Connect with us

Hrvatska

Prvi put pale realne cijene nekretnina, veći pad se ne očekuje: “Potražnja ne staje”

Objavljeno

-

Pixabay

Hrvatska se već dugo odupire trendu pada cijena nekretnina koji je vidljiv u brojnim članicama Europske unije, pa je naša zemlja tako u trećem tromjesečju 2023. imala najveći rast cijena nekretnina u eurozoni. Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome hoće li i u Hrvatskoj uskoro doći do pada realnih cijena nekretnina.

Nedavna analiza agencije za nekretnine Imperium Immobilliare pokazuje da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcija, događa i pad realnih cijena nekretnina koji je trenutno na razini od -1,7 posto.

Analiza pokazuje značajan rast cijena nekretnina u Zagrebu tijekom promatranih razdoblja, s najvećim porastom između 2022. i 2023. godine (19%) te sporijim rastom između 2023. i 2024. godine (3%). U analizi navode da kada se od postotka rasta od 3% između 2023. i 2024. oduzme stopa inflacije koja je trenutačno u Hrvatskoj 4,7%, dolazi se do stvarnog pada od 1,7% s obzirom na inflacijsku prilagodbu, piše Poslovni dnevnik.

Korekcija prodavatelja

“Pad koji se događa jasno govori o nepriuštivosti stanovanja u Hrvatskoj i Zagrebu, jer 2023. godine imali smo aktivnu APN subvenciju kredita, no ista nije došla toliko do izražaja kada je nepriuštivost na rekordnoj razini, što jasno pokazuju brojke”, kaže nam Filip Brkan, direktor agencije za nekretnine Imperium Imobiliare.

No da ta brojka nije pokazatelj promjene na nekretninskom tržištu, smatraju u nekim drugim zagrebačkim agencijama za nekretnine koje smo upitali za mišljenje. Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kazao je da je brojka od 1% u razini statističke pogreške i kad se govori o korekciji, trebalo bi biti riječi o minimalno pet posto.

“Na tržištu se odvija određeno usporavanje i imamo manji broj transakcija. Jedan od razloga su veće kamatne stope i inflacija, koja se ipak smanjuje i nije toliko veliki generator kao u prethodnom razdoblju. No tržište još ne pokazuje bilo kakve naznake da bi se prosječna realizirana cijena korigirala. Ono što bi se trebalo dogoditi je da prodavatelji korigiraju tražene cijene, ali realizirane cijene će biti na razini kao i prošle godine”, rekao je Vujović.

Da ni do kakvog velikog pada cijene neće doći, svjedoči i Sandra Mulović, direktorica komercijalnog sektora za investicije u agenciji Angelus nekretnine.

“Smatram da neće doći do nekog drastičnog pada cijena zato što je potražnja veća od ponude. Ispred naše tvrtke mogu reći da nikad nismo imali više upita i više klijenata s dobrim budžetima, ali nema kvalitetnih nekretnina. Ljudi većinom traže novogradnju i terasu”, izjavila je Mulović. Napominje da je zagrebački potres imao velik utjecaj na tržište nekretnina, baš kao i lockdown zbog pandemije koronavirusa, nakon kojeg je puno teže prodati stanove bez otvorenog pristupa svježem zraku.

“Prošli smo i lockdown, tako da je danas puno teže prodati stan bez balkona, jer ljudi razmišljaju da ne žele ostati zatvoreni ponovi li se lockdown”, napominje Mulović.

Brkan je u analizi također napomenuo da ne očekuje bilo kakve nagle padove, već usporavanje rasta cijena i smanjenje razlike između tražene i realizirane cijene. Prema njegovoj analizi, u 2022. dogodio se pad od 18 % u odnosu na godinu prije, ponajprije kao rezultat ekonomskih nesigurnosti, promjena na tržištu nakon pandemije, zaoštravanja geopolitičke situacije rusko-ukrajinskim sukobom i činjenicom da su središnje banke diljem svijeta povećale kamatne stope. Pad je nastavljen i u 2023. kada je iznosio 7%, a razlog manjem padu prelazak su na euro i ulazak u Schengen.

Veliko ne porezu

Najveći pad broja transakcija dogodio se, prema analizi, ove godine – čak 28% u odnosu na 2023. godinu. Na to je utjecalo nekoliko faktora poput rasta kamatnih stopa, inflacije, ekonomske nesigurnosti, ukidanja subvencioniranih kredita. Prema Brkanovom mišljenju, najveći izazov trenutačno predstavlja nagli pad broja transakcija u 2024. godini koji je uzrokovan ponajviše rastom kamatnih stopa, ukidanjem subvencije kredita APN te općenito otporom kupaca.

A je li porez na nekretnine možda rješenje za probleme na domaćem tržištu nekretnina? Mulović kaže: “Porez na nekretnine ne bi bio dobar potez, jer smo nacija koja je pri vrhu na svjetskoj ljestvici po broju nekretnina po glavi stanovnika. To je naslijeđeno još iz doba komunizma i da sad tako puno ljudi ide plaćat neke drakonske poreze na svoje nekretnine, ne vidim smisla u tome”.

Vjeruje da bi bankovne kamate mogle još ići dolje i da treba znatno pojačati snagu hrvatskog potrošača kroz primanja. “Cijene stanova će se morati spustiti, ali ne znatno, jer potražnja i dalje veća od ponude. Dokle god je tako, cijene neće ići dolje”, pojašnjava Mulović.

Brkan vjeruje da bismo se trebali ugledati na irsku stambenu politiku. Naime, neke europske države imaju godišnji porez na nekretnine, no neke zemlje su omogućile gradovima ili županijama da samostalno uvedu porez na prazne nekretnine. Kad su ga napravili, u Irskoj se tržište najma uveliko obogatilo i tu su vidjeli priliku i vlasnicima nekretnina dali subvenciju od 20 do 40.000 eura, te ih obavezali da zauzvrat stanove moraju držati u najmu pet do deset godina.

“Takva vrsta ‘batina i mrkva’ programa u Irskoj se pokazala kao pun pogodak i mislim da bi kod nas puno nekretnina završilo na tržištu. Napominjem da se program treba primjenjivati samo na stanove, jer u Hrvatskoj posvuda nedostaje stanova”, smatra Brkan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu