ZADAR / ŽUPANIJA
NA OBALI PAŠMANSKOG KANALA / Turanj je poznat još iz 845., a kao župa se prvi puta spominje 1430. godine
Atraktivno mjesto koje je dovoljno blizu, a opet sasvim dovoljno udaljeno od vreve i gužve, prostire se uz 4 km duge obale Pašmanskog kanala
Turanj je životopisno i neobično slikovito turističko mjesto, poznato još iz 845. godine kada je u mjesnom groblju na ostacima rimske ville rusticae podignuta crkvica Neoskvrnjenog začeća ili sv. Marije.
– Kroz povijest mjesto je bilo u posjedu velikaških obitelji De Marchi, Meštrovića, Venturi, a kasnije i obitelji Benedetti, a kao župa prvi puta se spominje 1430. godine, govori Rade, jedan od brojnih turanjskih sugovornika, dodavši kako je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica.
Atraktivno mjesto koje je dovoljno blizu, a opet sasvim dovoljno udaljeno od vreve i gužve, prostire uz 4 km dugu obalu, smješteno je u Pašmanskom kanalu te okruženo malim arhipelagom od 16 otočića.
– Šarm ovoj obali daje mnoštvo “mulića” koji pružaju sigurno privezište malenim brodicama. Jedni bi da se sasvim obnove i ostanu za povijest, a drugi bi ih zbog turista prorijedili. Bože, budi sada pametan, reći će Budanović.

Toretta je povijest koja živi
Turanj je 1857. godine brojio 324 stanovnika, 1921. ima 804 stanovnika, 1948. ima 770 stanovnika, 1981. broji 926 stanovnika, 1991. točno 1.062 stanovnika, 2001. ima 1.145 stanovnika.
– Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Turanj nastanjuje najviše stanovnika, čakl 1.207. Međutim 10 godina potom, 2021. ima 1,120 stanovnika ili čak 87 mještana manje, doznajemo u jednom od nekoliko kafića koji u Turnju rade i zimi.
U Turnju je čak 1.196 stambenih jedinica od kojih je 460 za stalno stanovanje. Ovdje u 414 kućanstva žive Turanjci i Turanjke prezimena: Santini, Pedisić, Pedišić, Mandić, Budanović, Pirović, Kadija, Vidas, Mišulić, Deković, Bezinović, Dušković, Bolić, Jačan, Bausović, Šarić, Županović, Žunić, Matković, Rukavina…
Mjesto Turanj, latinski Toretta, je dobilo naziv po kulama koje su sagrađene za obranu od turskih napada.
– Toretta je povijest koja je, hvala ti dragi Bože, sačuvana s kulom Toretta u kojoj je Turističko informativni centar (TIC), dok je na središnjem dijelu turanjske rive osim kafića i moderni Toretta Palace Hotel sa četiri zvijezdice, prvi hotel u povijesti Turnja, kazao je Kadija.
Prvi arheološki tragovi na području Turnja potječu još iz mlađeg kamenog doba, a naseljeno je bilo do brončanog doba.
– Prvo se naselje zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje, ka’ iz topa će poštar Vlado Pirović, nogometna legenda.

Croatia, Maslina, Karmel, Galešnjak, Crni lug
U središtu mjesta 1450. godine unutar turanjskih zidina bila je sagrađena crkva koju je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim-paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe od Karmela ili Gospe Karmelske, nebeska zaštitnica i jedno od biskupskih Marijanskih svetišta.
– Iznad naselja je na 138 metara nadmorske visine je vidikovac Crni lug, a ispred u Pašmanskom kanalu protežu se otočići Babac i Komornik. Nedaleko se nalazi i svjetski poznati srcoliki otočić Galešnjak – popularni Otok ljubavi, navodi mladolika Ana.
Vaterpolski klub Croatia Turanj osnovan je 1949. godine, dok pod istim nazivon djeluje Nogometni športski klub Croatia Turanj.
– Croatia je bila trn u oku komunističkoj vlasti u bivšoj državi Jugoslaviji, kaže dida Ante.
U Turnju djeluju Kulturno-umjetnička udruga Maslina, koju krasi najduža tradicija među kulturno-umjetničkim društvima i udrugama u Zadarskoj županiji, te popularna ženska klapa Karmel.

Kamena Dalmacija, bonaca mi spokoj daje
U Turnju, na trgu ispred crkve Gospe od Karmela, u organizaciji domaće ženske klape Karmel, pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i općinske Turističke zajednice, održava se Večer klapske pisme “Kamena Dalmacija”. posvećena prerano preminulom pjevaču zabavne glazbe porijeklom iz Turnja Romeu Santiniju.
Također u organizaciju KUU Maslina Turanj, a pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i Turističke zajednice, održava se i kulturna večer “Bonaca mi spokoj daje”, posvećena je Božidaru Bošku Budanoviću (45), iznenada preminulom u prosincu 2010.
– Jedinstven i nezamjenjiv “Bi Tri” (Božidar Boško Budanović) bio je 15-ak godina voditelj i dopredsjednik KUU Maslina, s puno emocija i empatije će Marko.
U zaista emotivnim “Tribute to Boško” u mislima ste na neimara, pučkog etnologa Boška, nositelja organizacije spektakularnih manifestacija “Turanjskog lita”, “Večeri folklora i domaće spize”, “Fešte frita i kroštula”, sačuvao je od zaborava turanjsko tradicijsko jelo – makaroni “priko prsta”…

Švabini, Patrini i Remetovi profondići
A nastavljajući turanjsku stoljetnu pogrebnu priču Ante Bolić Švabo, Mladen Santini Patre i Milorad Bezinović Snaga su preko 40 godina predvodili molitvu u pokojnikovoj kući ili dvorima uvečer nakon Zdravomarije na dan pokojnikove smrti i nakon obreda ukopa predvodeći obred zvani “profondić”.
– Na molitvu dolazi rodbina i zasigurno barem po jedna osoba iz svake kuće. Kad se okupimo, upalimo voštanice i s puno pobožnosti započinjemo molitvu koja traje od 10 do 15 minuta. Nas trojica je predvodimo, a potom molitvu nastavlja mnoštvo. I tako redom. Najprije molimo pet Očenaša, pet Zdravomarija, pet Slava Ocu i pet Pokoj vječni za dušu pokojnika, rekao je Remeta za jednu od reportaža gore navedenog lutajućeg reportera.
– U tuzi i boli molitva će ožalošćene iznutra okrijepiti, smiriti i pripraviti za dan ukopa i na život bez drage, voljene osobe, rođaka, prijatelja, sumještanina, naglasio je Vito.
Dok ih nažalost smrt nije rastavila, prerano preminuli Padre i Švabo te Remeta su “profondići” kao sastavni dio pogrebnih obreda predvodili u Turnju, Svetom Petru i Sikovu.
Remeta, Švabo i Padre su u povodu Dana općine i blagdana sv. Roka, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća 2010. dobili zahvalnicu Općine Sv. Filip i Jakov, podsjeća Timo Santini – Seksi.
Izvor: Zadarski tjednik
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.
Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.
Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







