Tijekom velikih vrućina među najugroženijim su kardiovaskularni bolesnici. No, liječnici upozoravaju da visoke temperature, čak i kod zdravih ljudi, mogu narušiti cijeli organizam, te da je za oporavak najvažniji noćni san.

Kardiolog, profesor, doktor Predrag Mitrović rekao je za N1 Srbija da je specifičnost kada su ovako visoke temperature to što su svi organi ugroženi i cijeli ljudski organizam trpi. Dodaje da naše tijelo ima senzore, kojima pokušava ispraviti sve utjecaje iz vanjske okoline, ali da u tome ne uspijeva uvijek te da zbog toga nastaju brojne tegobe.

Najčešća tegoba

Prema njegovim riječima, zbog visokih vanjskih temperatura dolazi do vazodilatacije, odnosno širenja krvnih žila u cijelom tijelu, što dovodi do pada krvnog tlaka, što je i najčešća tegoba.

Kronični bolesnici obično znaju da, kada dođe ljetna sezona, treba malo korigirati terapiju, smanjiti doze pojedinih lijekova. Naravno, unatoč tome što imaju iskustva, nije loše da se ipak posavjetuju sa svojim liječnikom, ali problem je kod onih ljudi koji to doživljavaju praktički prvi put. Dakle, radi se o ljudima koji nemaju iskustva s tim i ne znaju što bi. Trebalo bi otići liječniku, ali ono što je prva pomoć ili osnovno – treba unositi tekućinu, odnosno piti vodu ili, kako se to u narodu zna, juhu iz vrećice, što također može povisiti tlak ”, objašnjava kardiolog.

Osim problema s tlakom , koje ima 70 posto stanovništva, upozorava i da se mogu javiti epizode angine pektoris, bolovi u prsima, jak umor, bolovi u lijevoj ruci, pa čak i infarkt miokarda , pa treba biti oprezan.

“Budući da obično ne unosimo dovoljno tekućine, krv postaje viskoznija, gušća i sklonija stvaranju ugrušaka. Mogu se formirati politromboze koje možemo imati u krvnim žilama nogu i na periferiji, možemo imati začepljenje krvnih žila u srcu i zbog toga dobiti napadaj angine pektoris, pa čak i srčani udar, tj. srčani udar“, objašnjava prof. dr. Mitrović.

Sunčanica i toplinski udar

Prilikom kretanja po ovakvom suncu, kako ističe, treba paziti i na sunčanicu i toplinski udar.

“Toplinski udar, praktički zanemaren u narodnom jeziku, je pregrijavanje našeg tijela.” Imamo mehanizme da se obranimo od toga, ali jednostavno u jednom trenutku naše tijelo to više ne može kompenzirati i dolazi do toplinskog udara. Često dolazi i do sunčanice, a simptomi koji se tada javljaju su prije svega malaksalost, nesvjestica, čak i povišena temperatura, mučnina, nagon na povraćanje”, kaže kardiolog.

Kod zdravih osoba često se mogu javiti smetnje s disanjem, jer pri tako povišenim temperaturama dolazi do bronhospazma, odnosno suženja dišnih putova, što dovodi do osjećaja gušenja i lakšeg zamaranja pri hodu.

Problemi se javljaju i s gastrointestinalnim traktom, sa želucem, odnosno kada se jede, pogotovo teška hrana. Treba izbjegavati pretjerano začinjenu, masnu i začinjenu hranu, jer to je hrana koja, kada je treba probaviti, oduzima kisik i općenito mobilizira cijeli naš organizam i smanjuje našu obrambenu moć od visokih temperatura“, kaže dr. Mitrović.

S obzirom na to da nam, kako kaže, stradaju svi organi, dr. Mitrović ističe da je važno da, čak i ako smo zdravi, izbjegavamo kretanje po najvećim vrućinama, kada su sunčeve zrake “najubojitije”.

“Znam da je teško, ali preporučljivo je biti u rashlađenim prostorijama.” Neka optimalna temperatura je od 18 do 23 stupnja. Nije bitno hoćete li se hladiti klimom ili imate debele zidove i dobru izolaciju, to bi trebalo biti samo u prostoriji koja je rashlađena. Izlazite li iz te prostorije, da ne biste istrčali na topli zrak, trebali biste se malo odmoriti u hodniku, predsoblju, kako bi se tijelo naviklo. Ako već morate van – prošećite u hladovini pored zgrade, ispod drveća. Dakle, ne idite na otvoreno sunce, a ako morate, stavite šešir, kapu, šal… Čak i ono čemu se svi smiju – malo ih smočite, jer time štitite svoje tijelo. I naravno, ako ne morate, nemojte izlaziti između 10-11 sati, do šest navečer, nego, ako možete, završite sve što imate do 10 sati i eventualno navečer od 18 sati. “, kaže kardiolog.

Spavanje je važno

Komentirajući činjenicu da Hitna pomoć tijekom noći prima veliki broj poziva, dr. Mitrović ističe kako je noć problematična jer je svakome od nas potreban san, a uz visoke temperature mnogi teško zaspu.

“Medicinski gledano, vrlo je važno da spavamo od 12.30, maksimalno od ponoći do dva sata noću. Tada je san najvažniji, jer u tom periodu u našem tijelu dolazi do obnavljanja kortizola i još nekih enzima koji su nam potrebni, a koji se tek tada obnavljaju. Možete ići u krevet u četiri ujutro i spavati do 14 sati, ali to se neće vratiti. Dakle, naše tijelo se mora popraviti kako bismo ujutro mogli normalno funkcionirati. Problem s ovim visokim temperaturama je što jednostavno ne možete spavati, ne možete zaspati, jer, vidjeli ste u četvrtak, u ponoć je bio 31 stupanj”, kaže kardiolog.

Ističe da u takvim situacijama prostoriju treba nekako rashladiti, ali da nikako ne treba spavati pod klimom.

“Ako spavate pod klimom, možete se razboljeti, ali nekako rashladite prostoriju da vam klima ne puše, upalite ventilator, pa ipak spustite temperaturu na toliku razinu da možete spavati. Dakle, to je jedino što se može, ništa drugo se ne može, ali san se tijelu mora osigurati”, zaključuje prof. dr. Mitrović.