Connect with us

Hrvatska

Rastu naknade za bolovanje, različiti iznosi ovisno o kategoriji

Objavljeno

-

Bolesni građani u radnom odnosu ubuduće bi kao HZZO-ovu naknadu nakon 42. dana bolovanja trebali dobivati maksimalno 995 eura mjesečno, kao i roditelji koji njeguju bolesno dijete, za razliku od 565 eura koliko trenutno iznosi limit HZZO-ove naknada za bolovanje.

Kako se doznaje u Ministarstvu zdravstva, zakonskim se izmjenama povećava limit HZZO-ovih naknada s 565 eura na 995 eura. To se odnosi se na sve kategorije bolovanja osim tri slučaja bolovanja kada nema limita – a riječ je o rodiljnom dopustu, bolovanjima zbog ozljede na radu i zbog smrti djeteta.

Primate li plaću od 5.000 eura, u tim će vam slučajevima HZZO isplatiti isti toliki iznos.

U ostalim slučajevima HZZO-ove su naknade limitirane i povećavaju se nakon 19 godina s maksimalnih 565, na 995 eura, što bi s trebalo realizirati skorim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura.

Iznosi maksimalnih naknada nisu se mijenjali od 2006., kada je prosječna plaća iznosila oko 600 eura, a sada je 1366 eura.

Limitiranje maksimalnog iznosa znači da za mjesec dana bolovanja od HZZO-a nećete moći dobiti naknadu veću od 995 eura neto, bez obzira na to koliko iznosi vaša plaća, objašnjavaju u Ministarstvu.

Promjene se odnose na niz kategorija bolovanja. Riječ je, uz ostalo, o zaposlenicima koji su na bolovanju dužem od 42 dana, zatim o osobama koje su izolirane kao kliconoše, pratiteljima bolesnika, njegovateljima člana uže obitelji, kao i ženama na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći.

Poslodavac će, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja.

Za sve ostale kategorije, od prvoga dana bolovanja, naknade idu na teret HZZO-a ili državnog proračuna.

Naknada za bolovanje podmiruje se iz državnog proračuna ako je bolovanje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu ili ako je zaposlenik izoliran zbog pojave zaraze u svojoj okolini.

Limitirane naknade

Iako se za pojedine kategorije bolovanja u zakonu navodi da osiguranik dobiva stopostotnu naknadu, važno je imati na umu da postoji limit. Npr. roditelju koji ide na bolovanje za dijete do tri godine Zakon omogućava stopostotnu naknadu plaće. No to ne znači da će dobiti svoju punu plaću koja npr. prelazi 1000 eura. Naknada je limitirana i sada maksimalno iznosi 565 eura mjesečno, a ubuduće bi to trebalo biti 995 eura.

Isti je slučaj i nakon 42. dana bolovanja otvorenog zbog bolesti zaposlene osobe.

Njega djeteta starijeg od tri godine iznosi 70 posto osnovice, pa će roditelj za mjesec dana moći dobiti maksimalno 995 eura. Primjerice, roditelj koji ima tisuću eura plaću dobit će ubuduće za dijete do tri godine naknadu od 995 eura, a za starije dijete – 700 eura.

Što se tiče dugotrajnih bolovanja zaposlenika, prvih šest mjeseca naknada plaće iznosi 70 posto osnovice, a nakon toga 80 posto. U slučaju da je zaposlenik neprekidno na bolovanju 18 mjeseci prema istoj dijagnozi, naknada plaće pada na 50 posto. Ako dođe do prekida bolovanja ili promjene dijagnoze, izračun kreće iz početka.

Iznimka su onkološki bolesnici, kojima se naknada plaće nakon 18 mjeseci bolovanja ne smanjuje na 50 posto, kao i osobi koja njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti, zaposlenicima na hemodijalizi ili bolesnicima podvrgunitim transplantaciji.

HZZO u 2023. platio naknade za bolovanja 208 milijuna eura

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) zadnje podatke o bolovanjima imaju za 2023. godinu. Te je godine evidentirano gotovo 20 milijuna dana bolovanja, za što je HZZO isplatio naknade od 208 milijuna eura.

Dnevno je u prosjeku bilo 64 tisuće zaposlenih građana na bolovanju, a stopa bolovanja bila je 3,68.

Primjetno je i da je stopa bolovanja 2023. bila niža u odnosu na prethodnu 2022 godinu.

Naime, u 2022. godini stopa bolovanja iznosila je 4,12., a na naknade je utrošeno 9,2 milijuna eura više nego 2023.

HZZO redovito provodi kontrolu bolovanja i prekida ona koja su neopravdano otvorena.

U 2022. godini kontrolirano je 39.107 bolovanja, a zatvorena su u 13.074 slučaja. U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 112 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 157 kontroliranih ordinacija (tri posto).

U 2023. godini kontrolirana su 28.844 bolovanja, a zatvorena su u 7995 slučajeva.

U kontrolama na zahtjev poslodavca, HZZO je izrekao mjere za 69 ordinacija, a u redovnim i izvanrednim kontrolama bolovanja, ugovorne mjere izrečene su za 99 kontroliranih ordinacija (tri posto).

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu