali nastojat ćemo da ide progresivno. Mogu sigurno reći da će akcija početi između 17. i 21. ožujka, potvrdio je Stipić.

Rekao je kako ne može ni potvrditi ni opovrgnuti da će štrajk biti jednodnevni.

“Mi ćemo kao legalisti 48 sati prije početka štrajka o tome obavijestiti Vladu RH. Ova tri sindikata djeluju u više od tisuću ustanova u RH, oni će predati najavu u kojoj će se točno vidjeti kad štrajk počinje i koliko traje”, izjavio je Stipić.

Naglasio je kako nitko ne priželjkuje dugotrajni štrajk.

“Spremni smo da on potraje, ako treba, i do kraja školske godine, bili bismo sretni kad bi se zaustavio u prvom tjednu, a čak najsretniji kada do njega ne bi ni došlo”, rekao je Stipić.

Sindikati su u procesu pregovora iznijeli pet zahtjeva – tražili su rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne “riješi pitanje” koeficijenata. Također traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana i izuzimanje nastavnika od obveze ocjenjivanja učenika.

“Neki su tu da bi štrajk bio zakonit, mi ne možemo organizirati zakonit štrajk da ne spomenemo osnovicu jer nijedan od obrazovanih sindikata nije potpisao dodatak I. Neću reći da ona nije bitna. Kroz druga dva materijalna zahtjeva nudimo mogućnost dogovora. Svjesni da je proces izmjene koeficijenata složen, mi smo ponudili privremeno rješenje”, objasnio je Stipić.

Otkrio je kako je u procesu mirenja bilo naznaka s druge strane da su spremni izaći u susret sindikatima u pogledu nematerijalnih zahtjeva, ali to je išlo u paketu s tim da moraju potpisati dodatak I. temeljnom kolektivnom ugovoru.

“Istina je da su plaće rasle, oko toga nema spora, ali istina je i ta da su plaće u obrazovanju rasle manje nego drugdje. Svim državnim tajnicama plaća je porasla više nego što učitelj zarađuje mjesečno. Neka objasni kako je moguće da srednjoškolski nastavnik s istim programom u jednoj policijskoj školi ima koeficijent 1,30, a u svakoj drugoj ima 2,01. Ja znam objašnjenje, tko je jamio, taj je jamio. Mi smo u ovu priču ušli da će plaće biti pravedne. Premijer i ministri obećavali su nešto drugo, a jedna neprava zamijenjena je drugom nepravdom”, kaže Stipić.

Naglasio je kako je nezadovoljstvo u školama veliko.

“Nitko neće kad je zadovoljna doći na prosvjed, neće imenom i prezimenom potpisati peticiju ni štrajkati. Nezadovoljstvo je to koje mobilizira ljude. Kako objasniti da imate spremačicu i spremačicu 2? Nepravda je pogonsko gorivo ovog nezadovoljstva. Koeficijenti nisu rezultat preciznih kriterija. Oni su rezultat toga koji je ministar bio uspješniji u zalaganju za svoj resor. Gospodin Fuchs nije bio nimalo uspješan. To je strašno, a još je strašnije kad se to pokušava braniti”, poručio je sindikalist.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu