Svijet
Ukrajina i Bliski istok nisu jedini: Gdje se sve u svijetu trenutno vode ratovi i drugi sukobi?
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u programu N1 televizije spomenula je u razgovoru kako trenutno u svijetu bukte 53 oružana sukoba, a taj je podatak u intervjuu za podcast “The Rest is Politics: Leading” iznio David Miliband, predsjednik globalnog NGO-a International Rescue Committee i bivši ministar vanjskih poslova Velike Britanije.
Dok je 2022. na globalnoj razini oružanih sukoba dominirala rasprava o situaciji u Ukrajini, već ove se godine situacija promijenila ratom koji je izbio nakon napada Hamasa na Izrael. Međutim, diljem svijeta se odvijaju brojni sukobi, često unutar država, o kojima se ne izvještava neprestano, najčešće zbog činjenice što traju godinama.
Prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira ukupan broj država koje su sudjelovale u oružanim sukobima prošle godine bio je 56, što je pet više nego godinu ranije.
Tri od tih oružanih sukoba (u Ukrajini, Mijanmaru i Nigeriji) definitivno su se mogli klasificirati kao veliki sukobi koji uključuju 10.000 ili više smrtnih slučajeva povezanih s ratom. Vjerojatno je i građanski rat u Etiopiji prešao taj prag jer se vjeruje da je mrtvih preko 10.000 iako za to nema čvrstih dokaza. Osim toga, 16 sukoba predstavlja intenzivne oružane sukobe s oko 1.000 do 9.999 smrti. Afrika je regija s najviše oružanih sukoba iako mnogi od njih uključuju manje od 1.000 smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.
Ženevska akademija za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava kaže da se danas u svijetu odvija više od 110 oružanih sukoba. Neki od njih započeli su nedavno, dok drugi traju više od 50 godina.
Međunarodna krizna grupa (ICG), think tank i međunarodna nevladina inicijativa za rješavanje sukoba, ističe da se ratom u Ukrajini i Europa pojavila na karti globalnih sukoba među koje ubrajaju ovih deset ratova.
Rat Izraela i Hamasa
Nakon brutalnog napada na Izrael njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila.
Rat u Ukrajini
Ukrajina se djelomice oduprla ruskim napadima, no nakon više od godinu dana rata kraj još nije na vidiku. Ni Kijev ni Kremlj ne pokazuju spremnost za mirovne pregovore. Zapad podržava Ukrajinu dok istovremeno ostavlja otvorena vrata pregovorima s Rusijom.
Prvi put u povijesti broj izbjeglica, odnosno ljudi raseljenih zbog rata ili progona prešao je 100 milijuna u svibnju 2022.
Nagorno-Karabah ili Gorski Karabah
Rat u Ukrajini snažno se odrazio na područje Južnog Kavkaza gdje povremeni sukobi Armenije i Azerbajdžana traju već čitavo stoljeće. Odnos snaga snažno je prevagnuo na stranu Azerbajdžana koji je vojno puno bolje opremljen dok tradicionalni armenski partner u trgovini oružjem, Rusija, trenutno nema viška za izvoz. Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.
Iran
Prosvjedi mjesecima potresaju Iran. Režim je pobio stotine u brutalnom odgovoru na prosvjede, a u međuvremenu zakuhava se kriza s iranskim nuklearnim programom te se sve više priča o oživljavaju programa zamrznutog 2015.
Jemen
ICG rat u Jemenu opisuje kao svojevrstan limb nakon primirja između šijitskih pobunjenika iz plemena Huti međunarodno priznate vlade. Oružani sukob trenutno miruje, no primirje se izgleda krši s obje strane te je neizvjesno koliko će se održati.
Etiopija
Dva primirja privela su zasad kraju rat u sjevernoj etiopskoj pokrajini Tigraj koji je dosad odnio stotine tisuća života. Međutim, ključni problemi između etiopske vojske i Tigrajskog narodnooslobodilačkog fronta nisu riješeni pa stručnjaci procjenjuju da još mnogo toga može poći po krivu.
U ovom se desetljeću broj civila poginulih u oružanih sukobima udvostručio u odnosu na prethodna.
Demokratska Republika Kongo
Oružanu skupinu pobunjenika M23 UN osuđuje za najteže zločine koji se i dalje nekažnjeno provode nad civilima u istočnom DR Kongu. U srpnju je Vijeće Europske unije podržalo izvješće stručne skupine UN-a i izrazilo zabrinutost zbog stanja u toj zemlji.
Sahel
Vlade Burkine Faso, Malija i Nigera bore se održati utjecaj Islamske države na tom području Nezadovoljstvo u redovima vojske u Burkini Faso i Maliju dovelo je do niza pokušaja puča u tim zemljama. Međunarodne intervencije, koje predvodi Francuska, utapaju se u generalno protuzapadnom raspoloženju. Također, sve jači utjecaj Rusije dolijeva ulje na vatru.
Haiti
Od ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021. Haiti je paraliziran između političke nesposobnosti i sve goreg nasilja među bandama. Javne službe su kolabirale, širi se kolera.
Tajvan
Ključna točka prijepora SAD-a i Kine, Tajvan, djeluje izrazito nestabilno dok se Washington bori održati utjecaj na azijskom dijelu Pacifika.
Ratovi uzrokuju 80 posto svih humanitarnih potreba i smanjuju rast BDP-a u prosjeku za dva postotna boda godišnje.
Ostale vruće točke
Prema Ženevskoj akademiji za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava najviše oružanih sukoba trenutno se odvija na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Prema procjenama, u širem smislu, radi se o više od 45 oružanih sukoba koji zahvaćuju među ostalim države Egipat, Irak, Izrael, Libiju, Maroko, Palestinu, Siriju, Tursku, Jemen i Zapadnu Saharu.
“Tu se odvijaju razni sukobi uključujući brojne naoružane skupine koje se bore protiv vlade i jedni protiv drugih”, objašnjava dr. Chiara Redealli, znanstvena suradnica na Ženevskoj akademiji.
Najteže borbe odvijaju se između Izraela i Hamasa. Nakon brutalnog napada na Izrael, njihove su snage okružile Pojas Gaze, a Hamas se navodno infiltrirao među civile i sakrio svoje članove u podzemlje, ispod civilnih objekata, zbog čega u izraelskim napadima stradava strašno puno civila. Osim toga, Izrael razmjenjuje vatru s Hezbolahom u Libanonu i napada ciljeve u Siriji povezane s Iranom.
Diljem Afrike se, prema procjenama, odvija više od 35 oružanih sukoba, no svi su unutarnji uz povremeno uplitanje zapadnih snaga.
Ženevska akademija također navodi osim rata između Ukrajine i Rusije kao oružani sukob navode i rusku okupaciju Krima (Ukrajina), Transdnjestrije (Moldavija), te Južne Osetije i Abhazije (Gruzija).
Globalnu kartu trenutno aktivnih sukoba u svijetu možete pronaći OVDJE.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






