Connect with us

Svijet

Zbog Trumpovog poteza veći rizik od širenja opasne bolesti: “Pitanje je kada će se dogoditi nova epidemija”

Objavljeno

-

Dok Trumpova administracija demontira Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAid) i povlači se iz financiranja globalnih napora u javnom zdravstvu, mpox – ranije poznat kao majmunske boginje – je u većem riziku od širenja i postajanja globalne hitne situacije, upozoravaju humanitarni radnici i stručnjaci za javno zdravstvo.

“Prava je pogreška ne učiniti sve što možemo kako bismo ovo kontrolirali dok još imamo priliku”, rekao je Stephen Morse, profesor epidemiologije na Sveučilištu Columbia, specijaliziran za procjenu rizika od zaraznih bolesti. “Povlačenje unatrag samo će pogoršati situaciju.”

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je mpox globalnom zdravstvenom hitnom situacijom u kolovozu prošle godine, dok su slučajevi rasli u Demokratskoj Republici Kongo (DRK) i širili se na susjedne afričke zemlje. USAID je radio na suzbijanju virusa putem cijepljenja, testiranja i nadzora na terenu. Prošle godine USAID i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donirali su 55 milijuna dolara hitne pomoći.

Međutim, radnici USAID-a upoznati s odgovorom agencije na mpox kažu da sav taj novac nije bio dodijeljen i sada je zamrznut zbog odluke administracije da zaustavi gotovo svu humanitarnu pomoć, piše Guardian.

Osim zamrzavanja financiranja, USAID-ovi radnici evakuirani su iz zemlje krajem siječnja, prema sudskim dokumentima. Do prije nekoliko tjedana, Sjedinjene Američke Države bile su vodeće u koordiniranju odgovora na epidemiju.

Zamrzavanje pomoći

Jedan zaposlenik USAID-a, koji je želio ostati anoniman zbog straha od odmazde, rekao je da su na sastancima planiranja svi pogledi bili uprti u USAID: “Što ćete vi učiniti? Svi su izgubljeni u ovom trenutku.”

Zamrzavanje pomoći znači da su neke provincije u DRK, koje se u potpunosti oslanjaju na USAID-ova sredstva, ostale bez ikakvih resursa za suzbijanje virusa, rekao je zaposlenik.

“Radili smo na stvaranju održivog sustava koji ne samo da bi odgovorio na trenutno izbijanje mpoxa, već bi mogao biti korišten u budućnosti za bilo koju drugu epidemiju, a sada nismo sigurni hoće li to uspjeti”, rekao je drugi zaposlenik USAID-a upoznat s odgovorom na mpox.

“Baš kao i s povećanjem slučajeva ebole i virusa Marburg u susjednim zemljama, nije pitanje hoće li se nova epidemija dogoditi u DRK-u, već kada i koliko će zemlja biti spremna.”

Rizik od globalnog širenja

Stručnjaci upozoravaju da prekid resursa za suzbijanje trenutne epidemije samo povećava šanse da se mpox proširi u više zemalja.

“Katastrofa i nesreća su prikladne riječi za zatvaranje USAID-a. To ne pogađa samo ljude u inozemstvu, već postoji mogućnost da se mpox ili sljedeća pandemija prošire i na Sjedinjene Države”, rekao je istraživač zaraznih bolesti sa sjedištem u SAD-u, koji je želio ostati anoniman zbog projekata s Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) i CDC-om.

Globalna epidemija mpoxa 2022. godine dovela je do više od 100.000 slučajeva u 122 zemlje i označila prvi put da se bolest proširila izvan središnje i zapadne Afrike. Ta je epidemija uglavnom suzbijena zahvaljujući širokoj kampanji cijepljenja.

Najnovije izbijanje u DRK je drugačiji soj virusa od onog koji je uzrokovao epidemiju 2022. godine.

Američki državni tajnik Marco Rubio izdao je smjernice da se humanitarna pomoć koja spašava živote – uključujući hranu i lijekove – još uvijek može odobriti putem izuzeća unatoč zamrzavanju financiranja. USAID-ovi zaposlenici rekli su da traže izuzeće za nastavak programa suzbijanja mpoxa u DRK-u, ali ono još nije odobreno.

Iako su dužnosnici Trumpove administracije izjavili da im je cilj smanjiti nepotrebnu potrošnju i prijevare, istraživači javnog zdravstva kritizirali su brzinu i žestinu rezova.

“Ako ćete provoditi ovakve rezove, morate biti pažljivi”, rekao je Amesh Adalja, profesor na Bloombergovoj školi javnog zdravstva Sveučilišta Johns Hopkins.

“Ne možete imati ovakvu nepredvidivost ako pokušavate voditi program kontrole bolesti.”

Mnoge organizacije ovise o financiranju USAID-a. Kada se to povuče, objasnio je Adalja, “odlučivanje o raspodjeli cjepiva, strategijama testiranja, postaje teže jer nedostaje stručni input, što otežava napore za kontrolu bolesti”.

Pravni izazovi i osobne posljedice

Iako su mnogi USAID-ovi programi i dalje zaustavljeni, budućnost agencije i dalje je predmet sudskih sporova. Savezni sudac prošlog je četvrtka presudio da zamrzavanje pomoći mora biti privremeno obustavljeno i dao vladi pet dana da se povinuje odluci. Radnici humanitarnih organizacija rekli su da je ta presuda stvorila konfuziju oko ponovnog pokretanja programa koji bi mogli ponovno biti ukinuti u kratkom roku, piše Guardian.

USAID-ovi zaposlenici rekli su da su posljednjih tjedana najviše zabrinuti oko pronalaženja načina da nastave svoj rad, ali su također osobno pogođeni, prema sudskim dokumentima.

Tri USAID-ova radnika opisala su kaos tijekom povlačenja iz Demokratske Republike Kongo 28. siječnja u sklopu savezne tužbe podnesene od strane sindikata državnih zaposlenika. Nakon što su izbili prosvjedi u Kinšasi, veleposlanstvo je izdalo nalog za evakuaciju. No, s obzirom na zamrzavanje strane pomoći, zatvorene urede u Washingtonu i kolege na administrativnom dopustu, USAID-ovi zaposlenici imali su malo komunikacije i morali su sami financirati svoje evakuacije.

Radnici su opisali kako su s obiteljima stavljeni u čamce s dovoljno mjesta samo za ručnu prtljagu, ostavljajući kućne ljubimce i većinu svojih stvari iza sebe. Sada, natrag u Washingtonu, njihove karijere ostaju neizvjesne.

“Zbog ekstremnog stresa, tjeskobe i nedostatka sna uzrokovanih brigom za osoblje, partnere i situaciju u DRK-u, a bez mogućnosti da odgovorim kako bih inače učinila, doživljavam ozbiljne zdravstvene posljedice”, izjavila je zaposlenica USAID-a pod pseudonimom Nancy Doe u sudskom podnesku od 11. veljače.

Profesor Morse s Columbia Universityja upozorava da američko povlačenje iz WHO-a, uz zatvaranje USAID-a, predstavlja “dvostruki udarac”.

“Ako se sami zaslijepimo i svežemo si ruke, nećemo biti sigurniji”, rekao je Morse. “Samo ćemo biti manje svjesni što nas ubija ili čini bolesnima.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu