magazin
Kako je nastao Halloween?
Noć vještica potječe iz drevnog keltskog festivala Samhain, poganskog praznika koji je označavao kraj žetve i početak zime
Noć vještica je tradicija koja se neprestano iznova izmišljala od svojih davnih početaka kao keltska poganska ceremonija. Ako danas zavirimo ispod kostima superheroja i omota slatkiša, ispod njih i dalje kuca srce stare tradicije.
“Živo je!” Dr. Frankenstein je plakao dok je njegova kreacija oživljavala. Ali stvorenje je imalo vlastiti život, na kraju je izbjeglo kontroli svog tvorca.
Poput Frankensteinovog čudovišta, tradicije su također žive, što znači da se mogu mijenjati s vremenom ili biti ponovno osmišljene. Noć vještica nije izuzetak.
Kelti su živjeli na području današnje Irske čak 500. godine prije Krista. Slavili su Novu godinu 1. studenog, koju su zvali Samhain. Vjerovali su da se uoči prijelaza u novu godinu otvaraju vrata između svijeta živih i mrtvih.
Duše nedavno umrlih, prethodno zarobljene na Zemlji, sada mogu prijeći u podzemni svijet. Budući da su mislili da duhovi izlaze nakon što padne mrak, ova nadnaravna aktivnost dosegla je vrhunac noć prije, 31. listopada, piše The Conversation.

Kelti su izmislili rituale kako bi se zaštitili tijekom ovog turbulentnog vremena. Oblačili su kostime i maskirali se kako bi zavarali duhove. Palili su krijesove i zabadali svijeće u izrezbarenu repu – prve lampione bundeve – kako bi uplašili sve duhove željne nestašluka.
Za slučaj da im ništa drugo ne uspije, nosili su džepove pune poslastica kako bi platili svojeglave duhove i poslali ih natrag na put u podzemni svijet.
Zvuči poznato?
Iako je bio usredotočen na mrtve, Samhain je u konačnici bio za žive, koji su trebali veliku pomoć pri prijelazu na novu godinu. Zima je bila hladna i mračna. Hrane je bilo malo. Svi su se okupili na posljednjoj zabavi kako bi lomili kruh, podijelili priče i stali hrabro protiv mrtvih, jačajući veze zajednice u trenutku kada su one bile najpotrebnije.
Kad su Katolici stigli u Irsku oko 300. godine poslije Krista, otvorili su još jedna vrata između svjetova, izazvavši značajan sukob. Nastojali su obratiti Kelte mijenjajući njihove poganske rituale u kršćanske praznike. Prekrstili su 1. studenoga u “Dan svih svetih”, koji je danas ostao proslava katoličkih svetaca.
Ali mještani su ostali pri svojim starim vjerovanjima. Vjerovali su da mrtvi još uvijek lutaju Zemljom. Dakle, živi, ali još odjeveni u nošnje. Ova se aktivnost odvijala noć prije. Upravo je dobio novi naziv koji je (na engleskom jeziku) odgovarao katoličkom kalendaru: “All Hallow’s end”, iz čega došao “Halloween.”

Irski imigranti donijeli su Noć vještica u Ameriku 1800-ih dok su bježali od Velike gladi. U početku su irske proslave Noći vještica bile neobičnost, a drugi Amerikanci su ih gledali sa skepsom. Kao takav, Noć vještica se nije mnogo slavio u Americi u to vrijeme.
Kako su se Irci integrirali u američko društvo, Noć vještica ponovno je izmišljena, ovaj put kao sveamerička proslava. Postao je praznik prvenstveno za djecu.
Njegov religiozni prizvuk je izblijedio, a nadnaravne svece i grešnike zamijenili su generički duhovi i goblini. Izrezbarena repa ustupila je mjesto bundevama koje su sada simbol praznika. Iako trik ili poslastica nalikuje drevnim tradicijama kao što je prerušavanje, gdje su kostimirana djeca išla od vrata do vrata po darove, to je zapravo američki izum, stvoren da odvuče djecu od nemirnih blagdanskih šala prema zdravijim aktivnostima.
Noć vještica postala je tradicija koju su usvojili mnogi novi imigranti na svom putu prema Americi i sve se više izvozi diljem svijeta, a mještani je izmišljaju na nove načine kako bi je prilagodili vlastitoj kulturi.

Ono što je tako posebno kod Noći vještica je to što okreće svijet naglavačke. Mrtvi hodaju Zemljom. Pravila su stvorena da se krše. A djeca vježbaju puno snage.
Oni odlučuju koji će kostim odjenuti. Oni su ti koji postavljaju zahtjeve tražeći slatkiše. Rade stvari s kojima se inače nikad ne bi izvukli, ali na Noć vještica mogu se ponašati kao odrasli, isprobavajući to da vide kako im stoji.
Budući da Noć vještica djeci omogućuje veću neovisnost, moguće je obilježiti značajne životne faze kroz prve blagdane. Prva noć vještica. Prva Noć vještica bez roditelja. Prva Noć vještica koja više nije cool. Prva noć vještica kao roditelj.
Nekada je odrastanje značilo odrastanje iz Noći vještica. Ali danas se čini da su mladi još više posvećeni Noći vještica nego djeca.
Što se promijenilo: odrasli ili Noć vještica? Oboje
Uhvaćeni između djetinjstva i odrasle dobi, današnji mladi odrasli smatraju da Noć vještica savršeno odgovara njihovim borbama da pronađu sebe i probiju put u svijetu.
Njihovo sudjelovanje ponovno je dalo novi oblik Noći vještica, sada složeniji i – skuplji.
Ipak, prerastajući u slavlje za odrasle, ovaj blagdan dolazi do punog kruga, odnosno vraća se svojim korijenima kao praznik koji slave uglavnom odrasli.
Noć vještica je živa tradicija. Svake godine nosite kostim, ali nikad ne biste nosili isti. Promijenili ste se od prošle godine i vaš kostim to odražava. Noć vještica nije drugačija. Svake godine ista je proslava, ali i nešto potpuno novo.
magazin
ADVENT U ZADRU / U četvrtak na zadarskoj Tržnici klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan”
Klape „Maraška”, „Žurnata”, „Diadora” i „Koporan” u četvrtak će od 18 sati nastupiti na zadarskoj Tržnici u ambijentu Božićnog gramofona na kojem još nisu pjevali, no za iskusne klapske pivače i pivačice, pogotovo u blagdansko vrijeme, priča je uvijek ista bez obzira na lokaciju i vrijeme.
„Pjevat ćemo božićne pjesme s obzirom na to, naravno, da se bližimo Božiću. Pjevamo jako dugo i ne odustajemo”, kaže Jelena Laća iz mješovite zadarske klape „Maraška” koja, poznato je, nosi ime po sorti višnje koja se uzgaja samo u zaleđu Zadra. „Maraška” je 2017. osvojila srebrenu plaketu na Festivalu dalmatinskih klapa u Pakoštanima, a više su puta divojke i klapski momci iz „Maraške” nastupili na najprestižnijem Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Redoviti su sudionici Smotre klapa Zadarske županije u crkvi svetog Donata, i to u ambijentu i povijesnom prostoru u kojemu se sljubljuju stari napjevi, emocije i identitet. Tržnica također ima svoju povijesnu priču oživljenu u Adventu u Zadru.
„Nismo još nastupali na Tržnici, a riječ je o novom programu koji mi se sviđa i koji zaslužuje sve pohvale. Neće nam biti prvi put i da pjevamo s mikrofonima. Posao ćemo odraditi s radošću i profesionalno”, poručuje Laća koja će s ostatkom mješovite klape „Maraška” prva izaći na pozornicu. Potom slijedi klapa „Žurnata” iz Svetog Filipa i Jakova koja djeluje pet godina, a osnovana je spontano i međusobnim poznanstvom članova iz nekoliko drugih klapa. U Omišu su nastupili više puta njegujući a cappella pjevanje, kao i izvođenje skladbi sakralnog karaktera. Žurnata je talijanizam koji označava nadnicu, ili naknadu za težak fizički rad koji je obilježio prošlost Dalmacije i njezinih stanovnika. Tvrdi momci iz klape „Žurnata” zato su lakoćom odoljeli gripi koja hara Dalmacijom i koja je iz uobičajenog ritma nastupa izbacila mnoge klapske pivačice i pivače.
„Držimo se”, napominje prvi tenor Zvonimir Dražović, „i očekujem da će sve biti u najboljem redu. Spremamo nekoliko božićnih i pučkih pjesama da se proveselimo s ljudima i uživamo u božićnom duhu”. Klapi „Žurnata” ovo će biti prvi koncert na Tržnici i prvi adventski nastup.
„Pozivamo sve ljubitelje klapskog pivanja da dođu na koncert i zapivaju s nama”, dodaje Dražović. Klapski koncert počinje u 18 sati na Tržnici Zadar, ulaz je besplatan, a događaj organiziraju Grad Zadar i zadarska Turistička zajednica.
magazin
ADVENT U ZADRU / Koncert Marine Tomašević u četvrtak na Trgu Petra Zoranića
Prosinac je ove godine poznatoj zadarskoj pjevačici i likovnoj umjetnici Marini Tomašević donio obilje i blagodat. Na međunarodnom umjetničkom festivalu „Qatar International Art Festival” u Dohi u društvu drugih umjetnika iz sedamdesetak svjetskih zemalja, Tomašević je predstavila moderniziranu verziju drevne i egzotične slikarske tehnike vinorel, odnosno slikanja vinom na papiru. Zlatko Kozina i Ivica Kiš oživjeli su ovu tehniku u Hrvatskoj, a zadarska umjetnica uspješno ju je vratila u suvremeni likovni izraz te predstavila u Dohi. Osjećaj je, kaže Tomašević, bio fantastičan.
„Doha je mrak! Treba doći i vidjeti kako to sve izgleda. Katar je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu i to se vidi na svakom koraku. Izvrsno sam prošla na Festivalu, a kada su shvatili da još i pjevam, pozvali su me da sljedeće godine ponovno dođem i zapjevam”, kaže zadarska umjetnica. Do novog i očekivanog druženja sa svjetskim umjetnicima u Dohi ima još dosta vremena, pa će Marina Tomašević dotad zapjevati na drugom mjestu. Već u četvrtak na adventskoj pozornici na Trgu Petra Zoranića od 20.30 sati Marina će prošarati glazbenim repertoarom koji će biti koliko blagdanski, toliko i šaren.
„Drago mi je što ću nakon toliko vremena moći priuštiti zabavu ljudima koji su moja generacija i stariji, ali i onima mlađima. Glazba nikad ne umire, jer je mladi često otkrivaju kao nešto novo”, objašnjava pjevačica koja će u četvrtak zadarskoj publici ponuditi najmanje „100 minuta fešte”, kako glasi jedan od njezinih kompilacijskih albuma objavljen još prije dvadesetak godina. Dakle, feštarski i glazbeno šareno.
„Bit će to šarolik repertoar, odnosno blagdanski i zabavan. Fešta, fešta, fešta… Moramo feštati, pjevati i zabavljati se. Ako bude zima, ugrijat ćemo se, a ako bude padala kiša, imamo kišobrane. Veselim se koncertu”, poručuje zadarska pjevačica.
Tomašević neće prvi put nastupiti na „Adventu u Zadru”, a još je preciznije primijetiti kako je zadarska glazbenica bila sudionica prvog zadarskog „Adventa” prije deset godina. Tada 2015. godine adventska manifestacija bila je u povojima kako u Zadru, tako i u cijeloj Hrvatskoj, pa je Tomašević dio sebe ugradila u zadarsku adventsku priču.
„To smo odradili volonterski sa željom da i naš grad bude uključen u organiziranje adventske manifestacije. Htjeli smo pokazati da se može, odnosno da Zadar zaslužuje i treba imati adventsku manifestaciju”, priča Tomašević. Deset godina kasnije „Advent u Zadru” jedan je od najljepših domaćih adventskih evenata, a sama glazbena pozornica na Trgu Petra Zoranića izvođačima je veoma posebna, šarmantna i pamtljiva.
„Prije deset godina događaj se odrađivao srcem i volonterski, ali postignut je uspjeh. Trg je zatvoren i zaštićen od utjecaja vjetra, a ima povijesni element vezan uz urbanu sredinu. Vrlo je intiman, šaren i sve je tamo prilično veselo i prekrasno. Nije moglo bolje, pa je pjevanje s pozornice zaista poseban doživljaj”, kaže Tomašević kojoj se i prostor zadarske Tržnice, kao drugo adventsko okupljalište i mjesto odvijanja programa, čini dobrim izborom.
“Lijepo je što postoji dodatni adventski đir kako bi se zadovoljio ukus publike koja voli nešto drugo. Grad Zadar i Turistička zajednica napravili su dobar posao, jer se Zadar pokazuje kao grad pjesme, ljudi dobre volje i energije. Za svakoga ima ponešto”, ističe Zadranka. Koncert počinje sutra, u četvrtak u 20.30 sati, a ulaz je besplatan.
magazin
GLOBALNI SPEKTAKL / K-POP FOREVER! stiže u Zadar!
Globalni K-pop spektakl K-POP FOREVER!, inspiriran Netflixovim animiranim filmom K-POP Demon Hunters, dolazi u Zadar i Rijeku. Koncerti će se održati 22. ožujka 2026. u dvorani Zamet u Rijeci, te 29. ožujka 2026. u dvorani Višnjik u Zadru. Ulaznice za koncerte bit će u prodaji u četvrtak, 18. prosinca u 12 sati putem sustava Eventim.hr, a early bird cijene biti će dostupne isključivo tijekom prva 24 sata.
Najava novih datuma dolazi nakon iznimnog interesa publike u Zagrebu, gdje je prvi koncert u Areni Zagreb rasprodan u manje od 15 dana, što je dovelo do otvaranja dodatnog termina 21. ožujka 2026. Zbog velikog interesa turneja se proširuje na više hrvatskih gradova, potvrđujući kontinuirani interesa za K-pop sadržaje.
Projekt K-POP FOREVER! dio je velike europske turneje koja bilježi snažnu prodaju u gradovima poput Dublina, Corka i Belfasta. Show donosi više od 90 minuta scenske produkcije, uz live vokale, profesionalne plesače i suvremene vizualne efekte.
Projekt je nadahnut planetarnim uspjehom Netflixova animiranog filma K-POP Demon Hunters. Program uključuje izvedbe inspirirane izvođačima BTS, BLACKPINK, TWICE i MELOMANCE, kao i hitove izvođača HUNTR/X i SAJA BOYS, čiji je soundtrack dosegnuo vrh Billboard 200 ljestvice. Publika će čuti i pjesme „Soda Pop” i „Golden”.
Publiku u Areni očekuje jedna od najspektakularnijih europskih produkcija posvećenih K-popu: monumentalna scenografija, LED ekrani visoke rezolucije, specijalni efekti, dinamičan light-show te tim profesionalnih plesača i izvođača koji oživljavaju estetiku i koreografsku snagu korejskih superzvijezda.
Ulaznice za koncerte u Rijeci i Zadru bit će dostupne putem sustava Eventim.hr.







