Hrvatska
FOTOGALERIJA / Obilježena 17. obljetnica tragedije na otoku Kornat
Na otoku Kornat danas je obilježena 17. obljetnica tragedije u kojoj je 30. kolovoza 2007. godine stradalo 12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog. Prilikom gašenja požara na otoku Kornatu živote su izgubili: Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, a od zadobivenih ozlijeda su u narednim danima preminuli Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija, Marinko Knežević i Ante Juričev-Mikulin. Teško je ozlijeđen Frane Lučić.
Na mjestu stradavanja kornatskih heroja vijenac u ime Predsjednika Republike Hrvatske položila je izaslanica Melita Mulić, savjetnica Predsjednika za ljudska prava i civilno društvo, u ime predsjednika Hrvatskog sabora vijenac je položila saborska zastupnica Branka Juričev-Martinčev, a ime predsjednika Vlade RH vijenac je položio izaslanik Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik. Zajednički vijenac položili su predstavnici Hrvatske vatrogasne zajednice i Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, predvođeni predsjednikom Predsjedništva HVZ-a Antom Sanaderom.
Komemoraciji su prisustvovali i predstavnici područne i lokalne samouprave te vatrogasnih organizacija iz cijele Republike Hrvatske. Temeljem zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika danas u 15:25 sati upalit će se sirene, a vatrogasci će se prisjetiti preminulih kolega čitanjem njihovih imena i paljenjem svijeća.
– Hrvatski vatrogasci čuvaju sjećanje na svoje kolege preminule na Kornatima, i svi se sjećamo gdje smo bili kada smo čuli za nesretni događaj. Od tada je prošlo 17 godina. Sustav je puno napredovao kroz novo ustrojstvo i stalnim ulaganjem u opremu, što za konačni cilj ima zaštitu vatrogasaca na intervencijama, da se ovakvi nemili događaji ne ponove. I ove godine imamo tešku sezonu, ali naši vatrogasci su pravilno i na vrijeme odgovorili na sve izazove – rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Dan pogibije heroja s Kornata – Dan sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce
Vlada RH prihvatila je prijedlog Odluke o proglašenju dana 30. kolovoza Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce, a koji su život izgubili na vatrogasnim intervencijama u Republici Hrvatskoj i drugim državama u kojima su u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći sudjelovale sastavnice vatrogasnih snaga iz Republike Hrvatske. Ova je odluka upućena Hrvatskom saboru na donošenje.
Nositelj obilježavanja Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce je Hrvatska vatrogasna zajednica, a ovim danom odat će se počast svim vatrogascima koji su izgubili život izvrašavajući svoju humanu dužnost.
Prilika je ovo da se prisjetimo svih vatrogasaca poginulih na intervencijama.
Vatrogasci smrtno stradali na intervencijama do 1991.
Menis Avellino; VF Fiume (Rijeka); 1944.
Mario Zele; VF Fiume (Rijeka); 1944.
Angelo Fusini; VF Fiume (Rijeka); 1944.
Aldo Lengo; VF Fiume (Rijeka); 1945.
Mile Štefanac; DVD Slunj; 1958.
Ante Medar Duka; DVD Metković; 1981.
Viktor Smerdel; PVJ Grada Rijeke; 1982.
Branislav Vučković; PVP Zagreb (Centar za zaštitu od požara); 1989.
Zoran Finderle; PVP Umag (Centar za zaštitu od požara) ; 1990.
Stjepan Keles; DVD Dugo Selo; 1983.
Zdravko Rakela Bembo; DVD Dugi Rat; 1985.
Vatrogasci smrtno stradali na intervencijama u Domovinskom ratu
Pavle Osvald; Vatrogasni centar Osijek; 1991.
Ivica Varga; DVD Retfala-Osijek; 1991.
Niko Mihočević; DVD Gruda i PVJ Dubrovnik; 1991.
Andro Savinović; DVD Župa Dubrovačka i PVJ Dubrovnik;1991.
Teo Paskojević; DVD Župa Dubrovačka i PVJ Dubrovnik; 1991.
Stevo Zvijerac; PVJ Borovo; 1991.
Aco Bartoluci; DVD Pakrac; 1991.
Damir Horvatić; PVJ Petrinja; 1991.
Đuro Ragač; PVJ Vukovar; 1991.
Siniša Malecki; PVJ Vukovar;1991.
Stjepan Terzić; PVJ Borovo; 1991.
Željko Tucić; PVJ Borovo; 1991.
Ivica Kuprešak; PVJ Borovo; 1991.
Stjepan Kaposta; PVJ Borovo; 1991.
Andrija Divić; VP PU Brodsko posavske; 1992.
Goran Kuvač; VP PU Šibenska; 1993.
Nikola Klarić; VP PU Šibenska; 1993.
Joso Paić; VP PU Šibenska; 1993.
Milenko Polimac; VP PU Šibenska; 1993.
Marija Šarić; DVD Županja; 1992.
Vatrogasci preminuli od posljedica stradavanja u Domovinskom ratu
Ivan Ivanuš; Vatrogasni centar Osijek; 2013.
Mirko Šimunović; Vatrogasni centar Osijek; 2022.
Vatrogasci smrtno stradali na intervencijama od 1991.
Stjepan Ferenđa; DVD Novi Marof; 1995.
Živko Lebec; MUP, PU Bjelovar, VP Ispostava Garešnica; 2000.
Anton Bulić Nino; JVP Pula; 2002.
Delzi Ladavac; JVP Pazin; 2003.
Edo Surina; JVP Grada Rijeke; 2005.
Ivan Bet; IDVD Česma; 2005.
Marinko Jurić; DVD Stari Grad; 2007.
Dino Klarić; JVP Šibenik; 2007.
Ivica Crvelin; JVP Šibenik; 2007.
Ivan Marinović; JVP Šibenik; 2007.
Marko Stančić; DVD Tisno; 2007.
Gabrijel Skočić; DVD Vodice; 2007.
Hrvoje Strikoman; DVD Vodice; 2007.
Ante Crvelin; DVD Tisno; 2007.
Tomislav Crvelin; DVD Tisno; 2007.
Marinko Knežević; JVP Šibenik; 2007.
Josip Lučić; DVD Tisno; 2007.
Karlo Ševerdija; DVD Vodice; 2007.
Ante Juričev Mikulin; DVD Vodice; 2007.
Branimir Alfonzi; JVP Opatija; 2012.
Stjepan Malus; JVP Petrinja; 2018.
Ivan Galeković; JVP Grada Velika Gorica; 2019.
Davor Kovačić; DVD Kustošija; 2020.
Goran Komlenac; JVP Dubrovački vatrogasci / DVD Orašac; 2022.
Zvonko Drmić; DVD Tovarnik; 2023.
Neka im je vječna hvala i slava!
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







